sl. 1. Popločavanje pješačkih staza za lagano opterećenje sa šljunkom i pijeskom i s posteljicom od pijeska
U osnovi razlikujemo dva načina horizontalnih popločavanja: a) polaganje kamenih ploča na sloj pijeska i šljunka preko zemljane podloge i b) polaganje na posteljicu od morta ili betona.
Izvedba popločavanja ovisi o opterećenju gazne površine. Na javne pješačke staze koje su izložene lakom opterećenju polaže se kamen tako da se ploče stavljaju na zbijenu podlogu od šljunka i pijeska debljine do 30 cm (sl. 1.).
Prije posipavanja šljunčanog sloja potrebno je skinuti humusni sloj i tlo iskopati do dubine najmanje 15 cm. Podlogu sloja šljunka treba dobro nabiti nabijačem ili valjkom da bude dobro i jednoliko sabijena.
sl. 2. Popločavanje staze za teško opterećenje s kamenim kockama u podlozi
Ako se popločavaju staze u vrtovima, u parkovima i pristupi kućama, koje su izložene samo pješačkom prometu, debljina podložnog šljunka i pijeska iznosi od 10 do 15 cm. Ploče su obično rezane obostrano. Nakon polaganja ravnjačom se profiliraju staze prema profilu.
Nabijaju se drvenim nabijačem preko drvene daske, čime se postiže jednoliko prenošenje udaraca. Pri polaganju poligonalnih ploča, koje su obično cijepane duž slojnih ploha (i zbog toga nejednolikih debljina), potrebna je posebna pozornost.
Ploče malih dimenzija ne leže sigurno u posteljici od pijeska već ih je potrebno polagati na posteljicu od morta. Iskustva su pokazala da se postižu dobri rezultati kad se kamene ploče polažu na posteljicu od morta pripremljenog od vapna i trascementa ili pucolanskog dodatka debljine od 4 do 7 cm.
sl. 3. Poploćavanje staze za teško opterećenje s betonskom podlogom
Takav mort ne mora imati posebnu čvrstoću, nego se mora odlikovati dobrom elastičnosti. Spomenuti mort je elastičan i vrlo dobro prijanja uz kamen. Otvrdnjavanje mu nije prebrzo. U početnom stadiju otvrdnjavanja neosjetljiv je prema potresivanju i vibracijama, pa je prema tome praktički odmah prometno upotrebljiv.
Pri djelovanju oborina nema izluživanja vapna. Mort se rasprostire iznad mehanički zbijenog tampona. Pri njegovom poravnavanju treba paziti na propisani nagib od 2 do 3%. Ploče se u mort fiksiraju udaranjem gumenim čekićem.
Pri udaranju dio morta ulazi u reške i ispunjava ih. Pritisna čvrstoća morta treba iznositi 3,5 MPa. Priprema morta za posteljicu: a) 4 dijela pijeska granulacijc < 4 mm b) 1 dio cementa (portland ili pucolanski) c) 1-1 1/2 dijela hidratiziranog vapna.
sl. 4. Rubno popločenje pješačkih staza s vertikalnim kamenim pločama usađenim u zemlju ili na potporu
Za izradu morta rabi se riječni ili drobljeni pijesak od kamena odgovarajućih svojstava. Ne smije sadržavati štetne sastojke iznad količine dopuštene normama.
Kameno popločenje položeno u pijesak ne može podnijeti opterećenje vozila.
Zbog toga oni dijelovi koji će biti izloženi opterećenju vozila imaju drugu konstrukciju. U toj konstrukciji ispod kamenih ploča nalaze se: mršavi beton, kamene kocke i posteljica od pijeska (sl. 2.) ili posteljica od šljunka i pijeska, podloga od armiranog betona i cementni mort (sl. 3.).
sl. 5. Rubno popločenje pješačkih staza s kamenim pločama koje su vertikalno usađene u beton ili na podlogu te s horizontalno položenim kamenim elementima
Konstrukcija s betonskom podlogom mora imati izvedenu drenažu. Za putnička vozila debljina armirano-betonske ploče je 12 cm, a za vozila dostave 15 cm. Oko pješačkih i voznih staza potrebno je izvesti rubnjake (sl. 4. i 5.).
Rubnjaci se izvode iznad gornjeg dijela staza. Kamene ploče su debljine 3, visine od 20 do 30 cm, a dužine 30 cm naviše. Postavljaju se vertikalno ukopane u zemlju ili uložene u betonirano ležište ili kao deblji elementi horizontalno na ležaj od betona.
Izvor: Članak je preuzet iz knjige "Građenje prirodnim kamenom", autora Branka Crnkovića i Ljube Šarića i objavljen je u suradnji s knjižarom UPI2M BOOKS. Više informacija o knjizi možete dobiti putem niže navedenih kontakata.
