slika 1. Prazno krovište s rogovima uprtim u stropne grede
Nazivaju se još i jednostavna, prosta i roženička krovišta. Prikladna su samo za raspone do 6,00 m i za nagibe krovnih ploha od 45° i više. Glavni su elementi praznih krovišta rogovi (roženice), koji se donjim krajevima učepljuju u krajeve stropnih greda iznad njihovih ležišta, a na gornjem se kraju (u sljemenu) rogovi međusobno povezuju najčešće vezom na raskol i čep.
Međusobni razmak rogova mora prema tome odgovarati međusobnom razmaku stropnih greda, dakle 70 do 90 i do 100 cm za pune grede, 60 do 80 cm za uske grede ili polugrede, a do 50 cm za grede od platica.
Parovi rogova povezani s krajevima stropnih greda tvore čvrste trokutne konstrukcije u poprečnom smjeru krova, ali su u njegovom uzdužnom smjeru vrlo nestabilne. Zbog toga se svakih 4 do 5 rogova na donjim stranama povezuju jačom daskom ili gredicom presjeka 48 × 76 mm tako, da ta daska ili gredica teče približno pod kutom od 45° od donjeg kraja prvog do gornjeg kraja četvrtog ili petog roga, a zatim se druga daska ili gredica pribija od gornjeg kraja četvrtog ili petog do donjeg kraja sedmog ili devetog roga.
Isto se tako, ali u protivnim smjerovima, povezuju rogovi druge krovne plohe. Daske se ili gredice nazivaju vjetrenjače ili vjetrobrani vezovi, a pribijaju se na svaki preklopljeni rog jakim čavlom.
Obično se krajevi stropnih greda prepuštaju 20 do 40 cm izvan lica vanjskih zidova, pa tvore krovnu strehu. Većinom se krajevi istaka ukoso okrajče, a razmak između istaknutog gornjeg brida stropne grede i učepljenog roga ispunjava se pravilno skrojenom kladicom, koja se naziva prirožak, a omogućuje pravilan prijelaz strmije u blaže nagnutu krovnu plohu pri strehi (sl. 1).
Ako je poželjno da istak stropnih greda na strehi bude barem 15 cm izvan ravnine vanjskog zida, ili više, mogu se rogovi učepljavati tako da im produženi donji bridovi padaju na vanjsku liniju ležišne plohe grede, jer to odgovara još dosta pravilnom prenošenju krovnog tereta na zid.
slika 2. Upiranje rogova i prirošci
Pravilnije je da produženje gornjih bridova rogova padne na vanjsku liniju ležišne plohe stropne grede, ali se tada dobiva manji istak strehe. Prirošci se izrađuju ili od otpadaka građe rogova ili od komada platica debelih 48 mm pa se, pravilno skrojeni, pribijaju jednim čavlom na rog, a drugim na gredu (sl. 2).
Ako se rogovi izrađuju od uskih greda ili od platica, onda se donji krajevi rogova u gredu ne učepljuju, nego samo naliježu u kosi zasjek na gredi, a vez se učvršćuje jakim čavlom.
Varijanta je da se donji kraj roga obostrano prihvati sa dvije daske okomite na smjer roga, a daske, koje djeluju kao kliješta pribiju se s jedne i druge strane na rog i na gredu odgovarajućom količinom čavala. Ukoliko je rog uži od grede, treba ispod obje daske staviti podložak od daske odgovarajuće debljine (sl. 3).
slika 3. Povezivanje rogova i prirožaka od tanke građe (platica)
Strehe krovova s praznim krovištima mogu se izraditi i tako da se preko vanjske plohe zida prepuste krajevi rogova. Za takvo rješenje potrebno je kraj grede povezati s rogom iznad njegovog istaka vezom kosog sudaranja, i to plitkim preklapanjem »na pola lastinog repa«, a vez učvrstiti svornjakom.
Donji čeoni rub grede treba otupiti. Za taj način nisu potrebni prirošci, ali je izrada kompliciranija pa im je primjena rjeđa nego prvo opisanog načina (sl. 4).
slika 4. Greda s prepuštenim i gredom preklopljenim rogovima
Vezovi uglova parova rogova u sljemenu izrađuju se učepljenjem, punim ravnim preklapanjem i sličnim tradicionalnim vezovima onda, ako rogovi nisu uži od 10 cm. Inače se oni povezuju vezom kosog sudaranja i učvršćuju obostranim prilošcima koji se s jedne i druge strane pribijaju na jedan i drugi rog čavlima (sl. 5).
Dimenzije presjeka stropnih greda treba računati za opterećenje stropa ispod tavana, bez obzira na opterećenje krova, koje pada samo na ležišta stropnih greda, pa ne povećava opterećenje stropa u njegovom rasponu.
slika 5. Detalji povezivanja rogova u sljemenu
Presjeci rogova od masivnih greda neka su 10 × 14 do 10 × 16 cm (za razmake do 75 odnosno do 100 cm), od polugreda 8 × 14 do 8 × 16 cm (za razmake od 60 do 70 odnosno 70 do 80 cm), a od mošnica 4,8 × 18 do 20 mm (za razmake do 50 cm).
Više: Dvostrešni krovovi
Izvor: Članak je preuzet iz knjige "Konstruktivni elementi zgrada", autora Đure Peulića i objavljena je u suradnji s knjižarom UPI2M BOOKS. Više informacija o knjizi možete dobiti putem niže navedenih kontakata.
