Solarni sustavi se osim za zagrijavanje potrošne tople vode koriste i za dogrijavanje u sustavima grijanja, pogotovo u prijelaznim mjesecima (proljeće i jesen). Koristeći tako dobivenu energiju, moguće je uštedjeti do 30% energenata korištenih za sustav grijanja.
SOLARNO GRIJANJE ZA PRIPREMU POTROŠNE TOPLE VODE I POTPORU GRIJANJU
Energija sunca u našoj se zemlji nedovoljno iskorištava, a njenim korištenjem bi kućanstva mogla ostvariti značajne uštede na režijskim troškovima, posebice ako se koristi za pripremu potrošne tople vode.
PRIMJER:
Na jednu obiteljsku kuću površine 150 m2 u kojoj živi četveročlana obitelj, bilo bi potrebno ugraditi dva vakuumska cijevna kolektora s ukupnom površinom od 3 m2. Osim kolektora postavljenih najčešće na krovište kuće, solarni sustav sastoji se još i od ekspanzijske posude, spremnika tople vode od 400 l, sustava regulacije, te cjevovoda. Ukupna cijena takvog solarnog sustava kreće se oko 28.000 kn, dok je za montažu i održavanje potrebno izdvojiti još 10.000 kn.
Kada energijom Sunčeva zračenja nije moguće dobiti potrebnu količinu korisne topline, kao dopunski energent se zbog svoje ekološke prihvatljivosti koristi i plin.
U ljetnim mjesecima je uz pomoć takvog solarnog sustava moguće zadovoljiti i 100% potreba za toplom vodom, dok bi u zimskom periodu to bilo približno 50%.
Moguće godišnje uštede su oko 1.500 kn samo na zagrijavanje potrošne tople vode, dok bi dodatna ušteda na plinu koji se koristi za zagrijavanje prostora bila oko 2.600 kn. Na ovaj način, cjelokupna investicija isplatila bi se za oko 9 godina.
Međutim, za očekivati je da će za vrijeme rada solarnog sustava (koji može bez problema raditi 20 godina) cijena plina i struje rasti, što će skratiti i vrijeme amortizacije.
Financijska potpora države za ovakve sustave (koja već postoji u većini zemalja EU-a), značajno bi skratila potrebno vrijeme otplate – ne bi iznosilo više od 5 godina te povećala financijsku isplativost provedbe ovakve mjere povećanja energetske efikasnosti.
Izvor: UNDP Hrvatska – EE projekt