1. UVOD
2. OSNOVE
3. BITNI ZAHTJEVI I DOKAZIVANJE UPORABLJIVOSTI – ZAKONSKA REGULATIVA
4. OPĆE UPUTE
5. STRUKTURA SUSTAVA
6. PODLOGA
7. IZVOĐENJE
7.1. Spojevi, završeci i prodori
7.2. Podnožja, područje prskanja vodom i dodira s tlom
7.3. Dilatacijske reške (fuge)
7.4. Balkoni i terase
7.5. Atika/nadozid
7.6. Spoj nosivog elementa i ispune
7.7. Miješanje i nanošenje morta za lijepljenje

7.8. Postavljanje toplinsko-izolacijskih ploča i lamela

7.8.1. Lijepljenje

Toplinsko-izolacijske ploče i lamele se postavljaju odozdo prema gore tako da su međusobno tijesno priljubljene i povezane uzdužnom izmjeničnom vezom (vidi sliku 19).

Treba obratiti pažnju na to da su ploče i lamele postavljene u ravninu i pritom, u pravilu, ne bi smjele nastati fuge. Zbog dopuštenih odstupanja u mjerama izolacijskog materijala fuge širine od 4 mm moraju se ispuniti istim izolacijskim materijalom. Pri širini fuga do 4 mm dopušteno je fuge ispuniti odgovarajućom PUR pjenom. Obvezno se treba pridržavati uputa proizvođača sustava. Kako bi se osigurala odgovarajuća prionjivost između ploče i ljepila te ljepila i podloge, ploču je prilikom postavljanja potrebno pritisnuti na podlogu. Ljepilo ni u kojem slučaju ne smije doprijeti u fuge. Načelno se smiju postavljati samo cijele ploče. Priključni komadi moraju biti širi od > 15 cm i ne smiju se postavljati na uglovima objekta, već samo u sredini površine. Na uglovima objekta smiju se koristiti samo cijele i polovice ploča/lamela na način da se ploče/lamele na uglu međusobno naizmjence preklapaju (vidi sliku 20).

Pri debljinama izolacije većima od 20 cm preporuča se preklope toplinsko-izolacijskih ploča/lamela na uglovima međusobno učvrstiti odgovarajućim montažnim ljepilom. Kod izrade priključnih komada potrebno je paziti na pravokutnost reza. Za ovu namjenu preporuča se koristiti posebne rezače. Ploče s jačim oštećenjima (npr. sa slomljenim ili utisnutim rubovima i kutovima) i požutjele EPSploče ne smiju se koristiti. Dijelovi ploča u uglovima koji strše smiju se odrezati tek nakon odgovarajućeg stvrdnjavanja ljepila (u pravilu nakon dva do tri dana). Fuge izolacijskih ploča i lamela ne smiju biti u liniji s rubovima otvora (vidi sliku 21).

Vertikalni i horizontalni spojevi izolacijskih ploča i lamela ne smiju se poklapati sa spojevima različitih materijala u podlozi, a preklop izolacijskih ploča/lamela na ovim mjestima mora biti veći od 10 cm. Dilatacijske fuge u podlozi moraju se prenijeti i na sustav (za izvedbu vidjeti detalje br. 8 i 9). Izbočene dijelove fasade (npr. isturene rolo-kutije ili čeone strane AB ploča) treba premostiti bez spajanja izolacijskih ploča/lamela na tim mjestima. Višak izolacijskog materijala treba izrezati iz stražnje strane ploče/lamele, a pritom treba paziti da je debljina ostatka ploče/lamele minimalno 3 cm, odnosno 1/3 osnovne debljine ploče/lamele.

Pri izolaciji bočnih strana prozora i vrata (špaleta), ploču i lamelu treba odgovarajuće prepustiti preko ruba otvora kako bi se osiguralo da se špaletni elementi mogu postaviti na špaletu. Višak izolacije se reže tek nakon stvrdnjavanja ljepila. Pri izolaciji podgleda ploča donji rubovi ploča/lamela moraju biti toliko prepušteni preko donjeg ruba ploče da se osigura zbijenost s izolacijom podgleda. Višak izolacije se reže tek nakon odgovarajućeg stvrdnjavanja ljepila (vidi sliku 13. na stranici 26.).

NAPOMENA: Uz ovdje opisano jednoslojno postavljanje toplinsko-izolacijskih ploča/lamela, moguće je i postavljanje u dva sloja. Kod takvog je postupka potrebna provjera građevinske fizike. Debljine izolacijskih ploča i lamela moraju biti iste. Kod postupka s dva izolacijska sloja prvi se sloj lijepi u skladu s ovim smjernicama. Drugi sloj izolacijskih ploča se lijepi punoplošno na prvi sloj izolacijskih ploča uz izmjenično preklapanje. Ako je potrebno dodatno mehaničko pričvršćenje, pričvrsnice kod EPS ploča se postavljaju u prvi sloj, a kod svih drugih izolacijskih materijala pričvrsnice moraju prolaziti kroz oba sloja izolacijskog materijala (vidi odlomak 7.8.3, Mehaničko pričvršćivanje, str. 30).

7.8.2. Izravnavanje neravnina

Pri postavljanju ploča, odnosno lamela uvijek nastaju neravnine na dodirima ploča/lamela uslijed odstupanja u dimenzijama ploče/lamele i podloge te nesavršenosti izvedbe. Njih je potrebno izravnati prije izrade armaturnog sloja.

Slijede opisi postupaka izravnavanja s obzirom na posebnosti toplinskoizolacijskih materijala:

a) toplinsko-izolacijske fasadne ploče od ekspandiranog polistirena
Nastale neravnine potrebno je izbrusiti te otkloniti nastalu prašinu. Pod utjecajem UV-zraka EPS ploče površinski požute, stoga se prije nanošenja armaturnog sloja nastali površinski kemijski degradirani sloj (požutjela površina) mora u potpunosti odstraniti brušenjem, a površinu nakon brušenja treba pomesti.

b) toplinsko-izolacijske fasadne ploče/lamele od mineralne vune
Površinu prije nanošenja armaturnog sloja po čitavoj površini treba prekriti mortom za armaturni sloj kao slojem za izravnavanje te ostaviti sušiti najmanje 24 sata. Kod armaturnih slojeva debljih od 8 mm taj sloj istovremeno služi i za izravnavanje neravnina te nije neophodno ravnine prethodno izravnati posebnim radnim postupkom.

7.8.3. Mehaničko pričvršćivanje

Podloga mora biti tehnički korektno pripremljena tako da se osigura trajna veza između ploče i podloge ili samo lijepljenjem ili lijepljenjem uz dodatno mehaničko pričvršćivanje. Na ožbukanim podlogama i starogradnji obvezno je, uz lijepljenje ploča/lamela, sustav dodatno mehanički učvrstiti pričvrsnicama.

Isto je također neophodno pri velikim opterećenjima vjetrom u područjima gdje su osnovne brzine vjetra
vref,0≥30 m/s ili zgradama višim od 22 m (vidi sliku 22.).

Za sustave s površinskom masom (izolacija + armaturni sloj + završno-dekorativna žbuka) većom od 30
kg/m2 potrebno je provesti detaljnu analizu opterećenja i nosivosti sustava.

?Potreba za dodatnim mehaničkim pričvršćivanjem ovisi i o vrsti podloge te toplinske izolacije:*

A) Toplinsko-izolacijske fasadne ploče na osnovi ekspandiranog polistirena

Za ove ploče je potrebno dodatno mehaničko pričvršćenje, osim kada se izvodi na sljedećim podlogama:

  • puna i šuplja opeka u skladu s HRN EN 771-1 i HRN EN 771-3
  • obložni beton iz cementno vezanih blokova na osnovi drvenog iverja bez integrirane toplinske izolacije i cementno vezanih toplinsko-izolacijskih ploča od drvenih strugotina u skladu s HRN EN 15498
  • porasti beton u skladu s HRN EN 771-4 s vlačnom čvrstoćom okomito na površinu od ≥ 150 kPa.

B) Toplinsko-izolacijske fasadne ploče na osnovi mineralne vune – vlakna paralelna s ravninom ploče*

Ove ploče uvijek zahtijevaju dodatno mehaničko pričvršćenje.

C) Toplinsko-izolacijske fasadne lamele – vlakna okomita na ravninu lamele

Za lamele je potrebno dodatno mehaničko pričvršćenje, osim kada se izvodi na sljedećim podlogama:

  • puna i blok opeka u skladu s HRN EN 771-1 i HRN EN 771-3
  • beton u skladu s HRN EN 206-1
  • obložni beton iz cementno vezanih blokova na osnovi drvenog iverja bez integrirane toplinske izolacije i cementno vezanih toplinsko-izolacijskih ploča od drvenih strugotina WS i WSD prema HRN EN 15498
  • porasti beton u skladu s HRN EN 771-4 s vlačnom čvrstoćom okomito na površinu od ≥ 150 kPa.

D) Toplinsko-izolacijske ploče za podnožja od ekspandiranog polistirena (EPS-P) i ekstrudirane polistirenske pjene (XPS)

Iznad razine terena potrebno je, uz lijepljenje, i dodatno mehaničko pričvršćenje. Pritom u obzir treba uzeti sljedeće:

  • pričvrsnice nikad ne smiju prolaziti kroz hidroizolaciju građevine
  • kod primjene XPS-R ploča s hrapavom površinom preporuča se izvesti dodatno mehaničko pričvršćenje prije stvrdnjavanja ljepila (u svježem stanju) pričvrsnicama s vijkom.

7.8.3.1. Izbor pričvrsnica

Pri odabiru pričvrsnica u obzir treba uzeti sljedeće:

  • pričvrsnice moraju udovoljavati zahtjevima smjernice ETAG 014
  • pričvrsnice moraju odgovarati kategoriji opterećenja za postojeću podlogu u skladu sa smjernicom ETAG 014

Tablica 9.

  • ako podloga ne odgovara niti jednoj kategoriji prema ETAG 014, potrebno je izvesti ispitivanje nosivosti pričvrsnice na gradilištu („pull-off" test)
  • kod zidova od obložnog betona s cementno vezanim blokovima na osnovi drvenog iverja sidrenje pričvrsnica je potrebno izvesti u betonskoj jezgri
  • kod odabira duljine pričvrsnice radi osiguranja otpornosti na čupanje iz podloge u obzir se moraju uzeti debljina eventualno postojeće žbuke, sloja za izravnavanje te neravnost podloge
  • toplinsko-izolacijske ploče od ekspandiranog polistirena, ekstrudirane polistirenske pjene i kamene vune zahtijevaju promjer rozete ≥ 60mm
  • toplinsko-izolacijske lamele od kamene vune (vlakna okomita na ravninu) zahtijevaju promjer rozete ≥ 140 mm.

7.8.3.2. Bušenje rupa

Kod bušenja rupa u obzir treba uzeti sljedeće:

  • s bušenjem se smije početi tek nakon što je ljepilo dovoljno stvrdnulo (u pravilu nakon tri dana)
  • za bušenje treba koristiti svrdlo promjera navedenog na pričvrsnici
  • električnu udarnu bušilicu ili pneumatsku bušilicu treba koristiti samo kod betona ili pune opeke
  • kod šuplje opeke i šuplje blok opeke treba upotrijebiti bušilicu, odnosno alat predviđen od proizvođača pričvrsnice
  • ploče od mineralne vune potrebno je probušiti nevibrirajućim postupkom
  • potrebna dubina bušenja je: duljina pričvrsnice + 10 do 15 mm
  • kod bušenja kroz armaturni sloj treba se pridržavati uputa proizvođača sustava
  • najmanji osni razmak između pričvrsnica te od ugla zida mora biti ≥ 100 mm

7.8.3.3. Broj pričvrsnica

Najznačajnije opterećenje na ETICS sustav predstavlja djelovanje vjetra. Primarna funkcija pričvrsnice je preuzeti vlačno opterećenje od vjetra koje djeluje okomito na površinu sustava. U skladu s važećom hrvatskom normom HRN EN 1991-1-4:2012 Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije – Dio 1 – 4: Opća djelovanja Djelovanja vjetra (EN 1991-1-4:2005+AC:2010+A1:2010) i HRN EN 1991-1-4:2012/NA:2012 Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije – Dio 1 – 4: Opća djelovanja – Djelovanja vjetra. Ovo opterećenje ovisi o geografskom položaju, tj. o nazivnoj brzini vjetra (vidi sliku 22), visini građevine, kategoriji terena i nadmorskoj visini. Ovom normom se propisuje i širina rubne zone ovisno o visini i tlocrtnoj dispoziciji objekta.

Slika 22: Područja opterećenja vjetrom i kategorije terena u skladu s HRN EN 1991-1-4

Kategorije terena:

  1. 0 – more, obalno područje izloženo otvorenom moru
  2. 1 – jezera ili površine bez prepreka sa zanemarivom vegetacijom
  3. 2 – površina s niskom vegetacijom kao što je trava i izoliranim preprekama (drveće, zgrade) s najmanjim razmakom od 20 visina prepreke
  4. 3 – površina redovito pokrivena vegetacijom, zgradama ili izoliranim preprekama s najvećim razmakom od 20 visina prepreke (kao što su sela, predgrađa, šume)
  5. 4 – Područja u kojima je najmanje 15% površine pokriveno zgradama čija je srednja visina veća od 15 m..

NAPOMENA: Širina rubne zone A iznosi jednu petinu manje vrijednosti dvostruke visine (2h) ili susjedne strane objekta (b), e=min (2h; b), gdje je b širina susjedne strane, širina rubne zone A=1/5*e.

Za proračun broja pričvrsnica u obzir se ne uzima doprinos nosivosti ostalih elemenata ETICS sustava, odnosno smatra se da cjelokupno opterećenje vjetrom preuzimaju isključivo pričvrsnice. Broj pričvrsnica određuje se na temelju opterećenja vjetrom i nosivosti odabrane pričvrsnice na predmetnoj podlozi. Na internet stranici http://www.hupfas.hr/izracun-pricvrsnica-etics.html nalazi se program koji omogućuje prethodni izbor i proračun pričvrsnica u skladu s navedenom hrvatskom normom, a koji ne zamjenjuje statički proračun koji je proveo ovlašteni statičar. Najmanji broj pričvrsnica je 6 kom/m2, a najveći 12 kom/m2.

7.8.3.4. Shema postavljanja

Obje sheme vrijede za toplinsko-izolacijske ploče od EPS-a i mineralne vune i pričvršćivanje s 6 kom/m2. Udaljenost pričvrsnica od ugla zida i od druge pričvrsnice mora biti ≥ 10 cm. Pričvrsnica uvijek mora prolaziti kroz sloj ljepila.

  • "T-shema" se preporuča kod sustava s EPS-om. Pričvrsnice se postavljaju u sredinu ploče i na mjestima dodira vertikalne i horizontalne fuge (T-fuge). Vidi sliku 23.


Slika 23. T-shema postavljanja pričvrsnica

  • "W-shema" se preporuča kod sustava s pločama mineralne vune. Ploča se pričvršćuje s tri pričvrsnice koje se postavljaju prema slici 23. Razmak rozete od ruba ploče mora iznositi cca 5 cm.


Slika 24. W-shema postavljanja pričvrsnica

  • kod sustava s lamelama od mineralne vune pričvrsnice se postavljaju kao što je prikazano na slici 24, pri čemu se u svaki drugi red dodaje po jedna pričvrsnica u sredinu ploče.


Slika 25. Shema postavljanja pričvrsnica na lamelama mineralne vune

Ako se fasadni sustav s pločama za toplinsku izolaciju nanosi na podglede, pričvrsnice treba postaviti u skladu s poglavljem 7.8.3. Mehaničko pričvršćivanje, str. 30.

7.8.3.5. Postavljanje pričvrsnica

Pri postavljanju pričvrsnica u obzir se uzima sljedeće:

  • pričvrsnice se smiju postaviti tek kad ljepilo otvrdne (u pravilu nakon tri dana, odnosno prema uputi proizvođača ljepila)
  • pričvrsnice treba postaviti tako da je gornja površina rozete u istoj ravnini s površinom ploče/lamele, uz napomenu da ovo ne vrijedi kad je rozeta upuštena u toplinsko-izolacijski materijal (pričvrsnica s rondelom)
  • ovisno o vrsti pričvrsnice, igla je u obliku čavla ili vijka
  • nakon postavljanja treba obvezno provjeriti jesu li pričvrsnice čvrsto usidrene u podlogu
  • previše utisnute pričvrsnice i one koje nisu čvrsto usidrene moraju se ukloniti i postaviti nove, a nastale rupe treba ispuniti istim toplinsko-izolacijskim materijalom.

7.8.4. Postupci zaštite

Sustave treba zaštititi od izravnog utjecaja atmosferilija (UV-zračenja, kiše, snijega itd.).

7.9. Armaturni sloj sa staklenom mrežicom
7.10. Ukrasni elementi
7.11. Završno-dekorativna žbuka
7.12. Posebnosti većih debljina toplinsko-izolacijskih ploča i lamela i sustav na sustav
8. Otpornost na požar
8.1. Podskupine zgrada
8.2. Zahtjevi
9. Održavanje i popravci
9.1. Općenito
9.2. Održavanje
9.3. Pojava algi i gljivica
9.4. Pukotine
9.5. Ostalo
10. Prilozi

Izvor:
HUPFAS – Hrvatska udruga proizvođača toplinsko fasadnih sustava
www.hupfas.hr

Izdvajamo

Izdvojeni proizvodi