Ryan Zizzo: Prvi je korak uvijek promjena svijesti
U Zagrebu 24. i 25. studenog 2014. održana su prva dva modula Green building professional edukacij (GBPro) koju četvrtu godinu za redom organizira Hrvatski savjet za zelenu gradnju. Jedan od inozemnih predavača i vrhunski stručnjak zelene gradnje Ryan Zizzo za Zelenu je zonu rastumačio što je zelena gradnja i zašto graditi „zeleno". Zizzo vodi konzultantsku kuću ZED Consulting u Helsinkiju pomažući projektantima i investitorima da ostvare svoje ciljeve po pitanju održivosti što uključuje i pripreme za dobivanje certifikata zelene gradnje kao što je LEED. Također predaje o održivoj gradnji na sveučilištu u Helsinkiju i razvija održiva rješenja metrike u okviru tvrtke Bionova. U Finsku je doselio 2012. iz Kanade gdje je stekao veliko iskustvo radeći na više od 40 projekata zelene gradnje kao voditelj projekata u kompaniji Halsall Associates.
Što jest, a što nije zelena gradnja? Koja je razlika pojmova energetske učinkovitosti, pasivne i zelene gradnje?
Vaše pitanje je opsežno – tri pojma koja ste spomenuli usko su povezana, ali imaju nekoliko ključnih razlika.
Energetska učinkovitost podrazumijeva zgradu koja koristi manje energije nego što se obično očekuje za zgradu slične veličine, namjene i koja se nalazi u istoj klimatskoj zoni. To se može postići na različite načine – od izbora učinkovitijih mehaničkih sustava poput grijanja, ventilacije, hlađenja, smrzavanja ili rasvjete; ili materijala koji povećavaju izolaciju ovojnice zgrade" – prozore, vanjske zidove i krovove. Druga dva jednako važna načina za postizanje energetske učinkovitosti su pravilna uporaba i održavanje opreme zgrade, npr. ako su sustavi uključeni samo kad je stvarno potrebno i ako se ispravno održavaju – oboje vodi do uštede energije. Konačno, i sami stanari imaju u tome veliku ulogu. Gašenje svjetla kad ono ne treba biti upaljeno, isključivanje računala na kraju dana, prilagođavanje temperature godišnjem dobu samo su neki od načina kojima stanari mogu povećati energetsku učinkovitost svoje zgrade.
Što se tiče ͈"zelene" zgrade, taj pojam se općenito odnosi na zgradu koja koristi resurse učinkovitije nego "tradicionalna" zgrada – i zbog toga, nadamo se, ima manji utjecaj na okoliš. Uobičajene strategije podrazumijevaju da je ona energetski učinkovita, kao što je već opisano, ali i učinkovito korištenje vode, učinkovitu upotrebu materijala s naglaskom na korištenje lokalnih i/ili recikliranih materijala, kao i smještaj zgrade na "pametnijim" lokacijama koje stanarima omogućuju upotrebu niskougljičnih oblika prijevoza kao što su javni prijevoz, bicikl ili pješačenje. Nema koristi od izgradnje zgrada koje su prihvatljive za okoliš ako one ne osiguravaju dobro iskustvo za stanare zgrade. Zato je cilj većine zelenih zgrada da stvore višu kvalitetu okruženja zatvorenog prostora osiguravanjem veće količine svježeg zraka i boljom rasvjetom nego što je to u tradicionalnim zgradama, uključujući više danjeg svjetla i manje otrovnih plinova.
Na kraju, pasivni dizajn podrazumijeva da je zgrada projektirana kako bi maksimalno iskoristila prirodu za osiguranje osnovnih potreba kao što su grijanje, hlađenje, rasvjeta i ventilacija. Što više se tih potreba može osigurati "pasivno", bez korištenja energije, to je manje umjetnih i energetski intenzivnih sustava potrebno za osiguranje njihove "aktivnosti". Primjeri uključuju i pozicioniranje zgrade i njezinih prozora na takav način da osiguravaju maksimalnu iskoristivost dnevnog svjetla (koja smanjuje potrebe za energijom pri umjetnom osvjetljenju), da zgrada ima krov i prozore postavljene tako da zimi maksimalno iskoriste učinak zagrijavanja izravnog sunčevog svjetla, a ljeti ga svedu na minimum (to se može postići zahvaljujući promjenama pozicije Sunca u različitim godišnjim dobima). Postoje i različite strategije za provjetravanje zgrada prirodnim putem ukoliko je zgrada projektirana vodeći računa o prirodnom kretanju vjetra na toj lokaciji.
Zelena gradnja stavlja naglasak i na zdravstveni aspekt. Zašto je zdravije stanovati u takvoj zgradi?
Kao što sam spomenuo u prethodnom odgovoru, većina zelenih zgrada ima i snažan fokus na osiguravanje zdravijeg okruženja za sve koji borave u zgradi. To znači više svježeg zraka i manje štetnih tvari i plinova poput CO2 koje ispuštaju građevinski materijali i namještaj. Također, uvjeti adekvatne rasvjete i zvuka imaju ogroman utjecaj na ljudsko "zdravlje i produktivnost. Kao što nastojimo unaprijediti projektiranje, izgradnju i upravljanje zgradama – radi okoliša, tako to unapređujemo i za one koji koriste te zgrade. To je win-win situacija.
Govori se o prednostima rada u zelenim uredima. Što biste istaknuli jednom poslodavcu – zašto bi izabrao zeleni ured za svoje zaposlenike?
Pokazalo se i iznova se dokazuje da zeleni uredi (osobito oni koji se usmjeravaju na bolje radno okruženje kad je riječ o zatvorenim prostorima) imaju sretnije, zdravije i produktivnije korisnike. Predložio bih poslodavcu da promatra zelenu zgradu ne razmišljajući samo o uštedama na računima za režije zbog energetske učinkovitosti i učinkovitog korištenja vode, već da uzme u obzir i uštede troškova osoblja koje nastaju zbog manjeg broja bolovanja radnika i odsustva te povećane produktivnosti radnika!
Nedavno je Svjetski savjet za zelenu gradnju izdao izvrsnu studiju pod nazivom Zdravlje, dobrobit i produktivnost u uredima koji bih svakako preporučio svakome tko je zainteresiran da nauči nešto više o tome.
Zelene zgrade mogu biti i škole, bolnice… Što još?
… državne i javne zgrade (gradska vijećnica, vrtići), sveučilišta, stanice javnog prijevoza i obiteljske kuće… – gotovo na sve što gradimo mogu se primijeniti zeleni principi i tako se mogu izgraditi zgrade i naselja koja su manje štetna za ljude i planet.
Kako planirati i projektirati zgradu da bi ona u konačnici bila zelena?
Najvažniji savjet koji bih mogao dati je da osoba angažira stručnjaka koji ima dobro iskustvo u zelenom planiranju i građenju, te da ga angažira rano u procesu planiranja. Što se ranije zeleni ciljevi i strategije razmotre i usuglase s vlasnikom te ostatkom tima, više ćete imati prilika za inovacije i uštede troškova.
Na primjer, možda ne trebate tako velik i skup rashladni sustav ako je zgrada postavljena na način da minimizira toplinske dobitke Sunca. To su tipovi rješenja koji mogu imati vrlo niske troškove i čak utjecati na uštede ako su nastali u ranim fazama projekta – ali jednom kad različiti članovi tima počnu raditi na svojim nacrtima, vrlo je teško (i skupo!) poduzimati takve velike promjene.
Došli ste iz Kanade koja, prema istraživanju američkog Savjeta za zelenu gradnju, ima najveću certificiranu površinu po LEED standardu zelene gradnje izvan SAD-a. Radite kao konzultant zelene gradnje u Finskoj. Postoje li znatne razlike u svijesti o održivoj i zelenoj gradnji u ove dvije zemlje?
I Kanada i Finska vodeće su u području zelene gradnje, ipak postoje neke zanimljive razlike koje sam primijetio, a one uglavnom proizlaze iz građevinskih propisa. U Kanadi građevinski propisi ne zahtijevaju vrlo visok stupanj energetske učinkovitosti, u usporedbi s finskim zahtjevima. Stoga, kad kanadski projekti ciljaju na vrhunsku zelenu izvedbu, to znači da im je cilj određeni rast u njihovoj energetskoj učinkovitosti. U Finskoj je većina zgrada već vrlo energetski učinkovita, pa dostizanje zelene izvedbe znači nešto drugo – kao što su učinkovitost korištenja vode i upotreba manje štetnih materijala.
Osim toga, izgleda da je u Kanadi veća potražnja za zelenim zgradama koja je uvjetovana tržištem. Kanadski vlasnici prihvaćaju zelene strategije zato što njihovi klijenti traže zelene prostore. No u Finskoj većina vlasnika zgrada ne odgovara nužno zahtjevima klijenata, ali ozelenjavaju svoje prostore kako bi njihove zgrade u budućnosti imale potvrdu u skladu sa zakonskom regulativom Finske i Europske unije o energetskoj učinkovitosti koja je sve rigoroznija u zahtjevima za smanjenje emisija CO2.
Jesu li zelene zgrade skuplje od prosječnih? Ima li investitor financijsku korist od činjenice da je njegova zgrada zelena?
Postoji velik broj studija o tom pitanju – ali nema usuglašenih stavova. Na kraju, ja vjerujem da zelenije zgrade mogu koštati nešto malo više na početku, ali na dugi rok ostvaruju značajne uštede. Način da se umanji početna cijena je što ranija odluka o zelenoj strategiji. Većinom više cijene nastaju zbog toga što se mijenjaju projekti kako bi se naknadno uključile zelene strategije, a projekti su već otišli daleko.
Iako neke zelene zgrade naplaćuju više cijene najma, to uvelike ovisi o tržištu ili regiji. Čak i da to što je vaša zgrada zelena ne dovede do viših cijena najma, ta će karakteristika gotovo sigurno dovesti do bolje popunjenosti. Jer tko ne želi raditi u zelenoj zgradi?
Što investitoru donosi međunarodni certifikat zelene gradnje LEED, BREEAM, DGNB?
Lako je tvrditi da je vaša zgrada zelena. Potvrditi to i usporediti vašu izvedbu s drugima, ipak, može biti vrlo teško. Tu se pojavljuju certifikati zelene gradnje. Kad zgrada ima međunarodno priznati zeleni certifikat, poput LEED, BREEAM ili DGNB, investitori i stanari mogu odahnuti sigurni jer znaju da zgrada uključuje najviše strategije kvalitete zelene gradnje koje su potvrdili neovisni stručnjaci. Certifikati također uključuju rejting ili certifikacijski stupanj – tako da možete jednostavno i pravedno usporediti koliko je zelena vaša zgrada u usporedbi s drugima.
2009. godine sudjelovali ste u izradi vodiča za kanadske gradove i općine o tome kako doći do smanjenja emisija ugljika. Što biste Vi učinili da zelenu gradnju približite predstavnicima lokalnih uprava u Hrvatskoj?
Prvi korak je uvijek svijest o nečemu. Iako je popularnost zelenih zgrada eksponencijalno narasla u proteklom desetljeću, ne možemo se samo osloniti na snagu tržišta da bi se ostvario prijelaz na održivi rast. Trebamo regulatore da pokrenu industriju. Već imamo tehnologiju i znanje za izgradnju boljih gradova – sada trebamo poticaj kroz propise da bi to postalo uobičajena praksa.
Mislim da zakonodavci, pritom mislim na lokalne samouprave kao i na nacionalne regulatore, trebaju biti bolje informirani o dobrobitima zelene gradnje. Trebamo i možemo tražiti više od naših zgrada. Ako bi se regulatorima jasno pokazao značaj društvenih koristi koje bi donijele zelene zgrade, vjerujem da bi oni povećali zakonske zahtjeve za zelenu gradnju na dobrobit svih.
Ima li sada Europa kvalitetnu strukturu educiranih stručnjake zelene gradnje?
Ne. Trebamo nastaviti povećavati broj edukacija o zelenoj gradnji diljem Europe i svijeta. Europa je trenutno vodeća u zelenoj gradnji – ali da bi zadržali tu poziciju, moramo obučiti svakog arhitekta ili građevinara o principima i dobitima zelenog dizajna. Trenutno je to tržišna niša (kupci imaju potrebu za proizvodom ili uslugom, no ona još nije pokrivena), ali to treba postati norma.
Možete li istaknuti jedan primjer dobre prakse na kojem ste radili i na koji ste najviše ponosni?
Koliko god sam izuzetno ponosan na svaki projekt na kojem sam radio, još sam više zadovoljan edukacijama koje održavam. Kad imam priliku učiti studente ili stručnjake o zelenim principima, najbolja je nagrada vidjeti da razumiju i znati da će oni promovirati i podizati industriju prema zelenim rješenjima.
Na kraju, na koji način biste Vi predstavili prednosti i koristi Green Building Professional edukacije? Zašto biste ju preporučili projektantima, arhitektima, strojarskim i građevinskim inženjerima i tehničarima…
Zelene zgrade neće proći. Zelene zgrade nisu hir. Zelene zgrade postaju nove normalne zgrade. Učenje o zelenoj gradnji i stjecanje znanja kako vaše usluge učiniti zelenijima priprema vašu karijeru za budućnost. Možete se pridružiti revoluciji kao lider ili kao sljedbenik. Budite lider.
Izvor: ZAGREBAČKA BANKA, Zelena zona i www.gbccroatia.org
