Na nedavno održanom simpoziju „Mediteranski otoci živi laboratorij za gospodarenje otpadom?" u Šibeniku, 26. rujna u organizaciji SMILO- Sustainable Islands, MOLOK je ponovno prezentirao hrvatski proizvod nastao 2012 god. kao jedini smisleni sustav u današnjem gospodarenju otpadom na moru i otocima Mediterana.
Navedeni su primjeri nekoliko hrvatskih otoka koji MOLOK polupodzemne kontejnere koriste već godinama, a često spominjan i uzoran Eko otok Krk pohvalio se s brojnim instalacijama po gradovima diljem otoka.
Pravi benefit otocima bez komunalne infrastrukture kakvih ima na stotine, spomenimo Šćedro, Silbu, Olib i mnoge druge, koji čine omiljenu destinaciju i prenoćišta nautičara, a more ih iste brige.
Skupe akcije podvodnog čišćenja jedva da su dostatne da se tone otpada izvade na površinu. Otpad često dospijeva na dno s brodova, ali i s kopna nošen vjetrom iz neadekvatnih posuda tj. posuda premalog volumena.
Nautičari često sami nehotice zagađuju uvale, jer ili nemaju kamo odložiti otpad ili ga ostavljaju u kokpitu „da ne smrdi..", pa vjetrom on opet dospije u more.
Zeleni plutajući otok je upravo rješenje za sve probleme s kojima ćete se tek suočiti. U priobalnim gradovima koji su pod nekim vidom zaštite omogućuje polupodzemno odlaganje otpada bez zadiranja u tlo što je vrlo delikatno u velikom broju slučajeva poput Trogira, Dubrovnika, Splita, Korčule…
Plutajući zeleni otok osim što produljuje priveznu liniju potpuno je kompatibilan s postojećom mrežom pontona i omogućuje i žiteljima i turistima da se na maksimalno jednostavan način riješe neželjenog otpada i odlože ga bez bojazni da bi ono moglo zagaditi okoliš i to na lokaciji koja im je najbliža.
Moguće ga je premještati jer nije fiksan, a njegovih 20 m3 prostora trebalo bi biti dostatno i za najveće ribarske fešte. Ako ga odvojimo od obale i izvučemo iz luke u uvalu među nautičare na slobodnom vezu dobit ćemo točku sastanaka i okupljanja jer će se svi rado vezati kako bi svoje plovilo oslobodili od neugodnih sadržaja.
Mogu se prazniti s kopna ili s mora ovisno o mogućnostima lokalnog komunalca. Jednako tako Moloci postavljeni uz sam rub obalne linije mogu biti pražnjeni i s morske strane što daje mnogobrojne benefite u špici sezone kada je gradskim ulicama nemoguće proći pješice, a kamoli komunalnim vozilom.
U zadnje se vrijeme MOLOKova popularnost očitovala u velikom broju kopija koje su preplavile tržište, što se najbolje može vidjeti po neslavnim fotografijama neuspjelih instalacija, koje kao da šalju poruku „Tko ne plati na mostu, plati na ćupriji".
Dvostruke se instalacije često i bespotrebno betoniraju, a neugodne mirise ne mogu spriječiti ni dodatne vreće kao ni tvrdi spremnici.
