1. UVOD
2. OSNOVE
3. BITNI ZAHTJEVI I DOKAZIVANJE UPORABLJIVOSTI – ZAKONSKA REGULATIVA
4. OPĆE UPUTE
5. STRUKTURA SUSTAVA
6. PODLOGA
7. IZVOĐENJE
7.1. Spojevi, završeci i prodori
7.2. Podnožja, područje prskanja vodom i dodira s tlom
7.3. Dilatacijske reške (fuge)
7.4. Balkoni i terase
7.5. Atika/nadozid
7.6. Spoj nosivog elementa i ispune
7.7. Miješanje i nanošenje morta za lijepljenje
7.8. Postavljanje toplinsko-izolacijskih ploča i lamela
7.9. Armaturni sloj sa staklenom mrežicom
7.10. Ukrasni elementi
7.11. Završno-dekorativna žbuka
Nakon propisanog vremena sušenja armaturnog sloja i pretpremaza (pri čemu treba slijediti upute proizvođača) i u odgovarajućim vremenskim uvjetima (vidi poglavlje 4. Opće upute, str. 10.) može se započeti s nanošenjem završno-dekorativne žbuke. U slučaju preuranjenog nanošenja završno-dekorativne žbuke postoji rizik nastanka mrlja, a u ekstremnim primjerima i do pojave mjehura, odnosno pucanja. Ovisno o izvedenom sustavu mogu se nanositi različite vrste završno-dekorativne žbuke. Najmanja debljina završno-dekorativne žbuke zrnaste strukture je 1,5 mm, a žljebaste strukture – 2 mm.
7.11.1. Osnovne upute za izvođenje
Za sve vrste završno-dekorativnih žbuka količinu materijala potrebnu za cijeli objekt treba naručiti odjednom. Kako bi se izbjegli vidljivi spojevi na prijelazima između pojedinih razina skele, neophodno je osigurati dovoljan broj radnika i na prijelazima izvoditi „mokro na mokro", čime se smanjuje rizik neravnomjernosti u boji i strukturi.
Prekidi rada na jednoj površini nisu dopušteni. Promjena uvjeta tijekom procesa vezivanja ili obrade žbuke može uzrokovati neujednačenost u nijansi. Bitna funkcija završno-dekorativne žbuke je i zaštita donjih slojeva od vremenskih utjecaja. Što je granulacija završne žbuke manja, to se teže ispunjava ova zadaća i stoga se treba strogo pridržavati određenih najmanjih debljina slojeva. Završno-dekorativne žbuke mogu se dodatno premazati odgovarajućim fasadnim bojama. Pritom treba paziti na stupanj refleksije nijanse boje i pridržavati se uputa proizvođača o vremenu potrebnom za sušenje podloge.
Posebnosti vrsta završno-dekorativne žbuke su sljedeće:
a) praškaste završno-dekorativne žbuke – količinu materijala potrebnu za jednu plohu treba promiješati u velikoj posudi kako bi se mješavina homogenizirala i pritom se manje količine svježe izmiješanog materijala smiju dodavati u posudu, ali uz ponovno dodatno miješanje
b) pastozne završno-dekorativne žbuke – prije nanošenja sadržaj kante treba homogenizirati spororotirajućim mješačem, a u svrhu postizanja odgovarajuće konzistencije materijal se smije razrijediti dodavanjem uvijek iste količine vode na svaku kantu. Na nijansu i ukupni izgled površine utječu podloga, veličina površine, struktura i granulacija te vrsta i kut osvjetljenja.
7.11.2. Stupanj refleksije
Stupanj refleksije je numerička vrijednost koja označava količinu reflektirane sunčeve svjetlosti. Što je vrijednost niža, nijansa je tamnija, a fasada se više zagrijava. Time se značajno povećavaju termička naprezanja u armaturnom i završnom sloju te rizik pojave pukotina. Ovo je posebno važno u povezanim sustavima za toplinsku izolaciju jer u njima zbog sloja toplinske izolacije nema prijenosa topline s gornjih slojeva na podlogu pa gotovo sva toplinska naprezanja moraju preuzeti relativno tanki armaturni i završno-dekorativni slojevi. Kako bi se smanjio rizik stvaranja pukotina, stupanj refleksije (ovisno o vrsti veziva završno-dekorativne žbuke) mora biti veći od:
- ≥ 25 za akrilatnu i silikonsku žbuku
- ≥ 30 za silikatnu žbuku
- ≥ 50 za plemenitu tankoslojnu mineralnu žbuku (1,5 do 4 mm).
Isto vrijedi i za vanjske fasadne boje na završno-dekorativnim žbukama.
7.11.3. Nanošenje predpremaza
Vrsta pretpremaza mora biti usklađena s vrstom završno-dekorativne žbuke, pri čemu treba slijediti upute proizvođača. Ako mort za armaturni sloj i završno-dekorativna žbuka imaju isto vezivo (disperzijsko vezivo ili mineralnu mješavinu vapna i cementa), pretpremaz se eventualno može izostaviti.
7.11.4. Nanošenje završno-dekorativne žbuke
Završno-dekorativna žbuka može se nanositi ručno ili strojno, ovisno o vrsti žbuke i uputama proizvođača. Površinu je moguće strukturirati na razne načine. Ovisno o vrsti materijala i željenoj strukturi, struktura se može postići odgovarajućim alatom i pritom treba slijediti upute proizvođača.
7.11.5. Završno-dekorativna žbuka za podnožje
Nakon odgovarajućeg sušenja armaturnog sloja i pretpremaza potrebno je nanijeti završno-dekorativnu žbuku veće vodoodbojnosti. S obzirom na to da je ovo područje jako opterećeno vodom, ne preporučaju se završno-dekorativne žbuke na osnovi mineralnog veziva. Međutim, ako se na podnožju ipak želi koristiti takva vrsta završno-dekorativne žbuke, njezinu površinu obvezno treba dodatno hidrofobirati primjerenim vodoodbojnim premazom. U području fasade koja je u dodiru s tlom, odnosno u perimetarnom se području završno-dekorativna žbuka mora zaštititi odgovarajućom izolacijom (vidi odlomak 7.2.3. Područje dodira s tlom, str. 20.).
7.11.6. Procjena gotove površine sustava
Ravnost i pravokutnost površina fasada određuje se u skladu s normom HRN DIN 18202. Izmjerene vrijednosti ravnosti površina ne smiju biti veće od onih iz 6. reda tablice 3. norme.
Tablica 11. Ravnost gotovih površina u skladu s HRN DIN 18202.
Izmjerene vrijednosti za pravokutnost površina trebaju odgovarati dopuštenim vrijednostima danima u tablici 12.
Tablica 12. Dopuštena odstupanja pravokutnosti u skladu s HRN DIN 18202.
- Dozvoljene vrijednosti za razmak mjernih točaka do 1 m nisu regulirane normom HRN DIN 18202. Stručna literatura za razmak do 0,5 m preporučuje vrijednost 3 mm.
Zbog specifičnosti građevine mogu se zahtijevati i strože vrijednosti od normiranih, ali se one moraju prethodno regulirati ugovorom i u pravilu rezultiraju višom cijenom izrade. Ocjenjivanje nijanse i strukture gotove površine provodi se s udaljenosti od nekoliko metara (u pravilu 2 – 4 m) od fasade, a ne iz neposredne blizine, okomito na površinu fasade (ne iskosa). Neujednačenosti ne smiju biti vidljive kod normalnog izvora svjetla (ne koso položenog).
Slika 30. Procjena površine završno-dekorativne žbuke
Usporedba strukture i nijanse gotove fasade s unaprijed izvedenim manjim uzorkom može se koristiti samo uvjetno jer uvjeti tijekom izrade uzorka i fasade nisu isti, npr. različiti vremenski uvjeti, izvođači, podloga itd. Završno-dekorativna žbuka ne smije imati pukotine šire od 0,2 mm. Veća koncentracija pukotina dopuštenih širina također nije dopuštena.
7.12. Posebnosti većih debljina toplinsko-izolacijskih ploča i lamela i sustav na sustav
8. Otpornost na požar
8.1. Podskupine zgrada
8.2. Zahtjevi
9. Održavanje i popravci
9.1. Općenito
9.2. Održavanje
9.3. Pojava algi i gljivica
9.4. Pukotine
9.5. Ostalo
10. Prilozi
Izvor: 
HUPFAS – Hrvatska udruga proizvođača toplinsko fasadnih sustava
www.hupfas.hr
