slika 1. Poprečni presjeci platica s različitim obradama njihovih ležišnih površina
Za pune drvene stijene upotrebljavaju se platice debele 6, 8, 10, iznimno i 12 cm, visoke 25 do 35 cm, a iznimno manje (20 cm) ili više (40 cm). Platice se dobivaju piljenjem trupaca od hrastovine, borovine i smrekovine. U današnje vrijeme ne dolazi više u obzir ni hrastovina, pa ostaju spomenute dvije vrste iz roda crnogorice, kao vrlo povoljne za vanjske zidove.
Nutarnji zidovi i pregrade, te drugi dijelovi zaštićeni od vanjskih utjecaja, mogu se raditi od jelovine.
Obrada platica
Na gotovim platicama najvažnije su obrade uređenja ležajnih površina i izrade tesarskih vezova na uglovima zidova. Uređenje ležišnih površina potrebno je za zidove boljih zgrada, a za jednostavne zgrade može odgovarati ravna površina dobivena uzdužnim krajčenjem platica u pilani, uz eventualno »skidanje« gornjeg vanjskog brida vanjskih platica.
Jednostavna je obrada udubljenje donje ležišne površine, jer se suženi krajevi bolje priljubljuju. Daljnja je obrada s utorom na donjoj i perom na gornjoj ležajnici, pa se postiže zaštita od providnosti i proplaznosti. Isto vrijedi i za obradu s utorima na gornjoj i donjoj ležišnoj površini, s umetnutim posebnim perom.
slika 2. Ravno plitko preklapanje u vezu križanja platica na uglovima s ostavljenim "glavama"
Za deblje platice dolazi katkad u obzir i obrada na dvostruki utor sa dva pera. Sve se te obrade mogu izraditi odgovarajućim strojevima u pilani. Uz obradu ležajnih ploha treba obaviti i uzdužno piljenje za početne ili završne polovične platice. (sl. 1).
Izrada tesarskih vezova na uglovima su preklapanja u vezovima križanja, s obradom krajeva koji strše, zatim jednostrano koso preklapanje i dvostrano koso preklapanje u samim uglovima.
Preklapanja u vezovima križanja omogućuju se izradom ravnih zasjeka dugih kao debljina platice, a dubokih 1/4 njezine visine. Isti se zasjeci izrađuju i na gornjoj i na donjoj ležajnoj plohi svake platice u zidovima uzdužnog i poprečnog smjera.
Istak platica izvan uglova neka je 25 do 40 cm. Uputno je gornje čeone bridove otupiti u ravninu pod 45°, a čeonu plohu ispod otupljenja izraditi u manjem pokosu, jer se time omogućuje lakše otjecanje kišnice, a i slikovitije je (sl. 2).
slika 3. Jednostrano koso plitko preklapanje platica na uglovima zidova bez ostavljenih "glava"
Jednostrano koso preklapanje omogućuje vezanje krajeva platica jedne i druge strane ugla bez istaka izvan ugla. Takvo je preklapanje već opisano kod zidova od greda, a sve što je tamo navedeno za grede primjenjuje se i na platice (sl. 3).
Dvostrano koso preklapanje već opisano kod zidova od greda u svemu se primjenjuje i na zidove od platica (sl. 4). Slaganje platica i izrada zidnih otvora. Prvi se red platica slaže na izolacijski sloj povrh podnožnog zida i učvršćuje na isti način kao kod već opisanih drvenih zidova.
slika 4. Dvostruko koso plitko preklapanje platica na uglovima pidova bez ostavljenih "glava"
Ako se uzdužni zid počne s platicom pune visine, onda treba poprečni zid početi poluplaticom, i obratno. Platice s ravnim ili udubljenim ležišnim površinama treba povezivati drvenim trnovima onako kako je obrazloženo kod stijena od brvana, dok platice kojima su na ležišnim površinama utori i pera ne treba posebno povezivati.
U završnom sloju jednog ili drugog zida, koji tvore isti ugao, mora biti poluplatica. Uz predviđene otvore za prozore, vrata i dr. treba platice skratiti, a na dobivenim čeonim plohama, u srednjoj trećini njihove debljine, izraditi isto toliko istaknut čep, ili isto toliko dubok utor na jednoj i drugoj strani otvora.
Ako se izradi čep, onda se na posebno okrajčenom komadu platice, široke oko 10 do 15 cm izradi utor, malo dublji od dužine čepa. Na gornjem kraju platice treba izraditi duži, a na donjem kraju kraći čep, koji će se usaditi u izdubljene rupe na gornjoj i donjoj platici iznad i ispod .otvora.
slika 5. Izrada otvora s ugrađivanjem vrata i prozora u zidovima od platica
Ako je na čeonim plohama izrađen utor, onda u utor treba umetnuti posebnu gredicu, na koju će se pribiti opšav i pošva za vrata ili prozor. Učepljene platice ili usađene gredice s jedne i druge strane otvora ne smiju biti odozgo pritisnute, nego toliko odmaknute koliko se može očekivati slijeganje dok se drvo suši, odnosno kada "radi" (sl. 5).
Pregrade
Pregrade se najčešće izrađuju od jelovih platica, pa se s glavnim zidovima povezuju odgovarajućim vezovima križanja ili sudaranja (sl. 6).
slika 6. Vezovi križanja i sudaranja glavnih vanjskih i pregradnih zidova od platica
Ostali uređaji
Dakako da je i u zidovima od platica potrebno na ležišne plohe postavljati trake izolacione ljepenke, predvidjeti mjere protiv slijeganja, izgrađivati sigurne dimnjake itd., sve kako je već izloženo za ostale vrste punih drvenih zidova. Posebno se upozoruje da je povoljnije uređenje nutarnjih površina zidova od platica obložiti daščanim ili drugim oblogama, nego žbukati.
I za obloge i za žbukanje treba izraditi posebnu oplatu, odmaknutu od platica, a ipak s njima povezanu. To se dosta jednostavno postiže pribijanjem na platice letava ili gredica trapeznog presjeka 28×48 mm, a još bolje 38×48 mm. Gredice se raspoređuju vertikalno na međusobne razmake 50 do 80 cm, a samo im se gornji krajevi pribijaju na najvišu platicu ispod plafona.
Na sredini i na donjem kraju svake gredice treba ih prihvatiti dvjema kladicama pribijenim na zid sa skošenim čelima prema gredici, tako da se gredica pri slijeganju može između kladica sklizati, a ipak ostati u stalnoj povezanosti sa zidom.
slika 7. Obrada nutarnjih površina glavnih zidova od platica
Donji kraj gredice mora biti malo niži od poda, a ispod njega do prve čvrste konstrukcije mora biti prazan razmak onoliko, koliko se predviđa slijeganje platica. Na letve se pribija oplata od letava ili užih dasaka.
Povrh oplate je dobro (ali nije neophodno) pribiti i sloj bitumenske (asfaltne) ljepenke, a onda pribijati oblogu od obrađenih dasaka (lamberiju) ili od drugih odgovarajućih obloženih ploča od suvremenih materijala. Pri žbukanju vapnenom žbukom treba na oplatu pribiti platonsku trsku, pa preko nje nabaciti i izraditi grubu i finu žbuku (sl. 7).
Izvor: Članak je preuzet iz knjige "Konstruktivni elementi zgrada", autora Đure Peulića i objavljena je u suradnji s knjižarom UPI2M BOOKS. Više informacija o knjizi možete dobiti putem niže navedenih kontakata.
