slika 1. Provizorne zemljane stube i mjerenje nagiba tla
Najprimitivnije se vrtne stube rade jednostavnim otkopima površinskog sloja tla tako, da se dobije stepenast ili barem približno horizontalnih pravokutnih površina, na koje se čovjek može nogama sigurno oslanjati odnosno po njima koracati. To su zemljane stube. Dakako da takve stube nisu neka tehnička tvorevina, nego provizorij, koji će propasti zbog padavina i smrzavice (sl. 1).
Zbog toga treba i vrtne stube izraditi solidnije i po tehničkim pravilima. Treba odabrati pravilno mjesto na zdravom tlu, odmjeriti nagib tla, odrediti profil stuba (širinu gornje i visinu prednjeg ploha stube), širinu traka (dužinu stube) itd., te odlučiti o materijalu i obradi stuba.
Nagib tla se može jednostavno odmjeriti pomoću daske ravnjače, libele i metra, što je naznačeno na slici 1. Povoljni su nagibi od 1:4 do 1:7. Profil stuba odabire se tako da crta nagiba stuba barem približno odgovara nagibu tla. Crta nagiba stuba je ona crta koja u poprečnom presjeku stvuba tangira gornji prednji brid svake stube istog niza (stubišnog kraka).
Za vrtne se stube odabiru razmjerno malene njihove visine, ponajviše v= 6 do 12 cm. Širine gornje plohe uvjetovane su spomenutim visinama po empiričkoj formuli š = 48 — v (u cm). Njemačke norme preporučuju kao najpovoljnije vrtne stube one kojima pet širina zauzima 200 cm, a šest njihovih visina 50 cm.
slika 2. Pravilnije dotjerane zemljane stube
Širina stubišnog niza ili kraka (a to je podjedno čista dužina pojedine stube) neka je za prolaženje jedne po jedne osobe 60 do 80 cm, a za dvije osobe (usporedo) barem 120 cm.
Prema ovim pravilima mogu se otkopi za stube na slici 939 popraviti tako da se izradi pravilan niz stuba kojima je profil (š/v) 40/8 cm, a to je baš onaj koji se preporučuje kao najpovoljniji za vrtne stube (sl. 2).
Materijal i obrada vrtnih stuba ovise o mjestu, njihovoj važnosti i troškovima izrade. Učvršćenje zemljanih stuba postiže se izradom pregrade ispred zadnje plohe stuba. Pregrade se viših stuba (10 do 12 cm) mogu izraditi od 2—3 reda oblih prutova ili štapova promjera 3 do 4 cm, koje na svakom kraju pridržava zabijen kolčić.
Za pregradu nižih stuba (6 do 10 cm) može se mjesto prutova upotrijebiti drvena daska. Sve drvene dijelove treba dobro natopiti vrućim karbolineumom (sl. 3). Umjesto drvenih pregrada mogu se naučiti pregrade od dotjeranog naravnog kamena ili betona. Izrađuju se kao ravne ploče s otupljenim gornjim prednjim bridom, pa se iz radionice dopremaju i ugrađuju na licu mjesta.
slika 3. Zemljane stube učvršćene pregradom od prutova
Napominje se da pregrade od naravnog kamena estetski zadovoljvaju mnogo bolje nego pregrade od betona (sl. 4). Nepovoljno je što se pregrade u naprijed opisanim primjerima u raskvašenom tlu i zbog smrzavanja mogu naginjati, pa ih treba ponovno učvršćivati.
Tome se može doskočiti ako se pri svakom kraju pregrade zabije karbolineumom natopljen ili drugim načinom impregniran drveni kolac od oblice promjera 6 do 8 cm, dužine barem 35 cm. Učvršćenje je još sigurnije ako se umjesto pločastih izrade kutne betonske pregrade, pa se teret saobraćaja prenosi na proširenu površinu tla.
slika 4. Zemljane stube s pregradom od dotjeranog pločastog kamena
Kvaliteti se takvih stuba povećava uređenjem gornje površine svake stube 3 do 4 cm debelim slojem krupnijeg i sitnijeg pijeska koji treba, uz nepretjerano polijevanje, čvrsto nabiti. Još je bolje na tim površinama izraditi tarac od posebno izrađenih sitnijih kocaka naravnog kamena (sl. 5).
Trajne i lijepe vrtne stube mogu se izraditi od pločasto lomljenog kamena. Debljina ploča na njihovoj prednjoj strani ne smije biti deblja od odabrane visine stuba. Na odabranoj kosini tla treba izraditi horizontalan otkop samo za stražnji dio pojedine stube, a prednji dio stube neka strši iznad linije tla sve do mjesta na kojem se završava stražnji kraj niže stube.
slika 5. Bolje dotjerane zemljane stube s pregradom od prejabriciranih betonskih ploča
Na otkopane površine treba rasprostirati nasip pijeska tako, da je ispod najnižeg dijela svake ploče nasip debeo 1 do 2 cm. Ispod ostalih se dijelova ploče namješta pijesak onoliko, koliko je potrebno da ploča po dužini bude horizontalna, a po širini u neznatnom padu od 1 % do 2v % okomito na prednje vanjske bridove, koji ne smiju biti oštri.
Taj način prikladan je uglavnom za uže vrtne stube, gdje gornje plohe ploča mogu biti do stanovite granice nepravilne i na rubovima i na površini (sl. 6). Kao naprijed opisane, rade se i stube s pravilnijim konturama i površinama ploča od naravnog kamena (sl. 7).
slika 6. Stube od grubo dotjeranih komada pločastog kamena
Stube s parapetnim zidom na jednoj, a podzidom na drugoj strani stubišnog kraka rade se onda, kada je linija nagiba stuba manje strma od linije nagiba tla na odabranoj trasi. Tada jedan kraj svake stube mora zalaziti u otkop na višoj, a drugi kraj na nasip na nižoj strani.
U usjeku se mora izraditi parapetni zid sve do visine otkopa, kako se tlo ne bi urušavalo na stube. Prošireni se dio temelja toga zida upotrebljava za ležišta jednog kraja stuba. Na drugom se kraju mora izraditi podložni zid sa svojim temeljem. Taj zid priječi osipanje nasipa koji se rasprostire prije ugradbe stuba, a gornja mu se površina upotrebljava za ležišta drugog kraja stuba.
slika 7. Stube od priklesanih kamenih ploča s parapetnim zidom na jednoj i podzidom na drugoj strani
I jedan se i drugi zid izrađuju od grubog obrađenog kamena, u skromnijoj izvedbi kao suhozid, a u boljoj u cementnom mortu. Same se stube, ako je širina kraka manja, rade od bolje obrađenih ploča koje se, ako su tanje nego što zahtijeva visina stuba, mogu ispod prednjeg ruba podzidati manjim kamenim pločama (sl. 8).
slika 8. Stube od priklesanih kamenih ploča s parape- tnim zidom na jednoj i podzidom na drugoj strani
Kvalitetnije stube od kamenih ploča rade se na betonskoj podlozi M 110, koja na najtanjim mjestima mora biti debela barem 8 do 10 cm. Takve stube dolaze u obzir osobito kad su krakovi široki, pa se veće i manje pravokutne ploče mogu međusobno slagati na različite načine (sl. 9).
slika 9. Kvalitetnije stube od blesanih kamenih ploča na betonskoj podlozi
Stube od umjetnog kamena izrađuju se obično na licu mjesta u daščanim oplatama. Betoniraju se smjesom M 160 (= 1:6), debljine 8 do 10 cm ispod kutova koje tvori niža i viša stuba. Vidljive se površine oblače 2 cm debelom košuljicom smjese 1:2, s ispiranjem površine, da se dobije pravilna hrapava površina (sl. 10).
slika 10. Vanjske stube od umjetnog kamena (beton i kulje)
Izvor: Članak je preuzet iz knjige "Konstruktivni elementi zgrada", autora Đure Peulića i objavljena je u suradnji s knjižarom UPI2M BOOKS. Više informacija o knjizi možete dobiti putem niže navedenih kontakata.
