Želite li smanjiti troškove za grijanje koji čine i do 3/4 troškova za energente u vašim režijskim troškovima, postavite ili povećajte debljinu toplinske izolacije, te zamijenite prozore. To se pogotovo odnosi na obiteljske kuće bez fasade, te one koje su građene bez toplinske izolacije.
Toplinska izolacija ne samo da smanjuje gubitke u zimskom periodu, već omogućava da se u ljetnom periodu vaša kuća ne pregrijava. Na taj je način moguće skoro u potpunosti izbjeći ugradnju klima uređaja, ili će njihov kapacitet i potrošnja energije biti znatno manji nego za neizoliranu kuću.
Prilikom adaptacije kuće, prvo dobro izolirajte kuću. Kotao i radijatori potrebni za vaš sustav grijanja bit će manjeg kapaciteta, pa će i početna investicija za sustav grijanja biti manja.
Prilikom adaptacije fasade, ne propustite priliku ugraditi toplinsku izolaciju. Dodatni troškovi za toplinsku izolaciju su oko 200 kn/m2 što čini 20-40% od ukupnih troškova adaptacije fasade.
Postavljanjem toplinske izolacije s vanjske strane zida riješiti ćete i probleme s kondenzacijom pare (od kuhanja, tuširanja, sušenja odjeće) koja se javlja zbog niske temperature zida, te nastanak gljivica i pljesni. Također će i toplinski ugođaj u prostoru biti bolji zbog povećane temperature zida.
Toplinska izolacija štiti zgradu od štetnih vanjskih utjecaja i njihovih posljedica (vlaga, smrzavanje, pregrijavanje) čime joj se produžuje vijek trajanja.
Na kvalitetu toplinske izolacije zidova utječe debljina izolacijskog sloja, te provodljivost materijala λ (W/mK). Kao izolacijski materijali najčešće se koriste kamena i staklena vuna, te polistiren (stiropor). Većina uobičajenih materijala za toplinsku izolaciju ima toplinsku vodljivost λ = 0,030-0,045 W/mK. Zapamtite: što je vrijednost λ manja, to toplinska izolacija ima bolja svojstva.
Usporedimo li dvije kuće iste površine, jednu građenu od pune opeke bez ikakve izolacije, a drugu od šuplje cigle 25 cm i s toplinskom izolacijom od 10 cm, razlika u troškovima za grijanje može biti i do 6 puta! Adekvatno izolirana kuća troši 10 litara lož ulja ili 10 m3 plina manje po kvadratnom metru kuće, što je oko 52 kn/m2 u slučaju lož ulja ili 22 kn/m2 u slučaju plina.
Više o toplinskoj izolaciji vanjskog zida
Dobro izolirana kuća troši manje energije za grijanje zimi, kao i za hlađenje ljeti. Gubitak topline i potrošnja energije po kvadratnom metru odrazit će se ne samo na mjesečne račune za grijanje i električnu energiju, već i na kvalitetu i udobnost stanovanja, kao i na duži životni vijek zgrade. Također nezanemariv je i doprinos zaštiti okoliša, smanjenju emisija štetnih plinova u okoliš, kao i smanjenju globalnih klimatskih promjena.
Približno 85% zgrada u Hrvatskoj ne zadovoljava važeće propise o toplinskoj izolaciji.
Potrošnja energije za grijanje i hlađenje može se bitno smanjiti punom toplinskom izolacijom obodnih građevinskih dijelova zgrada (zidova, podova, krovova), i to na starim trošnim kućama i do 6 puta. Najpoželjniji materijal za izolaciju je kamena vuna, a na drugom mjestu se nalazi stiropor. Razlika u investiciji je minimalna a kreće se oko 280 kn/m2 za 10 cm izolacije kamenom vunom, a 220kn/m2 stiroporom.
Osim što izolacija znatno pridonosi uštedi potrebne energije za grijanje, ona također štiti građevni element od pregrijavanja, sprječava kondenzaciju vodene pare (zbog koje dolazi do truljenja građevnog materijala, te stvaranja mikroorganizama, gljivica i pljesni) i pridonosi toplinskoj ugodnosti u prostoriji (jer što su razlike u temperaturama između tijela i građevinskog elementa veće tijelo se brže hladi i ljudi se osjećaju nelagodno). Toplinska izolacija omogućuje akumulaciju topline u zidovima prostorija, odnosno njihovo zagrijavanje te se na taj način smanjuje razlika u temperaturama između unutrašnjih površina i zraka u prostorijama.
U praksi je ponekad nemoguće dodatnu toplinsku izolaciju izvesti s vanjske strane, posebice kada se radi o višekatnoj zgradi (potrebna je suglasnost svih stanara) ili kad je objekt pod zaštitom. U tom slučaju izolacija se može izvesti s unutrašnje strane.
Sam materijal od kojeg se izgrađuje vanjski zid može imati vrlo različita toplinska svojstva. Najbolji materijali sa strane termičke izolacije za vanjski zid su porobeton i posebna termoopeka, a navedena svojstva su za tipove koji se mogu kupiti u Hrvatskoj.
Porotherm opeka (npr. proizvodi Wienerberger) – u debljinama 20 – 45 cm, ima znatno bolja termoizolacijska svojstva od klasične opeke. Koeficijent toplinske vodljivosti iznosi između 0,18 i 0,33 W/mK, dok se taj koeficijent za običnu ciglu kreće oko 0,45 W/mK.
Tako za najbolju ciglu u ponudi koeficijent toplinske prolaznosti iznosi 0,33 (to su ukupni toplinski gubici, dok je vođenje 0,18 W/mK), što za debljinu cigle 45 cm daje gubitak topline kroz opeku od 0,73 W/m2K, naprama 2 W/m2K kod zida od obične opeke iste debljine.
Ytong termoblok (npr. Xella) debljine 40 cm ima koeficijent vodljivosti topline 0,30 W/m2K.
Gips ploče (npr. Knauf) debljine 3 cm sastoje se od 2 ploče debljine 9,5 mm, ekspandiranog polistirena i ploče koja sprečava prodiranje vlage.
Ploče se ugrađuju s unutrašnje strane zidova imaju koeficijent prolaza topline od 1,67 W/m2K.
Izolacijski materijali za vanjsku ovojnicu zida mogu biti različiti, međutim najpopularniji su kamena vuna i polimerni izolacijski materijali. Oni se svi razlikuju prema svojstvima i prema cijena.
Polimerni izolacijski materijali – stiropor ili ekspandirani polistiren najpopularniji je vanjski izolacijski materijal, a izolacija debljine 10 cm takvoga materijala ima koeficijent toplinske prolaznosti 0,385 W/m2K.
Kamena vuna je materijal sličnih svojstava te ima koeficijent toplinske prolaznosti 0,35 W/m2K za ploču debljine 10 cm. Kamena vuna ima daleko manji otpor difuziji vodene pare od stiropora, ali je i povoljnija u slučaju požara (čuva svojstva do temperature od 900 °C te spriječava širenje požara, iako je i stiropor teško zapaljiv materijal).
Primjer
Zid od porotherm cigle debljine 45 cm, s izolacijskim knauf pločama debljine 3 cm na unutarnjoj strani te izolacijom od kamene vune ili stiropora sa vanjskom strane ima ukupnu koeficijent prolaza topline 0,21 W/m2K, prema običnom neizoliranom zidu kojemu je ta vrijednost oko 1,6 W/m2K.
To znači da je razlika u toplinskim gubicima između ta dva slučaja 1,4 W/m2K, odnosno za normalnu zimsku razliku temperatura od oko 20 K (unutarnja temp. 20°C vanjska 0°C) kroz neizolirani zid gubi se 30 W/m2 zida više toplinske energije.
Dakle za vanjski zid površine 20 m2 u toku jednog dana u ovakvim uvjetima nepotrebno se izgubi 51,4 MJ toplinske energije (energetska vrijednost 1,5 m3 prirodnog plina). Naravno i prozori značajno utječu na toplinske gubitke ovojnice građevine.
Izvor: UNDP Hrvatska – EE projekt
