Ukoliko je ispunjeno nekoliko od gore navedenih uvjeta, velika je vjerojatnost pojave mikroorganizama na fasadama.
Pri tome je važno znati:
Ako nema vlage, nema niti algi i gljivica.
Iako se na klimatske uvjete ne može utjecati, određenim se mjerama tijekom planiranja i gradnje može značajno smanjiti rizik i/ili usporiti pojava mikroorganizama.
4.1. Mikrolokacija objekta
Pri izboru mikrolokacije objekta moguće je utjecati na manju izloženost vlazi, atmosferilijama i brzini sušenja te, u tom smislu, na bolju zaštitu na sljedeće načine:
- povećanjem udaljenosti od zelenila i voda (rijeka, potoka, jezera…)
- zaštitom od izravnih utjecaja vjetrova i pojave sjena
- gradnjom na povišenim predjelima, a ne u nizinama gdje je duže zadržavanje vlage (magle).
4.2. Konstrukcijski detalji
Arhitektura samog objekta također utječe na pojavu obrasta, što znači da je uloga projektanata i arhitekata izuzetno bitan čimbenik kada se želi preventivno djelovati na pojavu algi i gljivica na fasadi.
Odgovornim projektiranjem i građenjem potrebno je poduzeti sve potrebne mjere za umanjenje rizika obrasta mikroorganizmima.
Konstrukcijskim detaljima moguće je umanjiti jače vlaženje fasade, npr.:
4.3. Optimiziranje fizikalnih parametara
Da bismo postigli zadanu fiziku zgrade, pri gradnji koristimo različite vrste materijala koji, prema svojim svojstvima, mogu biti dobar, ali i pogrešan odabir. Svaki građevni proizvod odlikuju svojstva paropropusnosti, toplinskog kapaciteta, vodoupojnosti, čvrstoće, toplinske provodljivosti itd. Skup svih tih svojstava čini materijal korisnim za određenu namjenu iako ga u nekim slučajevima samo jedna karakteristika može bitno odrediti.
Zbog toga se preporučuje da se pri odabiru materijala koji će se koristiti u gradnji zatraži savjet proizvođača. Kod sustava s debljim armaturnim i završno-dekorativnim slojem zadržavanje kondenzata na fasadi tijekom noći je znatno kraće. Zbog toga je vrlo bitno strogo se pridržavati propisa o debljini armaturnog sloja (minimalno 3 mm).
U svrhu povećanja toplinskog kapaciteta uputno je povećati debljinu armaturnog sloja na minimalno 5 mm ili povećati veličinu zrna završno-dekorativne žbuke.
4.4. Odabir završnog sloja
Završni slojevi na ETICS fasadnim sustavima u pravilu su tankoslojne završno-dekorativne žbuke različitih veziva, granulacija i struktura.
Odabir žbuke svodi se na:
mineralne žbuke (silikatne i plemenite mineralne)
Iako sadrže i određenu količinu organskog veziva, zbog visoke početne alkaličnosti imaju smanjen rizik od nastajanja obrasta na fasadi. Tijekom vremena alkalitet opada i mogućnost obrasta je veća. Ove žbuke nisu visoko vodoodbojne, ali su visoko paropropusne pa primljenu količinu vode brzo i otpuste.
akrilatne žbuke
Zbog visokog postotka organskog veziva predstavljaju hranu za mikroorganizme i unatoč visokoj vodoodbojnosti, one su najveći rizik za obrast.
silikonske žbuke
One su visoko vodoodbojne i imaju visoku otpornost na primanje prljavština iz atmosfere pa time i dugotrajnu otpornost protiv zaraze algama i gljivicama.
nano žbuke
One su visoko otporne i visoko vodoodbojne žbuke s efektom „samočišćenja" te ne zadržavaju prljavštinu na svojoj površini.
Svijetli tonovi visokog faktora refleksije skloniji su obrastu jer se zbog manje akumulacije topline sporije suše. Kod svih gore navedenih žbuka odabirom zrnaste strukture može se smanjiti rizik zaraze. Horizontalna žljebasta struktura pogoduje zadržavanju vlage i prljavštine u utorima, što pospješuje rast mikroorganizama.
Kako bi se umanjio rizik od zaraze algama i gljivicama, u žbuke se dodaju biocidna sredstva. Osnovne karakteristike biocida su širok spektar djelovanja, optimalna topivost u vodi (kako ne bi došlo do ispiranja s površine fasade) te ekološka prihvatljivost.
Kod većine pastoznih završno-dekorativnih žbuka i predpremaza biocidno sredstvo je sastavni dio, međutim, prema potrebi se količina može i povećati. Ovdje je važno napomenuti da dodana količina biocidnog sredstva ima svoju granicu nakon koje se, bez obzira na povećanje količine, učinkovitost ne povećava. Biocidno sredstvo se s vremenom ispire s površine fasade pa njegova učinkovitost ima ograničen vijek.
Istraživanja su pokazala da najniži rizik daje sustav u kojem se završno-dekorativna žbuka bilo koje vrste dodatno premazuje premazom s dodatkom biocida (slika 9). S druge strane, najviši rizik predstavljaju organske žbuke bez biocida.
Slika 9. Vjerojatnost pojave mikroorganizama ovisno o odabranom završno-dekorativnom sustavu
Najbolji rezultati zaštite postižu se kombinacijom više gore navedenih mjera.
4.5. Mjere pri izvođenju
Prilikom izvođenja radova potrebno se pridržavati osnovnih pravila gradnje. Izvođenje građevinskih radova u odgovarajućim vremenskim uvjetima i poštivanje perioda sušenja za različite faze radova osnovni su preduvjeti za sprječavanje akumulacije zaostale vlage u konstrukciji.
Neke od mjera za izvođenje radova su:
- ne nanositi ETICS sustav na vlažne i/ili nedovoljno osušene podloge
- građevne materijale kod skladištenja štititi od oborina (slika 10)
- fuge ziđa potpuno ispuniti mortom za zidanje kako bi se izbjeglo ispiranje
- zaštititi zidove od vlaženja pri dužim prekidima u izvođenju (slika 11).
Slika 10: Zaštita građevinskih materijala tijekom skladištenja
Slika 11: Zaštita ziđa od vlaženja tijekom gradnje
Svi članci vezano za alge i gljivice na fasadama:
1. Alge i gljivice na fasadama
2. Uzroci nastanka algi i gljivica na fasadi
3. Održavanje fasada i saniranje fasada zaraženih algama i gljivicama
4. Preventivne mjere reduciranja rizika nastanka algi i gljivica na fasadi
Izvor:
HUPFAS – Hrvatska udruga proizvođača toplinsko fasadnih sustava
www.hupfas.hr
