slika 1. Ugrađivanje nenosive pregrade od platica i vrata u zid od brvana
Brvna ili balvani su obla drvena građa, tj. trupci od jedrih pravih debala. Za pune se zidove najčešće kao brvna »dotjeruju« trupci od borovine, promjera oko 20 do 30 cm.
Obrada balvana
Očišćeni i pravilno okrajčeni trupci obično se nazivaju balvani, a kad im se oguli kora s likom, te kad se tesarski obrade ležajnice i zasjeci za vezove uglova, onda se nazivaju brvna.
Ležajnice se izrađuju tesanjem balvana na odabranim dvjema suprotnim stranicama, tako, da se dobije ravna površina široka 8—12 cm. Ležaj-nice moraju biti međusobno paralelne.
Uglovi se balvana obrađuju vezovima križanja, a ne vezovima uglova. Svakom se brvnu, kojemu će kraj biti na uglu, ostavlja stršeća »glava« duga 30—80 cm. Tesarska se obrada za vez pravokutnog križanja izrađuje kao plitak ravni prijeklop s dubinom ravnog zasjeka 1/2 visine brvna (od gornje do donje ležajnice), i to na gornjoj i donjoj strani brvna. Bočne strane zasjeka obrađuju se konkavno, prema oblini gornjeg brvna (sl. 2).
slika 2. Obični vez križanja na vanjskim uglovima zidova od brvana
Drugi je (noviji) način specijalno grebenato preklapanje u vezu križanja. Na donjoj se ležajnici brvna izrađuje poprečni zasjek, dug kao promjer donjeg brvna, sa stranicama koso usmjerenim pod kutom od 45° prema sredini zasjeka, ali samo malo više od polovine visine između ležajnica, gdje se zasjek završava kraćim ravnim dnom.
Na gornjoj se strani brvna, točno iznad donjeg zasjeka, izrađuje uzdužni greben trapeznog vertikalnog presjeka, s podnicom dugom kao promjer brvna, s ravnim stranicama usmjerenim pod kutom 45° prema gornjoj ležajnici, na kojoj ostaje uži ravni hrbat grebena, četiri bočne stranice između stranica grebena i plašta brvna obrađuju se konkavno oblini gornjeg brvna.
Čela na glavama brvana mogu se obraditi ravnim ili prema dolje na nutarnju stranu malo skošenim rezom, koji je uputno gladilicom oblanjati i »skinuti« mu oštre bridove (sl. 3).
slika 3. Specijalni vez križanja na vanjskim uglovima zidova od brvana
Slaganje brvana
Početni se balvani moraju postavljati na podnožje (sokl) od naravnog kamena (ili betona s oblogom od kamena). Izravnane gornje površine podnožja moraju se dobro izolirati protiv vlage. Jedno od dva početna brvna na uglu mora biti visoko samo 1/2 cijele visine, pa se naziva polovično brvno.
Takvo mora biti i jedno od dva završna brvna iz istog ugla. Svako početno brvno treba blizu mjesta križanja, sudaranja i otvora učvrstiti u podnožni zid čeličnim sponama.
Na gornjim ležajnicima postavljenih brvana buše se okomite rupe promjera oko 20 mm, na međusobnim razmacima 1,00 do 1,50 m, duboke 6 do 8 cm. U rupe se zabijaju čavli od tvrdog drveta, dugi 12 do 16 cm, odnosno malo kraći od ukupne dubine dviju rupa.
Na donjim stranama gornjih brvana buše se rupe jednake onima na gornjim stranama donjih brvana, a točno iznad njih. Gornja se brvna natiču i nabijaju na stršeće drvene trnove i ležajne plohe donjih brvana, ali se prije toga ležajnice moraju pokriti trakama deblje izolacione ljepenke, ili izolacijske jute, da se spriječi prokišnjavanje i eventualna providnost.
Otvori
Uz predviđene otvore za prozore i vrata brvna se piljenjem skraćuju na potrebnu dužinu. Na dobivenim čeonim plokama (špaletama) treba izraditi utor širok kao doprozornik ili dovratnik, dubok 4—6 cm, vodeći računa da bočna strana doprozornika ili dovratnika mora biti odmaknuta barem za 1 cm od dna utora.
slika 4. Ugrađivanje prozora u zid od brvana
Utore treba izraditi na ležajnicama brvana iznad i ispod prozora ili vrata, s tim da onaj iznad bude dubok barem 4—6 cm, dok donji može biti samo 1—2 cm. Kružni bridovi uz čeone plohe skraćenih brvana mogu se otupjeti vertikalnim kosim zasjecima (sl. 4).
Pregrade
U zgradama s punim drvenim zidovima izrađuju se i pregradni zidovi od drveta, već zbog jednolikog slijeganja glavnih i pregradnih zidova. Najpovoljnije su platice debele 5 do 8 cm. Platice treba slagati istovremeno s brvnima tako, da sjedaju u unaprijed izrađene vertikalne utore nešto dublje od bridova ležajnica na nutarnjim stranama brvana (sl. 1).
Ako je poželjno da pregrade povezu dva paralelna vanjska zida od platica, onda se umjesto utora na gornjoj i donjoj strani brvana izrađuju ravni zasjeci duboki 1/4 visine (od ležajnice do ležajnice), široki kao debljina platice, a odgovarajući jednako duboki zasjeci izrade se i na gornjim i donjim stranama platica tako, da izvan zasjeka platice strše van otprilike onoliko koliko su visoke.
Dimnjaci
U zgradama s punim drvenim stijenama treba dimnjake izraditi od opeke, ili salonitne, pa i betonske cijevi nutarnjeg promjera 15 cm obzidati opekom ili naravnim kamenom. Najbliža nutarnja ploha dimovodnog kanala mora biti od najbliže drvene površine odmaknuta za 20 cm, i još k tome zaštićena negorivim materijalom. (sl. 5)
slika 5. Dimnjak od opeke sa zaštićenim zidovima od brvana i platica
Slijeganje
Stijena od svježih brvana, izrađenih odmah nakon obaranja stabla, visoka 3 m, može poslije nekoliko godina postati niža za 6 do 18 cm (2% do 6%), a to je mnogo. Zbog toga treba ostavljati već spomenute prostore u utorima iznad vrata i prozora, a osobito kod priključaka peći na dimnjak.
Ako se primijeti da se sušenjem drveta proširuju ležajnice između brvana, treba ih brtviti kudjeljom ili suhim šašem. Nutarnje površine zidova od brvana najbolje je pokriti ukusnim drvenim ili drugim suhim oblogama od suvremenog materijala.
Ako neke površine treba ipak ožbukati, onda je najbolje na brvna pribiti letvice presjeka 1,5*1,5 cm s međuprostorima od 1 cm, pa preko letvica izraditi grubu i finu žbuku. Letvice se pribijaju okomito, a još je bolje pod kutom od 45°, s obzirom na ležajnice brvana ili platica.
Izvor: Članak je preuzet iz knjige "Konstruktivni elementi zgrada", autora Đure Peulića i objavljena je u suradnji s knjižarom UPI2M BOOKS. Više informacija o knjizi možete dobiti putem niže navedenih kontakata.
