Vlaga u stanu. Zvuči neugodno, ali kada na zidovima, u uglovima, ili iznad prozora počnemo primjećivati tamne mrlje, a u zraku otkrivamo miris vlage, prave brige tek počinju. Vlaga ne utječe samo na kvalitetu življenja i ugodnog osjećaja u prostoru, nego također izravno ili neizravno oštećuje građevinske materijale, a u ekstremnim slučajevima može početi ugroziti statiku zgrade.
Za sve dodatne informacije kontaktirajte gđu. Tanju Herr putem telefona 091/ 46 66 015
Ako isključimo nakupljanje vlage uzrokovane prirodnim katastrofama, uslijed prekomjernih kiša ili iznenadna oštećenja direktno uzrokovana poplavama, glavni izvor vlage u kućama i stanovima može biti kapilarna vlaga (apsorpcija vlage iz zemlje ili podruma punog vode) i kondenzat. U ovom se članku nećemo baviti kapilarnom vlagom, jer je to zasebna tema. Usredotočit ćemo se na probleme prouzročene kondenzacijom, pravilnom prevencijom i sanacijom oštećenih mjesta.
Kondenzat obično nastaje zbog visoke relativne vlažnosti i niske temperature neke površine. Štetno djelovanje kondenzata ogleda se u obliku oštećenja na zidovima, otpadanja žbuke, kao i širenja plijesni i gljivica, te širenja mirisa i klica koji su štetni po zdravlje. Niska temperatura površina na kojima se skuplja kondenzat obično je posljedica površine izvedbe, manje kvalitete ili jednostavno nedovoljne (previše tanke) toplinske izolacije što rezultira nastankom toplinskih mostova.
Toplinski mostovi koji imaju povećani prijenos topline u odnosu na okolinu, nisu jedini uzročnici kondenzacije. Neugodna pojava može doći i zbog nedostatka dovoljne ili neadekvatne ventilacija, što je uobičajeni problem u podrumskim prostorima, koje obično rijetko i posjećujemo. Stoga je upravo u takvim prostorima najčešća slika kondenzata na spojevima poda i zida iznad podruma ili u uglovima ispod stropa, iznad kojeg se nalazi negrijani tavan.
Dobro su poznati primjeri gdje u stanu nikad nije bilo plijesni niti kondenzata, sve dok se nije zamijenila stolarija. Stari drveni prozori su dozvoljavali kakav-takav protok zraka, pa nije bilo plijesni, čak i ako smo prostor nedovoljno provjetravali. Novi, dobro brtveći prozori, bez obzira da li su drveni, aluminijski ili od PVC-a se ipak sami ne otvaraju, stoga u prostoru zaostaje vlaga koja se uslijed temperaturnih razlika kondenzira na hladnim površinama zidova i prozora.
Zašto nastaje kondenzat u prostoriji?
Kondenzat u prostoriji nastaje kada je temperatura na površini zida unutarnjeg prostora – najčešće zbog strujanja zraka – manja od točke rosišta unutarnjeg zraka. Topliji, vlažni zrak u prostoru se kondenzira na površini hladnijeg zida. Učinak je sličan onome kad izvadimo hladno pivo iz hladnjaka, a na boci se pojavi rosa. Rošenje je izraženije što je vani topliji zrak.
Najjednostavniji način izbjegavanja kondenzacije u prostoru je izbjegavanje uvjeta za njegovo nastajanje i da temperaturu zraka izjednačimo s temperaturom zidova u prostoriji. Takvi se uvjeti mogu najlakše ostvariti pomoću visoko kvalitetne i pravilno ugrađene toplinske izolacije koja ne rezultira zadržavanjem vlage i posljedičnim nastankom plijesni. Faza projektiranja je stoga izuzetno važna i može nam uštedjeti brigu u budućnosti.
Ako su negativni učinci pojave kondenzata već prešli u akutnu fazu, ponekad nema drugog izlaza nego toplinski sanirati fasadu ili ugraditi dodatnu toplinsku izolacije i izvana i iznutra. Konzultacije sa stručnjakom u ovom slučaju su svakako za preporučiti – kako u pogledu odabira odgovarajućih izolacijskih materijala, tako i u vezi same izvedbe.
Nedovoljna debljina toplinske izolacije i nemarno izvedeni spojevi između različitih materijala mogu rezultirati stvaranjem toplinskih mostova, koji pospješuju stvaranje kondenzata, i konačno nastanak plijesni. Ukratko, to je česti scenarij jednog začaranog kruga.
Pogrešno je misliti da se kondenzat i vlaga javljaju samo u starijim zgradama. Već smo spomenuli da se kondenzat može dogoditi zbog slabe ventilacije, kao rezultat dobro brtvećih prozora (obično) od umjetnih materijala – takvi prozori su vrlo česti u novim zgradama. Ali ovo je manji dio problema.
Glavni problem je često površna izvedba i odabir izvođača koji ne sagledavaju cjelinu i često su odabrani u želji da što više smanjimo troškove, pa onda na kraju, pri sanaciji, dvostruko plaćamo. Često se događa da se vlasnici novih stanova koji su upravo preselili u stan žale na plijesan i kondenzaciju vlage na zidovima i stropovima.
Nitko ne želi biti među njima, stoga: pamet u glavu i posavjetujte se s nekim stručnjakom. Trenutno najjeftinija rješenja nisu nužno najjeftinija i na duge staze.
