sl. 1. Pergola (Arizona State University Polytechnic Campus, Mesa, Arizona, SAD)
Za razliku od paviljona, pergole (odrine) predstavljaju linearne konstrukcije (polu)natkrivenih prostora namijenjenih podjednako kretanju i zadržavanju, koje osim oblikovne uloge imaju funkciju zaštite od sunca (i vjetra),1 a najčešće služe i kao potkonstrukcije za rast biljaka penjačica.
sl. 2. Pergola/odrina dubrovačkoga renesansnog ljetnikovca (Ljetnikovac Vice Stjepovića Skočibuhe, Dubrovnik, Hrvatska)
Osim kao slobodnostojeće konstrukcije, izvode se i neposredno uz građevine 2 te kao elementi koji povezuju pojedine građevine i/ili paviljone. Konstrukcije pergola korištene su kao istaknuti oblikovni i funkcionalni elementi povijesnih perivoja od antike i srednjega vijeka,3 preko talijanskih rensansnih perivoja, perivoja dubrovačkih renesansnih ljetnikovaca 4 i baroknih perivoja,5 do perivoja 19. i početka 20. stoljeća.
sl. 3. Lučna pergola u baroknom perivoju (Versailles, Francuska)
U konstruktivnom smislu ‘klasični’ tip pergole određuje sustav vertikalnih i horizontalnih elemenata — stupova 6 i greda, uz koji se po potrebi javljaju elementi horizontalne ukrute,7 a nekonstruktivni horizontalni elementi ‘pokrova’ izvode se kao niz poprečnih lamela 8 ili kao okvirni/ kazetni sustav lamela.9
sl. 4. Usporedni shematski prikaz pergole s poprečnim lamelama i pergole s okvirima/kazetama (1 — stup, 2 — greda, 3 — lamele)
Budući da materijali korišteni za izvedbu bitno određuju oblikovanje i karakter pergola (u tradicionalnim konstrukcijama najčešće je korišteno drvo te opeka i kamen),10 primjena suvremenih materijala poput čelika, betona, aluminija, lameliranog drva, stakla i plastičnih masa pruža nove mogućnosti prostorne artikulacije.
sl. 5. Miami Beach Soundscape Park (Miami, SAD)
Propitivanjem mogućnosti materijala, uporabe svjetla, zvuka i sl. pergole postaju specifične prostorne skulpture/ instalacije 11 koje u brojnim primjerima čine osnovni oblikovni element i određuju ukupni karakter prostora, pri čemu u konstruktivnom smislu često ne pripadaju niti jednom od dvaju ‘klasičnih’ tipova pergole.
sl. 6. Pergola s čeličnom konstrukcijom i platnenim pokrovom (Parque das Nações, Lisabon, Portugal)
1. za razliku od paviljona, krov pergole je prozračan i nije namijenjen zaštiti od oborina.
2. kao elementi natkrivanja terasa koji su pritom oblikovno i konstruktivno vezani s građevinom
3. u opisu svoje vile kraj Ostije Plinije mlađi spominje prostor za sjedenje/blagovanje ‘zasjenjen krovom od vinove loze na četiri vitka mramorna stupa’. Karakterističan element srednjovjekovnih vrtova bili su zasjenjeni dijelovi šetnice s vinovom lozom ili bršljanom na drvenoj konstrukciji. Tijekom 15. i 16. stoljeća zasjenjene šetnice postaju linearne strukture (perivojni ‘tuneli’) koje čine karakteristične oblikovne elemente perivoja.
4. pergole/odrine koje natkrivaju staze unutarnjeg dvorišta, a karakteriziraju ih kameni podesti (zidovi) i kameni stupovi s poprečnim i uzdužnim drvenim ili metalnim (željeznim) gredama, u pravilu prekrivenim biljkama penjačicama
5. Versailles, Schönbrunn i dr.
6. u pravilu stupovi su upeti u temelje ili nadtemeljne zidove
7. ukrute (vjetrovni spregovi) dijagonalnim kabelima i/ili čeličnim šipkama ili zidom u ravnini vertikalne konstrukcije
8. lamele se u pravilu postavljaju na (uzdužne) nosive grede
9. uobičajeno se izvodi u ravnini nosivih greda
10. drvo kao materijal za izvedbu greda, a kamen za izvedbu vertikalnih elemenata
11. primjerice pergole u Miami Beach Soundscape Parku grupe West 8, kojih je skulpturalno oblikovanje proizašlo iz forme oblaka kumulusa (karakterističnih za tropsku klimu južne Floride). Pergole su projektirane kao elementi koji definiraju ulazne prostore parka i naglašavaju prirodni kolorit drveća, a izvedene su ručno izrađenim elementima aluminijske konstrukcije. [http://www.west8.nl]
IZVORI FOTOGRAFIJA
Sl. 1. [http://www.asla.org]
Sl. 2. [Šišić, 2003: 163]
Sl. 3. [http:// jeanclaudelafarge.fr]
Sl. 4. [autor prema Zimmermann, 2008: 334]
Sl. 5. [http:// www.archdaily.com]
Sl. 6. [autor]
Izvor: Članak je preuzet iz knjige "Materijali i konstrukcije u arhitekturi vanjskih prostora", autora Damira Krajnika i objavljen je u suradnji s knjižarom UPI2M BOOKS. Više informacija o knjizi možete dobiti putem niže navedenih kontakata.
