Sustavi grijanja su neizostavni dio instalacija u kućanstvima u Hrvatskoj.
Odabir sustava ovisi o geografskoj lokaciji odnosno vremenskim uvjetima, raspoloživim energentima, položaju i tipu zgrade, vremenu korištenja zgrade, investicijskim i pogonskim troškovima, zakonima, propisima, normama, preporukama te utjecaju na okoliš.
Kako bi se postigla i održala toplinska ugodnost u kući, te kako bi se mogli koristiti obnovljivi izvori energije, preporučljiva je ugradnja sustava centralnog toplovodnog grijanja.
S obzirom da je cijena energenata (a pogotovo lož ulja) u konstantnom porastu, savjetujemo da razmotrite primjenu sustava koji iskorištavaju obnovljive izvore energije kao što su solarni kolektori i biomasa ili dizalice topline, kako bi ste smanjili troškove za grijanje i ujedno pridonijeli očuvanju okoliša.
Troškovi za grijanje u najhladnijim zimskim mjesecima predstavljaju i do ¾ troškova za energente. To je razlog za odabir energetski učinkovitih uređaja, ali i za njihovo pravilno i redovito održavanje prema uputama proizvođača.
Ako je vaš kotao stariji od 15 godina, trebali bi ste razmotriti njegovu zamjenu s novim kotlom, čija učinkovitost može biti i do 15% bolja, a period povrata investicije procjenjuje se na 5 godina.
Kod odabira kotla, vodite računa o tome da ima što je moguće veći stupanj iskorištenja goriva. Energetski najučinkovitiji je kondenzacijski kotao i njegovom ugradnjom korisnicima je omogućena ušteda od 10-15% u usporedbi s drugim novim kotlom, pa čak i do 25% u usporedbi s kotlovima starijima od 30 godina.
Najčešći je plinski kondenzacijski kotao koji ima mogućnost dodatnog iskorištenja topline kondenzacije tj. latentne topline vodene pare iz dimnih plinova, što rezultira povećanjem stupnja iskoristivosti goriva na vrijednosti koje premašuju 100%.
Također, postoje izvedbe kondenzacijskih kotlova koje kao energent koriste ulje ili kruta goriva, što je pogodno u područjima u kojima nema plina.
Sustave koji povećavaju učinkovitost kotla karakterizira elektronsko paljenje, koje eliminira potrebu za održavanjem plamena u periodu u kojem nema potrebe za grijanjem.
Sve više se koriste i kotlovi na biomasu koji se izvode u dvije varijante, sa ručnim ili automatskim punjenjem. Oni sa ručnim punjenjem imaju ugrađen spremik iz kojih drva sama upadaju u komoru za izgaranje, čime se ostvaruje potpuna udobnost primjene budući je drva potrebno ubaciti samo jednom dnevno.
Sustavi grijanja se mogu podijeliti prema energentu, načinu zagrijavanja i prema izvedbi ogrjevnih tijela.
PODJELA S OBZIROM NA ENERGENT:
- plinski
- na loživo ulje
- električni
- na kruta goriva
- solarni
- na toplinu iz okoliša
PODJELA PREMA NAČINU ZAGRIJAVANJA:
- lokalni ili pojedinačni
- centralni
Primjeri lokalnog grijanja su kamini (plinski, na kruta goriva), štednjaci (električni, na kruta goriva), peći (na kruta goriva, električne, plinske, uljne), zagrijači zraka (električni, plinski infracrveni), grijalice (plinske, električne), električno podno grijanje itd.
Osim lokalnih sustava, postoje i centralni sustavi grijanja kod koji se prostorija zagrijava posredno, pomoću ogrjevnih tijela kroz koje struji prikladni prijenosnik energije, odnosno ogrjevni medij (topla ili vrela voda, para, topli zrak) koji se zagrijava u izvoru topline smještenom na jednom mjestu u građevini.
Primjeri su radijatorsko toplovodno centralno grijanje (na plin, loživo ulje, kruta goriva, električno, solarno, spojeno na toplinarski sustav), toplovodno podno grijanje, toplovodno grijanje velikih prostora zračnim grijačima itd. Prednosti centralnog sustava grijanja su jednolika temperaturna razdioba, mali broj kotlova i dimnjaka te baratanje gorivom izvan grijanog prostora.
Nedostaci su složenost mjerenja potrošnje energije za veći broj korisnika u zgradi, visoki investicijski i pogonski troškovi te toplinski gubici u cijevima i kanalima.
PODJELA PREMA IZVEDBI OGRIJEVNIH TJELA:
- IZRAVNI (kamini, peći, grijalice, štednjaci..)
- RADIJATORSKI (toplovodni, vrelovodni, parni, električni itd.)
- KONVEKTORSKI
- VENTILOKONVEKTORSKI
- POVRŠINSKI (podni, zidni i stropni)
Izvor: UNDP Hrvatska – EE projekt
