Na rast i razvoj algi i gljivica na fasadi utječu mnogi čimbenici, a najčešće je obrast algama i gljivicama povezan s više njih.
Uzroci pojave obrasta mogu biti:
- utjecaji okoliša
- konstrukcijski detalji
- svojstva završnog sloja
- klimatski utjecaji.
Osnovni preduvjet nastanka mikroorganizama je vlaga.
Izvori vlage na fasadama mogu biti:
oborine
Izloženost fasade oborinama i učestalost oborina, osobito onih popraćenih udarima vjetra utječu na nastanak uvjeta za rast algi i gljivica, posebno na sjevernim i zapadnim pročeljima. Kod ovoga je posebno važna duljina neprekinutog perioda trajanja kiša.
kondenzat
Kondenzacija na površini fasade nastaje kada temperatura zraka dosegne temperaturu rosišta (temperaturu na kojoj je zrak zasićen vodenom parom). Zbog dobre toplinske izolacije vanjskog zida nema zagrijavanja iznutra pa je temperatura površine fasade niža od temperature zraka i na površini fasade vlaga stvara kondenzat. Već i najmanje razlike u temperaturama zraka i fasade mogu rezultirati kondenzacijom.
Slika: Usporedba zida bez toplinske izolacije i zida s ETICS fasadnim sustavom
Kondenzirana vlaga predstavlja veći rizik za pojavu mikroorganizama od oborina jer je vremenski period djelovanja znatno duži od kišnih perioda.
Slika: Prosječni dnevni ciklusi temperature i vlažnosti površine u ovisnosti o vanjskim uvjetima
za period rujan-listopad
Hlađenjem noću temperatura površine ETICS-a pada ispod temperature zraka. Zapadno orijentirani zid ujutro se vrlo sporo zagrijava, a temperatura rosišta okolnog zraka raste i može dovesti do jake kondenzacije na hladnom zapadnom pročelju.
Kod monolitnog zida orijentiranog na jug temperatura fasade je uvijek iznad temperature zraka. Na sjevernom monolitnom zidu koji nije osunčan temperatura površine se u noći ne spušta ispod temperature okoline, a iako danju temperatura površine pada, nema kondenzacije jer se povećanjem vanjske temperature smanjuje vlažnost.
Iz prikaza na slici vidljivo je da tijekom noći do kondenzacije dolazi samo na ETICS sustavima, dok se kod monolitnih zidova to događa samo u izuzetnim slučajevima.
Poznato je da je za pojavu gljivica dovoljna vlažnost površine od 80% kroz oko četiri tjedna. Alge zahtijevaju nešto više vlažnosti, a posebno pogodna godišnja doba za to su proljeće i jesen.
3.1. Utjecaji okoliša
Jedan od najvažnijih utjecaja okoliša je lokacija objekta na koju se najčešće ne može utjecati.
Pojava mikroorganizama češća je na fasadama objekata koji su smješteni:
- u blizini drveća, grmlja (sjena) i poljoprivrednih površina jer je velika mogućnost prijenosa spora s biljaka na fasadu, a zelenilo neposredno uz fasadu uzrokuje sporije sušenje fasade
- u blizini vode (rijeka, potoka, jezera) zbog velike količine vlage
- u područjima sa smanjenom zagađenosti zraka dušičnim i sumpornim plinovima koji potiču nastajanje i rast algi i gljivica
- u područjima s učestalim kišama, maglama i niskim temperaturama, s time da je ovdje bitan čimbenik ukupna količina padalina te broj kišnih dana u dužem periodu
- na nižim nadmorskim visinama zbog sušeg zraka (na nadmorskim visinama >800 mnm zrak je niže vlažnosti).
3.2. Konstrukcijski detalji
Ispunjavanje građevinsko-konstruktivnih zahtjeva važan je element u planiranju izvedbe objekta. Kod samog projektiranja osobitu pažnju treba posvetiti izradi detalja bitnih za sprječavanje izravnog vlaženja fasade.
Čimbenici koji utječu na pojavu mikroorganizama su: nekorektno izvedena nadstrešnica, nedostatna odvodnja vode (curenje vode sa zidnih vijenaca i prozorskih klupčica), nezabrtvljeni priključni dijelovi, loše izvedena odvodnja, loše izvedena hidroizolacija i stvaranje kondenzata na fasadi zbog nedostatne toplinske izolacije (vidi tablicu 2).
Obrast mikroorganizmima na zgradama znak je da je na tim mjestima vrlo sporo sušenje površine.
Tablica 2: Primjeri loše izvedenih detalja
Daljnji uzroci pojave algi i gljivica su vezani uz planiranje vremena gradnje. Zbog sve kraćeg vremena gradnje i gradnje zimi reducirano je vrijeme sušenja, a time i mogućnosti sušenja pojedinih faza gradnje. Posljedica toga je visoki udio preostale vlage u zidovima.
3.3. Svojstva završnog sloja
Na tržištu postoji velik izbor završnih slojeva za zaštitno-dekorativnu obradu fasadnih površina koji svojim fizikalnim svojstvima mogu utjecati na vjerojatnost pojave algi i gljivica na fasadi.
Za odabir završnog sloja bitne su sljedeće karakteristike:
- vodoupojnost
Na završnim slojevima fasada koji su jače vodoupojni vlaga se zadržava duže pa je i veći rizik od pojava mikroorganizama. - paropropusnost
Lošija paropropusnost završnog sloja uzrokuje sporije isušivanje dijela vlage koja je prodrla u njega ili se nalazi zarobljena u podlozi. - karakteristike površine (glatkoća, struktura)
Grube strukture znatno duže zadržavaju vlagu i sklonije su prljanju nego glatke. Posebno nepovoljne su žljebaste strukture s horizontalnim žljebovima. - pH-vrijednost
Završni slojevi nižeg alkaliteta (s organskim vezivom) pogodniji su za rast mikroorganizama od onih s visokim alkalitetom (mineralne i silikatne završno-dekorativne žbuke i premazi). - niska akumulacija topline (tanki slojevi – pothlađivanje noću)
Tanki armaturni sloj s manjim toplinskim kapacitetom tijekom dana ostaje duže u zoni rosišta (vidi odlomak 4.3. Optimiziranje fizikalnih parametara). - dodaci (biocidi)
Završno-dekorativni slojevi s organskim vezivom bez dodataka biocida pogoduju rastu algi i gljivica. - nijansa završnog sloja
Svijetli tonovi s visokim stupnjem refleksije svjetla čine pogodniju podlogu za njihov razvoj. Razlog tomu je što se tamni tonovi brže suše, čime i kraće zadržavaju vlagu. Sva gore navedena svojstva mogu biti bitna, ali ne i presudna za pojavu obrasta budući da je on posljedica utjecaja više čimbenika.
3.4. Klimatski uvjeti
Globalne klimatske promjene vidljive su posvuda, a znanost je potvrdila da su navedene promjene izravno povezane s ljudskom aktivnošću. Posljedice tih promjena vidljive su u višim temperaturama zraka, većoj količini i učestalosti padalina, dužim vegetacijskim razdobljima i migracijama mnogih vrsta.
Iako stroži propisi vezani uz smanjenje utjecaja čovjeka na globalnu klimu imaju pozitivan utjecaj, oni doprinose većoj vjerojatnosti pojave algi i gljivica na fasadama.
Najvažniji utjecaji su:
- niža emisija SO2 – manje kiselih kiša
Zbog strožih propisa o zaštiti okoliša manje je industrijskog ispuštanja sumpornog dioksida, čišći je zrak, što pogoduje rastu algi i gljivica. - veći sadržaj dušikovih oksida
Glavni izvori dušikovog oksida su industrijska umjetna gnojiva i veliki zahvati u obradi tla (spaljivanje usjeva). Zbog potrebe za pojačanim poljoprivrednim prinosima koristi se sve više gnojiva koje je hrana za alge, a time se pogoduje njihovom rastu. - manja potrošnja pesticida
Smanjenje utroška pesticida, odnosno prelazak na korištenje ekološki prihvatljivih sredstava zaštite u poljoprivredi uzrok je čišćeg zraka i veće količine spora u zraku, a time i veće mogućnosti zaraze. - povećanje vlage u zraku
Zbog sve vlažnijeg zraka uslijed klimatskih promjena duži su periodi zadržavanja vlage na fasadama, što je presudni čimbenik za razvoj mikroorganizama. - učestaliji i snažniji vjetrovi
Zajedno s oborinama oni uzrokuju jače vlaženje fasadnih površina i bolji prijenos spora koje uzrokuju zarazu. - globalno zatopljenje
Vremenski periodi tijekom godine u kojima je optimalna temperatura za razvoj su duži. Ovi uvjeti su osobito izraženi u manje naseljenim područjima gdje je čistoća zraka veća pa je time i mogućnost zaraze veća. U gradovima s velikim prometom i većim zagađenjem stvorena mikroklima je toplija i suša pa je time i mogućnost razvoja algi i gljivica manja.
Svi članci vezano za alge i gljivice na fasadama:
1. Alge i gljivice na fasadama
2. Uzroci nastanka algi i gljivica na fasadi
3. Održavanje fasada i saniranje fasada zaraženih algama i gljivicama
4. Preventivne mjere reduciranja rizika nastanka algi i gljivica na fasadi
Izvor:
HUPFAS – Hrvatska udruga proizvođača toplinsko fasadnih sustava
www.hupfas.hr
