Pregrade od opeke
Najobičnije su i najčešće pregrade od pune, porozne i šuplje opeke normalnog formata te od tanjih opekarskih blokova s uzdužnim šupljinama i od tanjih modularnih blokova. Noviji su opekarski proizvodi pečene glinene ploče s uzdužnim šupljinama predviđene za zidanje pregradnih zidova ili pregrada.
Pregrade od opeke normalnog formata i tanjih opekarskih blokova
Slaganjem opeke normalnog formata nastaju zidovi debeli 12 cm (slaganjem opeke pljoštimice) ili 6,5 cm (slaganjem opeke sjekomice). U praksi se rjeđe primjenjuju pregrade debele 12 cm, uglavnom zbog težine koja bi bila nepovoljna, osobito u etažama.
Zbog toga se 12 cm debele pregrade rade najčešće u najnižim etažama, u kojima se njihov teret preko podne podloge prenosi direktno na tlo pa ne opterećuje druge konstruktivne elemente.
slika 1. Pregrade od opeke na podvlakama
Ako se u etažama iz nekih opravdanih razloga moraju izraditi zidovi debeli 12 cm, a ispod njih se ne nalazi vertikalna nosiva konstrukcija koja bi preuzimala teret na cijeloj njihovoj dužini, onda se u visini stropa mora postaviti čelična ili armiranobetonska podvlaka.
To vrijedi i za zid debeo 6,5 cm ako nije na masivnoj stropnoj konstrukciji (sl. 1). U stambenim, uredskim i sličnim zgradama najviše se rade pregrade debele 6,5 cm. To su vrlo dobre, lako izvedive i jeftine pregrade, ali nisu dobri toplinski i zvučni izolatori. Zbog toga se upotrebljavaju za pregrađivanje prostorija istog stana.
Razdjelni zid od pune opeke između dva susjedna stana mora biti debeo 25 cm. Jednakovrijednu zvučnu izolaciju postiže dvostruki zid od sjekomice složene šuplje ili lake (porozne) opeke s 3 do 5 cm širokim razmakom ispunjenim šljakom ili pepelom (sl. 2a).
"U istom smislu rade se dvostruki zidovi kombinacijom zida debelog 12 cm i 6,5 cm s međuprostorom 3,5 do 5,5 cm tj. s ukupnom debljinom 22 do 24 cm. Takav zid npr. zadovoljava za pregrađivanje školskih učionica međusobno i prema hodnicima i drugim prostorijama (sl. 2b).
slika 2. Dvostruki razdjelni zidovi od opeke
Zidovi debeli 12 cm zidaju se u vapnenom, a debeli 6,5 cm u produžnom ili u cementnom mortu. I u jednim i u drugim slažu se komadi opeke kao uzdužnjaci s prehvatima po 1/2, odnosno 1/4 i 1/3 opeke.
Čvrstoća na izvijanje zidova debelih 6,5 cm donekle se povećava specijalnim stepenastim slaganjem opeke tako da je iz svakog normalno postavljenog uzdužnjaka jedan okomito postavljeni komad. Takvo se slaganje naziva Katonov vez (sl. 3).
slika 3. Zid od sjekomice složene opeke u Katonovom vezu
Ako su u pregradnom zidu debelom 6,5 cm predviđena vrata, onda treba prije zidanja postaviti i učvrstiti dovratnik. Pregrada se počinje zidati uz jednu i drugu stranu dovratnika stavljajući čeone strane opeke u za to izrađene utore na dovratniku (sl. 4a).
Prije zidanja 12 cm debelog pregradnog zida također treba najprije postaviti dovratnik i počinjati zidanje komadima s isklesanim utorom na čeonoj strani tako da u taj utor ulazi trobridna letva na dovratniku (sl. 4b).
slika 4. Zidanje pregrada od opeke do unaprijed postavljenih dovratnika
Armirane pregrade od opeke
Ako površina zidova debelih 6,5 cm prelazi 12 m2 i ako su zidovi izloženi trešiji i nekim postranim pritiscima, onda ih treba armirati. Od više načina armiranja poznatiji je sistem Priiss (Pris) s mrežom od čeličnih traka presjeka 26*15 mm s kvadratićnim oknima 52*52 cm (sl. 5).
Mogu se najprije postaviti vertikalne trake koje treba i na gornjem i na donjem kraju solidno učvrstiti. Između ovih traka slaže se sjekomice po 5 komada opeke specijalnim vezom, a povrh njih se stavlja horizontalna čelična traka.
Drugi je način da se cijela mreža unaprijed pripravi zavarivanjem na svakom dodiru čeličnih traka. Treći je način da se horizontalne i vertikalne trake u svakom križanju sastave na puni preklop, tj. sa zasjecima na jednoj i drugoj traki, ali se time njihova nosivost smanjuje na polovicu.
Najjednostavniji je (četvrti) način da se mreža sastavi od čeličnih šipaka debelih 8 ili 10 mm koje se paljenom žicom povezuju na svakom križanju.
slika 5. Armirana pregrada od sjekomice složene opeke po sistemu Prüss
Izvor: Članak je preuzet iz knjige "Konstruktivni elementi zgrada", autora Đure Peulića i objavljena je u suradnji s knjižarom UPI2M BOOKS. Više informacija o knjizi možete dobiti putem niže navedenih kontakata.
