slika 1. Karakteristični vanjski oblici dvostrešnih krovova
Dvostrešni su krovovi najčešća vrsta krovova s drvenom krovnom konstrukcijom. Oni dijele veću krovnu površinu na dva dijela, pa jedan dvotrešni krov stvarno djeluje kao dva jednostrešna. To vrlo povoljno ubrzava otjecanje kišnice s većih krovnih površina.
Dvostrešni se krovovi nazivaju i sedlasti krovovi i krovovi na dvije vode. Mogu se primijeniti na gotovo sve vrste zgrada i na gotovo sve vrste pokrova, pa im nagibi mogu biti neznatni, blagi i strmi.
Vrste po vanjskim karakterističnim oblicima
Najobičniji je normalni dvostrešni krov sa dvije simetrične plohe jednakog nagiba. Presječnica obiju krovnih ploha na gornjoj strani tvori sljeme krova, koje se u tlocrtu vidi kao raspolovnica širine krova.
Donji rubovi krovnih ploha tvore dvije strehe, koje su na istoj visini. Bočni rubovi na oba kraja pokrivaju zabatne zidove, kojima je oblik istokračan trokut. Nesimetrični dvostrešni krov radi se u tri glavne varijante.
Prva je s krovnim plohama jednakog nagiba, ali je širina krovnih ploha različita, pa sljeme nije raspolovnica širine krova, a strehe su na različitoj visini. Druga je varijanta sa sljemenom u raspolovnici širine krova, ali s različitim širinama krovnih ploha, različitim njihovim nagibima i različitom visinom streha.
U trećoj su varijanti različiti nagibi i širine krovnih ploha, pa je i sljeme izvan raspolovnice širine krova, a strehe su također u različitim visinama. Glavne su varijante normalnog dvostrešnog krova ako mu zabatni zidovi nadvisuju rubove krovnih ploha, čime se donekle sprečava širenje požara, pa se takvi povišeni zabatni zidovi nazivaju požarni ili vatrobrani zidovi.
Druga je varijanta s trokutnim lastavicama, tj. s manjim krovnim plohama nad zabatnim zidovima, koji tada umjesto trokutnog poprimaju trapezni oblik (sl. 1).
Vrste po konstruktivnim sistemima
Konstruktivni se sistemi odabiru prema vrsti i važnosti zgrade, prema vrsti pokrova itd. Za strme krovove manjih raspona dolaze u obzir tzv. prazna krovišta i krovišta s pajantama, a oba su sistema bez podrožnica.
Ipak se mnogo više rade sistemi s podrožnicama i s punim vezovima. To su različita krovišta sa stolicama i visuljama. Stolice i visulje odgovaraju najčešćim normalnim rasponima, a za veće raspone izrađuju se različita kombinarana krovišta i krovišta s rešetkastim, punostijenim, okvirnim i lučnim konstrukcijama.
Izvor: Članak je preuzet iz knjige "Konstruktivni elementi zgrada", autora Đure Peulića i objavljena je u suradnji s knjižarom UPI2M BOOKS. Više informacija o knjizi možete dobiti putem niže navedenih kontakata.
