sl. 1. Kompozitni polukružni luk sa segmentnim lukom

Lukovi premošćuju otvore u zidovima. Rimska je arhitektura preuzela luk od Etruščana i primjenjuje ga kao otvor u masivnom zidu. Lukovi kao polukružne nosive konstrukcije polaze iz iste uporišne točke -pete luka. Čelo se luka u zidnom vezu ističe kao posebno oblikovani element.


sl. 2. Lukovi rimskog koloseuma a – pogled na pročelje b – presjek

Kod lukova od precizno obrađenih kamenih klesanaca reske su vrlo uske i bez morta. Klesanci su klinastog oblika, čime se povećava međusobna čvrsta veza. Lučna konstrukcija nalazila je svoju primjenu u nizu građevina, primjerice koloseuma (sl. 2., 3., 4..), mostova i akvedukata.

Za lukove od kamena vrijede sva glavna pravila kao i za luk od opeke. Konstrukcija oplate im je ista. Ako je luk izveden od lomljenog kamena, kamen mora biti priklesan, postavljen okomito na liniju luka, svakih od 40 do 50 cm mora biti izravnan tako da ležajnica prođe okomito kroz cijelu debljinu luka.


sl. 3. Rimski koloseum, presjek i vertikalna projekcija

Oblik nadlučja, tj. gornje površine luka, ovisi o vrsti zida, obliku luka i o obradi površine zida. Nadlučje može biti nepravilno, oblo i stupnjevito. Prvi je slučaj npr. kod lukova od lomljenog pločastog kamena, kada su kamenovi raznih dužina u priključku na kamenove zida prilegnuti prema potrebi.


sl. 4. Pročelje dijela rimskog koloseuma, Arene u Puli

U drugom slučaju gornja ploha luka usporedna je s donjom ili je nešto strmija. Nezgodan je u tom slučaju priključak zida na oblinu luka i ne daju se izbjeći oštri uglovi kamena u dodiru s lukom. U trećem slučaju gornja površina luka izvedena je stupnjevito i priključuje se na slojeve zida.


sl. 5. Ravni nadvoj nad otvorom od kamene ploče, povrh ravne ploče obavezna je otvorena reska

Time se dobije čisto rješenje i izbjegnuti su oštri uglovi. Kod ravnog nadvoja od kamena manji se otvori mogu prekriti kamenim gredama ili debljim pločama. S obzirom na malu čvrstoću kamena na savijanje, iznad grede treba izvesti odteretnu konstrukciju.


sl. 6. Ravni nadvoj od kamene ploče povrh koje su otvorena reska i zakošeni klesanac
a – kameni nadvoj
b – otvorena reska
c – zakošeni klesanac povrh reske

Ona preuzima i prenosi sve opterećenje iznad otvora. Između odteretne konstrukcije i kamenog nadvoja mora biti otvorena reška (sl. 5.). Kameni se nadvoj nad otvorom može izvesti ugradbom zakošenog klesanca iznad otvorene reške (sl. 6.), ili kao sastavljeni nadvoj sa stupnjevito zakošenim klesancima (sl. 7.).


sl. 7. Kameni nadvoj sastavljen od stupnjevito zakošenih klesanaca

Jedno od rješenja rasterećenja kamenog nadvoja (nadvratnika) vrlo arhaičnog oblika nalazimo na staroj kući u Balama u Istri. Na nadvratniku je uklesana 1559. godina (sl. 8.). Ravni nadvoj od pločastog ili grubo oklesanog klinastog kamena svodi se u pravilu na vez opeke (sl. 9.).


sl. 8. Kameni nadvoj – nadvratnik s reškom rasterećenja izvedenom s koso položenim kamenim pločama, iz 1559. godine (Bale, Istra)


sl. 9. Ravni nadvoj od pločastog kamena

Nadvoj se po mogućnosti sastoji od samih klesanaca. Uporišna ploha treba biti strmija od 60°. Lučni kameni su klinasti ili kvakasti. Ležajnice se sastaju u jednoj točki (sl. 10.). Da bi se spriječilo otkrhavanje oštrih rubova, prilikom klesanja se otklešu svi oštri rubovi.


sl. 10. Ravni nadvoj od klesanog kamena, sve ležajnice elemenata sastaju se u jednoj točki

Ležajnica je uz gornji i donji rub lomljena i udara okomito na liniju luka. Ravni se nadvoj može bolje povezati s različito oblikovanim kukastim klesancima (sl. 11.) te s klesancima s čepovima i utorima (sl. 12.).


sl. 11. Ravni nadvoj izveden s povezanim posebno obrađenim kukastim klesancima i aksonometrijski prikaz klesanaca


sl. 12. Ravni nadvoj izveden s klesancima s čepovima i utorima i aksonometrijska slika klesanca

Klesanci se u ravnom nadvoj u međusobno mogu povezati sa Z profilima od nekorodirajućeg čelika (sl. 13.).


sl. 13. Ravni nadvoj u kojemu su klesanci međusobno povezani sa Z profilima od nekorodirajućeg čelika

Povrh ravnoga nadvoja sa stupnjevito zakošenim klesancem može se izvesti segmentni luk kako bi se postiglo rasterećenje nadvoja (sl. 14.). Ravni se nadvoj može izvesti i sa zaglavnim kamenom povećane visine i sa skošenim uporišnim plohama (sl. 15.).


sl. 14. Ravni nadvoj sa stupnjevito zakošenim klesancem i rasteretnim lukom iznad njega


sl. 15. Ravni nadvoj s povećanom visinom zaglavnog kamena i susjednih klesanaca

Zaglavni kamen može biti posebno ukrasno obrađen (sl. 16.). Polukružni se lukovi od kamena, zbog svojega lijepog izgleda i pune statičke opravdanosti, vrlo često primjenjuju kao gornji završcci u zidovima od kamena i kao konstrukcije na stupovima.


sl. 16. Ravni nadvoj s ukrasno obrađenim zaglavnim kamenom

Nizovi polukružnih lukova na stupovima, polustupovima i pilastrima su arkade. Polukružni se lukovi, u pravilu, zidaju od fino obrađenog kamena i klesanaca s klinastim, kvakastim i peterokutnim licem. Izvode se s petama ili bez njih.


sl. 17. Segmentni luk od grubo obrađenog kamena koji se obično pokriva žbukom

Zaglavni je kamen obično naglašen svojom visinom i posebnom obradom – profilacijom. Segmentni luk od grubo obrađenog kamena obično se žbuka (sl. 17.). Zaglavni kamen može biti iste visine kao i obostrani klesanci (sl. 18.) ili se svojom visinom može istaknuti (sl. 19.).


sl. 18. Segmentni luk od klesanaca sa zaglavnim kamenom iste visine kao i obostrani klesanci. Lijevo su ugrađeni kvakasti klesanci, a desno klesanci peterokutnog izgleda


sl. 19. Segmentni luk od klesanaca sa zaglavnim kamenom višim od obostranih elemenata, lijevo je uporište s petom, a desno bez pete

Gornji dijelovi zaglavnog kamena i obostranih klesanaca su ravni, dok su donji njihovi dijelovi blago konkavno zaobljeni. Donji segmenti luka mogu biti usklađeni s klesancima u slojevima zida (sl. 20.). Polukružni se luk može izvesti od klesanaca kojih su gornje plohe blago konveksno, a donje blago konkavno zaobljene (sl. 21.).


sl. 20. Polukružni luk od kvakastih klesanaca koji su oblikom usklađeni sa slojevima zida


sl. 21. Polukružni luk od klesanaca s blago zaobljenim donjim i gornjim plohama te višim i istaknutim zaglavnim kamenom

Nepovoljnost takve konstrukcije je u tome što klesanci zida koji udaraju u luk imaju oštre bridove. Lukovi mogu biti različitih izvedbi: kompozitni (sl. 1.), trolisni (sl. 22.), uvijeni u zidu klesanaca (sl. 23.) i ugrađeni oko otvora u zidu od opeke — pečene gline (sl. 24.).


sl. 22. Trolisni luk kao nadvoj nad vratima


sl. 23. Uvijeni luk u zidu od klesanaca

Kod polukružnih lukova od klesanaca gornja ploha može biti obla i usporedna s donjom plohom ili strmija i riješena stupnjevito s peterokutnim ili kvakastim kamenima. Dužina prvog klesanca u luku uz uporište iznosi približno 1/4 raspona.


sl. 24. Polukružni luk od klesanaca u zidu od opeke izveden s polukružnim profiliranim segmentima

Segmentni lukovi izvode se prema izrađenim nacrtima mjerila 1:10 Stražnja strana kamenih lukova je ili paralelna tijelu luka ili omogućuje povezivanje s ostalim zidom. To je rješenje koje i kod žbukanih zgrada daje zadovoljavajući izgled.


sl. 25. Pravilan položaj slojevitosti ili škriljavosti u ugrađenim klcsancima u luku od kamena

Pri izvedbi nadvoja i lukova treba paziti kako ćemo u klesancima orijentirati slojevitost i škriljavost kamena (sl. 25.). To je jedan od slučajeva kad su slojevitost i škriljavost kamena u konstrukciji položene vertikalno, odnosno strmo ukošeno.


sl. 26. Crkva Sv. Križa iz XI. stoljeća u Ninu


sl. 27. Kameni nadvoj-nadvratnik na crkvi Sv. Križa u Ninu

Od bogate ostavštine sakralnog i profanog graditeljstva u našim krajevima, s primjerima ugrađenih ravnih kamenih nadvoja i lukova, spomenimo:
  • - kameni nadvoj — nadvratnik crkve Sv. Križa u Ninu, bogato ukrašen starohrvatskom pleternom ornamentikom, na kojemu je uklesano ime Godečaj, iz XI. stoljeća (sl. 26. i 27.)
  • - crkvu Sv. Stošije u Zadru iz XII.-XIV. stoljeća (sl. .28.)
  • - franjevački samostan iz XIV. stoljeća u Dubrovniku (sl. 29.)
  • - knežev dvor iz XV stoljeća u Dubrovniku (sl. 30.)
  • - palaču Ćipiko iz XV. stoljeća u Trogiru (sl. 31.)
  • - gotičko-renesansnu katedralu Sv. Jakova u Šibeniku, rad Jurja Dalmatinca i Nikole Firentinca (sl. 32.)
  • - renesansno pročelje ljetnikovca Petra Sorkočevi- ća na Lapadu (sl. 33.).


sl. 28. Crkva Sv. Stošije, zapadno pročelje, XII.-XIV. stoljeće, Zadar


sl. 29. Franjevački samostan, XIV. stoljeće, Dubrovnik


sl. 30. Knežev dvor, XV stoljeće, Dubrovnik


sl. 31. Gotičko pročelje s triforama palače Ćipiko, rad Andrije Alešija


sl. 32. Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku


sl. 33. Renesansno pročelje ljetnikovca Petra Sorkočevića na Lapadu

Izvor: Članak je preuzet iz knjige "Građenje prirodnim kamenom", autora Branka Crnkovića i Ljube Šarića i objavljen je u suradnji s knjižarom UPI2M BOOKS. Knjiga se može nabaviti ovdje ili putem niže navednih kontakata.

Fotogalerija (4)

UPI2M BOOKS
UPI2M BOOKS
Internet adresa

{{ errors . name[0] }}
{{ errors . email[0] }}
{{ errors . location[0] }}
{{ errors . phone[0] }}
{{ errors . message[0] }}
Zapamti me

Vaš upit je uspješno poslan! Kopija upita je poslana na Vašu e-mail adresu. Očekujte odgovor u roku od 24 - 48h. Ukoliko odgovor niste dobili, kontaktirajte nas na e-mail adresu koju smo naveli u kopiji upita.
Izdvajamo

Izdvojeni proizvodi