slika 1. Širina i visina podrumskim i tavanskih stuba
U podrumima prizemnih stambenih zgrada predviđaju se uglavnom nusprostorije za domaćinstva, pa se članovi domaćinstva dosta rijetko i najčešće pojedinačno kreću po podrumskim stubama. Zbog toga se dopušta da takve stube budu strmije, užih krakova, i skromnije obrađene od drugih stuba u zgradama.
Profil stuba
Profil podrumskih stuba može biti viši od 19 cm i uži od 25 cm, tj. od mjera koje odgovaraju normalnim stubama za masovniji promet, a po poznatoj formuli 2v + š = 63 cm. Udžbenici i priručnici preporučuju da se za stube kojima je visina veća od 19 cm (u > 19 ) širina odabere po formuli: š = 52 — 4/3 v ili š = 500 v.
Njemačke opet norme preporučuju za podrumske (i tavanske) stube da im 5 širina zauzima 100 cm (5 š = 100), a 6 visina 125 cm (6 v = 125). Visini stube 21 cm (po normama) odgovarala bi po navedenim formulama širina 22 ili 23 cm, dok je po normama 20 cm.
Razabire se da se mogu raditi profili s manjim razlikama u visini i širini pojedine stube, ali treba imati na umu da su strmije stube nepovoljnije za kretanje i opasnije nego što su stube blažeg nagiba (sl. 1).
Širine stubišnih krakova
ČCista je širina (po njemačkim normama) stubišnih krakova 80, 90 i 100 cm, ali širini 80 cm treba dodati 7,5 cm za jednostrani stubišni prihvatnik, a širina 90 i 100 cm treba dodati po 10 cm za obostrane prihvatnike.
Materijal za stube
Najpovoljniji je materijal nabijeni beton, ako su stube na nasipu povrh naravnog tla, odnosno armirani beton, ako se oslanjaju na dva ležišta ili su usidrene, kao konzolne stube. Površine moraju biti toliko hrapave da ne budu skliske, a bridovi ne smiju biti oštri.
Povoljniji je profil stuba s kosom ili jednostavno profiliranom, nego s okomitom prednjom plohom. Za skošenje ili profiliranje dobro je da je gornji prednji rub 3 do 4 cm istaknut preko donjeg prednjeg ruba iste stube, ali se širina stube računa kao horizontalni razmak između gornih prednjih bridova više ili niže susjedne stube (sl. 2).
sIika 2. Betonske i armiranobetonske podrumske i tavanske stube
Podrumske se stube mogu betonirati na licu mjesta, a mogu se montirati od gotovih, u betonari izrađenih komada. U dovoljno suhim podrumskim prostorima mogu se postavljati i drvene stube.
Primjer stuba betoniranih na licu mjesta
Često se stube podrumskog stubišnog kraka betoniraju povrh pripravljene podloge na pravilno odkopanoj kosini naravnog tla. Za podlogu je dobar 10 do 15 cm debeo sloj tučenca, koji treba dobro nabiti i posuti pijeskom, da se ispune veći prostori između komada kamena.
Oplata je po jedna točno postavljena i s prednje strane učvršćena daska, s eventualnim dodatkom pri donjem rubu za predviđeni profil prednje plohe.
Stube se betoniraju dosta gustom mješavanom M 110, uz čvrsto nabijanje, a vidljive se površine presvlače 2 cm debelom cementnom glazurom smjese 1:2, uz upotrebu grubljeg pijeska, da se dobiju dosta hrapave po vršine (sl. 3).
slika 3. Primjer podrumskih stuba betoniranih "na licu mjesta"
Izvor: Članak je preuzet iz knjige "Konstruktivni elementi zgrada", autora Đure Peulića i objavljena je u suradnji s knjižarom UPI2M BOOKS. Više informacija o knjizi možete dobiti putem niže navedenih kontakata.
