1. UVOD
2. OSNOVE
3. BITNI ZAHTJEVI I DOKAZIVANJE UPORABLJIVOSTI – ZAKONSKA REGULATIVA
4. OPĆE UPUTE
5. STRUKTURA SUSTAVA
6. PODLOGA
7. IZVOĐENJE
7.1. Spojevi, završeci i prodori
7.2. Podnožja, područje prskanja vodom i dodira s tlom
7.3. Dilatacijske reške (fuge)
7.4. Balkoni i terase
7.5. Atika/nadozid
7.6. Spoj nosivog elementa i ispune
7.7. Miješanje i nanošenje morta za lijepljenje
7.8. Postavljanje toplinsko-izolacijskih ploča i lamela
7.9. Armaturni sloj sa staklenom mrežicom
7.10. Ukrasni elementi
7.11. Završno-dekorativna žbuka
7.12. Posebnosti većih debljina toplinsko-izolacijskih ploča i lamela i sustav na sustav
8. Otpornost na požar
8.1. Podskupine zgrada
8.2. Zahtjevi
9. ODRŽAVANJE I POPRAVCI
9.1. Općenito
ETICS sustavi izloženi su različitim opterećenjima:
- vlastitom masom sustava
- opterećenjem vjetrom
- promjenama temperature i vlage
- mehaničkim udarima
- naprezanjima nosive konstrukcije.
ETICS sustavi podložni su starenju i promjenama, no ako je izvedba sustava odrađena u skladu s pravilima struke, promjene koje se događaju dugi niz godina ostaju uglavnom estetske prirode bez narušavanja funkcionalnosti. Promjene koje nastaju na završnom sloju ETICS-a umnogome ovise i o konstrukciji objekta, klimatskom području i lokaciji objekta te izvedbi detalja. Povremeno periodičko prebojavanje podrazumijeva se i smatra redovnim održavanjem fasade. Ako je izvedba bila tehnički korektna, bez narušavanja funkcionalnosti i potrebe za ozbiljnijim zahvatima u smislu renoviranja, trajnost sustava je dvadeset pet godina.
9.2. Održavanje
Prebojavanje ima estetsku i zaštitnu funkciju kojom se poboljšava vodoodbojnost završnog sloja.
U tu svrhu moguće je izvesti sljedeće:
A) hidrofobiranje pročelja bezbojnom impregnacijom
U tu svrhu koriste se bezbojne silikonske impregnacije koje se nanose na suha pročelja, i to obilno, do zasićenja. Impregnirane površine u periodu sušenja potrebno je zaštititi od utjecaja kiše kako se impregnacija ne bi isprala.
B) prebojavanje pročelja
U svrhu održavanja ETICS sustava prebojavanje pročelja izvodi se svakih nekoliko godina (u pravilu 5 – 10 godina), ovisno o izloženosti fasade vanjskim utjecajima. Prije svakog prebojavanja pročelje je potrebno oprati te na osušenu i čistu površinu, prema potrebi i u skladu s uputama proizvođača, nanijeti odgovarajući pretpremaz. Preporuča se koristiti boju koja sadrži dodatak protiv pojave mikroorganizama (biocidno sredstvo).
9.3. Pojava algi i gljivica
U ETICS sustavima u nepovoljnim je uvjetima moguća pojava algi i gljivica. Alge se očituju kao zelene, plave ili crvene mrlje, a gljivice kao crne ili sive mrlje. Važno je znati da je obrast na pročeljima isključivo estetski nedostatak, a nikako funkcionalan.
9.3.1. Uzroci
Osnovni preduvjet za pojavu algi i gljivica je vlaga (oborine ili kondenzat). Osim vlage, na pojavu utječu i ostali čimbenici:
a) lokacija objekta: blizina drveća i grmlja, blizina vode (rijeke, potoci, jezera), ruralna područja, geografska pozicija (područja s učestalim kišama i maglama, niskim temperaturama, nadmorska visina), orijentacija objekta
b) konstrukcijski detalji: loše izvedeno podnožje, premale strehe, kondenzacija na fasadama (prozorske špalete, rolo kutije), loše izvedeni detalji npr. prozorske klupčice, vijenci i sl., loše izvedena odvodnja, hidroizolacija, nedovoljne mjere zaštite
c) osobitosti završnog sloja: vodoupojnost, paropropusnost, karakteristike površine (glatkoća, struktura), niska pH-vrijednost, osjetljivost na prljanje, niska akumulacija topline (tanki slojevi – pothlađivanje noću), dodaci (biocidi), nijansa završnog sloja
d) klimatski uvjeti: niži sadržaj SO2, tj. manje kiselih kiša, veći sadržaj dušikovih oksida, manja potrošnja pesticida, jače UV zračenje, povećanje vlage u zraku, globalno zatopljenje, pogodan klimatski period.
NAPOMENA: Pojava algi i gljivica ne može se spriječiti, ona se samo može smanjiti i odgoditi.
9.3.2. Smanjivanje rizika
Rizik pojave mikroorganizama moguće je umanjiti izborom lokacije, primjenom određenih konstrukcijskih detalja, optimiranjem fizikalnih parametara, odabirom završno-dekorativnog sloja i građevno-tehnološkim mjerama.
9.4. Pukotine
Prilikom pojave pukotina na ETICS sustavima stručna osoba mora utvrditi točan uzrok nastanka pukotine. Pritom u obzir treba uzeti širinu, izgled i vrijeme nastanka pukotina. Uzroci nastanka pukotina u ETICS-u su u nepravilnoj izvedbi ili su uvjetovani vanjskim mehaničkim i higrotermičkim utjecajima.
Najčešće pogreške koje se javljaju tijekom izvedbe ETICS-a i koje dovode do pojave pukotina su: nepravilno lijepljenje ploča, osobito EPS ploča (npr. samo točkasto lijepljenje, premala kontaktna površina, predebeli sloj ljepila)
- preširoke fuge između ploča
- pogrešna izvedba armaturnog sloja bez ili uz nedovoljno preklapanje staklene mrežice
- izostanak dijagonalnog armiranja
- premala debljina armaturnog sloja
- nepropisni položaj staklene mrežice unutar armaturnog sloja
- staklena mrežica koja ne odgovara zahtjevima kvalitete
- nedovoljno sušenje armaturnog sloja
- miješanje komponenti ETICS sustava različitih proizvođača.
Funkcionalnost sustava može biti ugrožena nastalim pukotinama. O procjeni uzroka nastanka pukotina, njihovoj širini i dubini ovisi način sanacije. Ovisno o širini pukotine, sanacija se izvodi na više načina: a) širina pukotina do 0,3 mm – potrebno je sanirati prebojavanjem posebnim premazima predviđenima za tu namjenu b) širina pukotina iznad 0,3 mm – uz uvjet da je sustav stabilan, potrebna je:
- izvedba novog završno-dekorativnog sloja
- izvedba novog armaturnog i završno-dekorativnog sloja.
U slučajevima grubog kršenja pravila izvođenja sanacija može podrazumijevati i izvedbu novog ETICS sustava na postojeći uz obveznu primjenu posebnih pričvrsnica (npr. na pločama koje su lijepljene samo točkasto temperaturne oscilacije uzrokuju prevelika naprezanja koja novi armaturni sloj ne može premostiti). Ako prilikom izvedbe ETICS-a nije izvedeno dijagonalno armiranje, potrebno je kutove dijagonalno armirati te cijelu površinu izravnati mortom za armaturni sloj. Samo djelomično popravljanje uzrokovalo bi vidljive nepravilnosti, kao i razlike u nijansi završnog sloja.
NAPOMENA: Oštećenja i pukotine mogu nastati kombinacijom više uzroka. U svim slučajevima oštećenja prijedlog sanacije treba zatražiti od stručne osobe.
9.4.1. Primjeri
9.4.1.1. Otvorene fuge u nalijepljenim pločama
Ploče tijekom lijepljenja moraju biti međusobno tijesno priljubljene. U pločama s profiliranim utorom ("falcom") osobito postoji mogućnost pogreške jer otvorena fuga nije vidljiva bez pomnog pregleda. Preširoka fuga omogućava ulazak morta za lijepljenje, što dovodi do nastanka hladnog mosta, visokog rizika pojave pukotina i ocrtavanja ploča na završno-dekorativnoj žbuci. Saniranje ovakve greške izvodi se postavljanjem novog sustava na postojeći.
9.4.1.2. Nepravilno lijepljenje ploča
Često se događa da se ploče lijepe sa samo 4 – 6 točaka morta za lijepljenje i bez rubnog sloja ljepila. Na ovaj se način ne ostvaruje najmanja potrebna kontaktna površina ljepila i podloge. Zbog ovakvog
načina lijepljenja nastaje visoki rizik pojave pukotina. U tom slučaju potrebno je naknadno injektiranje odgovarajućom PUR pjenom uz obvezno dodatno mehaničko učvršćivanje pričvrsnicama. Alternativni način sanacije je uklanjanje sustava.
9.4.1.3. Nedostatna debljina armaturnog sloja i/ili nepravilno pozicionirana mrežica
U ovakvim slučajevima uslijed higrotermičkih naprezanja dolazi do pojave pukotina, kao i do slabljenja otpornosti sustava na mehanička opterećenja. Sanaciju treba izvesti nanošenjem novog armaturnog sloja. U ekstremnim slučajevima (npr. kad je staklena mrežica pozicionirana uz samu ploču) značajno se smanjuje prionjivost armaturnog sloja na izolacijsku ploču i ovdje je potrebno odstraniti postojeći armaturni sloj i nanijeti novi.
9.4.1.4. Nedostatan preklop staklene mrežica
Nedostatan preklop mrežica (< 10 cm) može biti uzrok pojave pukotina. Saniranje se izvodi izradom novog armaturnog sloja.
9.4.1.5. Razlika u debljini armaturnog sloja na spojevima izolacijskih ploča
Ako nastale neravnine na spojevima ploča nisu izravnate prije izrade armaturnog sloja (vidi odlomak 7.8.2. Izravnavanje neravnina, str. 30.), pojavljuje se veliki rizik pojave pukotina uzrokovanih razlikom u debljini armaturnog sloja („zuba"). Ovisno o stupnju oštećenja, saniranje se izvodi ili nanošenjem novog armaturnog sloja ili postavljanjem novog sustava na postojeći.
9.4.1.6. Nepovoljni vremenski uvjeti tijekom izvedbe
Kvaliteta izvedbe sustava bitno ovisi i o vremenskim uvjetima tijekom rada. Preniske ili previsoke temperature, visoka relativna vlažnost zraka, izravna izloženost jakim sunčevim zrakama i/ili vjetru mogu bitno narušiti kvalitetu ugrađenih materijala i imaju snažan utjecaj na funkcionalnost cijelog sustava. Ako se radovi izvode u nepovoljnim vremenskim uvjetima, na sustavu se mogu pojaviti pukotine. S obzirom na složenost problema, procjenu uzroka i način sanacije treba utvrditi stručna osoba.
9.5. Ostalo
Na površinama ETICS sustava česta je pojava nakupljanje pauka, insekata i sl., što predstavlja zaprljanje. Ovakve nakupine ne predstavljaju štetu niti narušavaju funkcionalnost samog sustava, no u estetskom smislu nisu prihvatljive. Redovito čišćenje i pranje čistom vodom održavat će površinu čistom. Također, u praksi je poznato da i ptice (npr. djetlić) mogu oštetiti ETICS sustav. Kod ovakvih osobitih slučajeva potrebno je zatražiti savjet stručnjaka.
Izvor: 
HUPFAS – Hrvatska udruga proizvođača toplinsko fasadnih sustava
www.hupfas.hr
