Biomasa je kruto gorivo biološkog porijekla, odnosno obnovljivi izvor energije, a može biti u raznim oblicima: ogrjevno drvo, osušena slama ili životinjski izmet, itd. Za primjenu u sustavima grijanja obiteljskih kuća, stambenih i poslovnih zgrada u pravilu se koristi ogrjevno drvo ili razni proizvodi koji se dobivaju obradom drveta, drvnih ostataka i otpadaka kao što su piljevina, briketi i sl.
Više od 30% kućanstava u Hrvatskoj se grije na drva. Ako se koristi učinkovito, ta vrsta grijanja može biti ekonomična pri čemu koristimo obnovljivi izvor energije.
Zamijenite li staru peć na drva učinkovitom peći ili kotlom na drva, moguće je uštedjeti i do 50% ogrjevnih drva.
Najbolja vatra je ona koja u prostoriji ne stvara dim. Ukoliko se u prostoru osjeti bilo kakav dim, u prostoriji postoji zagađenje koje je štetno za zdravlje. Peć na drva mora biti kapaciteta koji odgovara veličini prostorije, te mora biti instalirana profesionalno.
Provjerite spojeve peći s dimnjakom i osigurajte da nema propuštanja dimnih plinova u prostor.
Ukoliko imate kamin, kad nije u funkciji obavezno zatvorite vrata kako biste spriječili gubitak topline kroz dimnjak.
Osigurajte suhi prostor za spremište za drva, jer vlažna drva otežavaju izgaranje i umanjuju učinkovitost grijanja.
Nemojte pretrpavati ložište s drvima. Iskoristivost će biti bolja ukoliko ložište punite manjim količinama drva.
Kako bi ste osigurali bolje izgaranje i učinkovitost drva cjepanice ne bi trebale biti većeg promjera od 10-15 cm.
Biomasa je obnovljivi izvor energije koji uključuje ogrjevno drvo, grane i drvni otpad iz šumarstva, te piljevinu, koru i drvni ostatak iz drvne industrije kao i slamu, kukuruzovinu, stabljike suncokreta, ostatke pri rezidbi vinove loze i maslina, koštice višanja i kore od jabuka iz poljoprivrede, životinjski izmet i ostatke iz stočarstva, komunalni i industrijski otpad. Između različitih vrsta biomase, drvna ima najširu primjenu.
Biomasa akumulira energiju sunca pomoću fotosinteze. Ona iz vode i ugljičnog dioksida i energije sunca tvori glukozu, pri čemu se oslobađa kisik. Za stvaranje glukoze potrebno je približno 0,8 kWh/mol (energije po jedinici mase). Prilikom izgaranja glukoze u zatvorenom sustavu oslobađa se približno (bez topline kondenzacije vodene pare) 0,78 kWh/mol (energije po jedinici mase glukoze). Na taj način u biomasi akumuliranu energiju sunca dobivamo izgaranjem u obliku toplinske energije.
Razlikujemo drvnu masu namijenjenu isključivo za loženje i drvnu masu koja predstavlja tehnološki otpad, a može se koristiti kao gorivo (otkorci, otpadci, piljevina, blanjevina i sl.). Indikativan je podatak da 35-40% drvne mase stabla namijenjenog za daljnju preradu ostaje kao otpad. Za neke specifične proizvode (parketi) ta se količina penje do 65%. Sav taj otpadni materijal veliki je energetski potencijal.
Ciklus modernog uzgoja drvne mase namijenjene za gorivo je od 3 do 15 godina ovisno o vrsti drveta koje se uzgaja. Prinos takvog uzgoja kreće se od 10 do 15 t/ha/god što omogućava da se sa 11.250 ha može dobiti drvne mase za pogon 30 MW elektrane koja je dostatna za opskrbu električnom energijom naselja od cca 30.000 kuća.
Sirova biomasa sadrži vrlo malo za okoliš štetnih tvari. Sumpor i klor prisutni su u vrlo malim količinama i mogu stvarati kisele kiše pretvarajući se u SO2 ili HCl u procesu izgaranja. Uspoređujući cijene različitih goriva na europskom tržištu (Tablica 2), drvna masa je najjeftinija.
Onaj tko je spreman uložiti određeno vrijeme i trud za njegovo iskorištavanje, može računati da s 1 prm drvne mase zamjenjuje oko 180 lit. EL loživog ulja. To se može vidjeti na primjeru prikazanom u Tablici 1.
Najstariji način korištenja drveta je izgaranje na otvorenom. Danas postoji niz uređaja i nekoliko načina pretvorbe energije sadržane u drvnoj masi u toplinsku energiju, a to su izgaranje u pećima i kaminima, izgaranje u kotlovima rasplinjavanje i izgaranje, dobivanje tekućeg goriva, plina i topline pirolizom.
GRIJANJE DRVENIM BRIKETIMA
Grijanje drvenim briketima je suvremen i ekološki prihvatljiv način grijanja. Količina ugljičnog dioksida koji se oslobađa izgaranjem briketa je ista kao i količina prilikom rasta drveta, zbog toga su drveni briketi CO2 neutralni nosači energije, jer pri svojoj proizvodnji, transportu i eksploataciji proizvedu minimalne količine CO2.
Drveni briketi proizvode se od sušenih drvenih ostataka bez dodavanja veznih sredstava, tu ulogu vrši lignin koji je sastavni dio drveta. Kilogram briketa proizvodi 5 kWh toplinske energije. Drveni briketi su primjenjivi u kaminima, kotlovima s toplinskim izmjenjivačem, poluautomatskim centralnim toplinskim kotlovima i automatiziranim toplinskim kotlovima s pužnim vijkom.
Korištenje drvenih briketa zahtjeva određeni skladišni prostor u objektu. Oni ne zahtijevaju velik volumen jer su pri proizvodnji podvrgnuti kompresiji. Za prosječno domaćinstvo potrebno je oko 6 tona briketa što je ekvivalentno godišnjoj potrošnji 3000 l lož ulja.
Cijena drvenih briketa ovisi o kvaliteti a kreće se od 650-1000 kn/t, što je za sezonu grijanja ukupno 6000 kn, dok je cijena sezone grijanja znatno skuplja jer 3000 l lož ulja po cijeni od 4,9 kn/t daje konačnu cijenu od 14700 kn. Grijanje na brikete je isplativije i od plinskog grijanja.
Ako se grije isključivo na drvene brikete, poželjno je rešetku kotla prekriti limom debljine 1mm jer briketi do kraja sagorijevaju u vlastitom pepelu, što pojačava snagu sagorijevanja za 25% kod punog pogona. Nakon sagorijevanja briketa, količina pepela je svega 0,03% ukupne zapremine, što je velika prednost jer smanjuje potrebu za čestim čišćenjem.
Izvor: UNDP Hrvatska – EE projekt
