slika 1. Ravni krovovi u različitim visinama
Takve konstrukcije prikladne su za krovove neznatnog nagiba, odnosno za ravne krovove i njima odgovarajuće pokrove. Izrađuju se u svemu kao drveni grednici, pa su im nosivi elementi masivne grede, uske grede (polugređe) i platice.
Najčešće se izrađuju zajednički elementi za krov i za strop, tj. strop se najviše etaže prilagođuje za nošenje pokrova (sl. 1).
Konstrukcije s gredama u nagibu ne rade se posebno, nego se stropne grede postavljaju tako da su krajevi greda prema strehi krova priklonjeni pod kutom 2° do 4°. često se ležišta greda produžuju preko cijele debljine zida, pa istaknuti krajevi greda tvore strehu istaknutu 30—60 cm.
Krajevi greda koje strše se blanjaju, a tako i vidljivi dijelovi gornje oplate (sl. 2).
slika 2. Rasporedi greda u konstrukcijama poput grednika
Ova vrsta krovne konstrukcije je za pomoćne i jednostavnije zgrade, koje se ne zagrijavaju, a nije im potreban ravan plafon. Konstrukcije s vodoravnim gredama u svemu su slične onima prethodno opisanim, ali se na gornju stranu stropnih greda pribijaju dodatne platice, skrojene i piljene tako da im je gornja strana u odgovarajućem nagibu prema strehi.
Obično se samo te dodatne platice ističu preko lica glavnog zida, pa tvore strehu s daščanom oblogom preko čeonih i donjih ploha dodatnih platica. Prema potrebi se preko donjih ploha stropnih greda izrađuje plafon, a preko gornjih se ploha dodatnih platica mora pribiti gornja daščana oplata za nošenje pokrova.
Ova vrsta krovnih konstrukcija zahtijeva nepropusne (guste) pokrove, pa bi se nedovoljno suha ili isparivanjem odozdo ovlažena građa mogla »zaptiti« i trunuti.
Da se to spriječi izrezuju se na donjim stranama dodatnih platica zasjeci koji tvore okanca povrh greda, a na strehama se između svakog para greda također izrađuju okanca s metalnim mrežicama.
slika 3. Ventiliranje konstrukcija poput grednika
Na sredini površine koju treba prozračivati ugrađuje se odušna cijev koja strši iznad pokrova, pa je tako omogućeno izdašno zračenje, odnosno ventilacija drvenih elemenata (sl. 3a).
Koliko je opisana ventilacija između plafona i pokrova korisna za drvenu građu, toliko je štetna za toplinsku izolaciju pokrivene prostorije. Zbog toga, ako natkrivenu prostoriju treba zagrijavati, nužno je između stropnih greda izraditi upušteni nasip, a zračenje ograničiti na elemente iznad puštenog nasipa.
Umjesto odušne cijevi može se, prema prilikama, izraditi odušni zidni kanal za ventilaciju (sl. 3b). Ako ispod ravnog krova nema valjane toplinske izolacije, a prostorija se ispod njega zimi zagrijava, onda toplina probija sve do krovne podloge pa otapa snijeg iznad pokrova.
Budući da toplina ne probija i povrh vanjskih zidova, jer su oni izolatori, zaleđivat će se nad njima snijeg i voda, ledene će brane onemogućiti utjecanje, a to je zbog daljnjeg zaleđivanja i otapanja vrlo nepovoljno za krov (sl. 3c).
Obrada vidljivih streha već je spomenuta za slučaj kad istaknuti krajevi greda i gornje oplate tvore strehu krova.
slika 4. Istaknuta streha (odozdo vidljiva) i streha iznad pokrovnog vijenca (odozdo nevidljiva)
Drugi je slučaj da se vanjski zid završava više ili manje istaknutim vijencem, a streha (okapnica), obično sa krovnim žlijebom, izrađuje se iznad vijenca i povučeno od njegovog vanjskog ruba, pa se odozdo ne vidi streha, nego samo vijenac (sl. 4).
Vidljivi se blanjani istaci greda na strehi obično dotjeruju tako, da im se donji čeoni rub otupi manjom ravnom ili konkavnom plohom. Dekorativne tradicionalne tesarske obrade treba izbjegavati.
Jednostavna je i dobra obrada da se donje plohe istaknutih greda obrade u kosini, pa istaci djeluju »olakšano«. Daljnji način obrade istaka je »sandučasti« opšav čeonih i donjih ploha greda blanjanim daskama, pa streha postaje drveni završni vijenac zgrade (sl. 5).
slika 5. Četiri načina tesarske obrade istaknutih streha
Zabatni bridovi opisanih krovova najčešće se obrađuju tako da se gornja oplata (= podloga po-krova) produži za 5 do 7 cm preko vanjske plohe zabatnog zida, donja se strana istaka ojača gredicom ili daskom, a preko čeonih se strana istaka pribija blanjana rubna daska.
Drugi je način da se oplata završi uz povišeni dio zabatnog zida, kojemu je gornja površina za 7 — 10 cm iznad krovne površine. Između krovne površine i zabatnog zida treba postaviti limeni opšav, a limom se opšiva i gornja površina vatrobranog zida (sl. 6).
slika 6. Čeoni završeci konstrukcija poput grednika
Više:Jednostrešni krovovi
Izvor: Članak je preuzet iz knjige "Konstruktivni elementi zgrada", autora Đure Peulića i objavljena je u suradnji s knjižarom UPI2M BOOKS. Više informacija o knjizi možete dobiti putem niže navedenih kontakata.
