slika 1. Dvostruka visulja na rasponu 8,00 do 12,00 m, s pojačanom veznom gredom, koja nosi stropnu konstrukciju
Primjenjuju se na jednostrešne krovove raspona do 12,00 m. S obzirom na razmjerno velik raspon moraju takvi krovovi biti blagog nagiba i s nastrešnim zidom (nadzitkom), jer bi strmoj krovnoj plohi trebala prevelika visina zida i stupova ispod gornje podrožnice.
Četiri se podrožnice (donja, niža srednja, viša srednja i gornja) raspoređuju po kosini roga tako da im međusobni razmaci ne prelaze 4,50 m, a to su u tlocrtnom rasporedu (horizontalnoj projekciji) tri razmaka oko 4,00 m.
Raspored punih vezova, razmaci rogova i ostalo isto je kao u već obrazloženim primjerima za konstrukcije s visuljama. Donja se podrožnica sa svojim stupom i rogom povezuje parom kliješta na kosnik stupa ispod niže srednje podrožnice, niža se srednja podrožnica povezuje drugim parom kliješta s rogom i svojim stupom, u horizontalnom produženju obuhvaća najprije stup ispred srednje više, a zatim stup ispod gornje podrožnice.
Viša se srednja podrožnica trećim parom kliješta povezuje s rogom i svojim stupom, a u horizontalnom produženju i sa stupom ispod gornje podrožnice.
Kao primjer za opisanu krovnu konstrukciju predočuje se presjek (pun vez) krovišta s dvostrukom visuljom na rasponu 12,00 m, s veznom gredom koja nosi stropne grede, a krajevi su joj na ležištima pojačani (sl. 1).
Više: Jednostrešni krovovi
Izvor: Članak je preuzet iz knjige "Konstruktivni elementi zgrada", autora Đure Peulića i objavljena je u suradnji s knjižarom UPI2M BOOKS. Više informacija o knjizi možete dobiti putem niže navedenih kontakata.
