slika 1. Krovište s podrožnicama na dvostrukim stojećim stolicama bez kosnika
Na zgradama raspona 7,00 do 12,00 m, ako se unutar toga raspona nalazi nosiva konstrukcija za preuzimanje dijela krovnog tereta, izrađuju se krovišta kojima dvije srednje podrožnice prenose teret na srednje, a dvije donje na vanjske nosive zidove.
Ako se na zgradama spomenutog raspona za preuzimanje dijela krovnog tereta mogu upotrijebiti stropne grede onako kao u opisanim konstrukcijama praznih krovišta i krovišta s pajantama, onda se konstrukcije nad vanjskim zidovima rade onako kako je obrazloženo za spomenute vrste krovišta.
Za nošenje srednjeg dijela krovnog tereta učepljuju se na početne i na svaku petu-šestu stropnu gredu stupovi; koji neka ne budu više od 1,00 m odmaknuti od nosivih konstrukcija ispod greda.
slika 2. Krovište blagog nagiba s podrožnicama na dvostrukim stojećim stolicama bez kosnika
Na gornjim se krajevima stupovi učepljuju u srednje podrožnice, koje se pothvate krajevima kliješta i povežu s oba roga i oba stupa. Podrožnice se razupiru parom ruku na svakom stupu, pa je cijelo krovište ukrućeno u uzdužnom smjeru.
Ukrućenje vezova u poprečnom smjeru preuzimaju u grede učepljeni, a međusobno i s podrožnicama povezani rogovi, pa nisu potrebni posebni kosnici (sl. 2). Za krovišta blagog nagiba krovnih ploha nisu potrebni kosnici niti onda kad se rogovi oslanjaju na donje podrožnice i na njih pričvršćuju (sl. 1).
Više: Dvostrešni krovovi
Izvor: Članak je preuzet iz knjige "Konstruktivni elementi zgrada", autora Đure Peulića i objavljena je u suradnji s knjižarom UPI2M BOOKS. Više informacija o knjizi možete dobiti putem niže navedenih kontakata.
