Živimo u svijetu u kojem su dugovi jednako prirodni kao i smrt živog bića. Često se događa da prilikom smrti osim samog nasljedstva ostaju i dugovi. Vrlo mali postotak ljudi razmišlja upravo o tome, a nažalost to dodatno može zakomplicirati i otežati već ionako tešku situaciju.
Dugovi nakon smrti
Nasljedno pravo stječe se u trenutku smrti fizičke osobe. Prilikom ostavinske rasprave nasljednici osim samog nasljedstva nasljeđuju i dugove pokojnika.
Olakotna činjenica jest da je nasljednik odgovoran za dugove samo do visine vrijednosti naslijeđene imovine, što u pravilu znači da ne bi trebao platiti više nego što je naslijedio.
Međutim, u praksi dolazi do drugačijeg razvoja situacije. Vrlo često ako je imovina opterećena hipotekama ili drugim oblicima založnog prava, prvo morate podmiriti dugove iz vlastitog džepa kako bi vam naslijeđena imovina bila dostupna.
Također, ako je sama imovina predmet spora tada se nažalost troškovi moraju pokrivati neovisno o tome hoćete li ikada stupiti u posjed nasljedstva.
Neugodna iznenađenja kao što su dugovi nakon smrti također padaju na leđa nasljednicima ako se radi o dugovima koji svoje repove vuku iz života pokojnika, kao što su, na primjer, zatezne kamate u slučaju kredita. Nažalost, u takvim situacijama nasljednici su dužni platiti dug neovisno o tome premašuje li iznos nasljedstva ili ne.
Krediti i ovrhe
Danas banke nude razne oblike kreditiranja pri kojim se u slučaju smrti, invaliditeta, ili sličnih okolnosti osiguravate unaprijed. Jedna od tih opcija je i polica životnog osiguranja koja predstavlja financijsku sigurnost zakonskim nasljednicima dužnika.
Nakon ostavinske rasprave važno je javiti se banci ili osiguravateljskoj kući u roku od mjesec dana kako bi se podmirilo preostalo dugovanje po kreditnim obvezama pokojnika. Isto tako, banke se mogu naplatiti temeljem imovine koja je ostala iza pokojnog dužnika, ali isto tako samo u visini preostalog duga.
Ako je imovina manja od preostalog duga banka se nema pravo naplatiti. U slučaju nasljeđivanja nekretnina koje su vezane uz banku nasljednik nema pravo ustrajati u nasljeđivanju nekretnine čija je kupnja financirana iz kredita banke, ako ne prihvati otplatu tog kredita.
Osim kredita kao oblika duga, moguće je i nasljeđivanje ovrha. Ako je dužnik umro prije izdavanja rješenja o ovrsi, smatra se da je ta ovrha određena protiv mrtve osobe i kao takva je nevažeća.
Dostavljanjem dokumentacije ovrha se ukida. Tada javni bilježnik ili sud prekida ovršni postupak.
Nakon zaprimanja rješenja o obustavi ovrhe, javni bilježnik ili nadležno tijelo može pokrenuti novi ovršni postupak protiv pokojnikovih nasljednika. U tom slučaju zastara ne vrijedi.
Porezni dugovi poreznih dužnika isto tako prebit će se od naslijeđene imovine, a ako dug premašuje iznos nasljedstva tada se on otpisuje.
Odricanje nasljedstva
Kao nasljednik, tijekom ostavinske rasprave imate se pravo odreći nasljedstva. Možete se odreći i javno ovjerenom izjavom ili izjavom danom na sudu do trenutka donošenja prvostupanjske odluke.
Odricanje nasljednika vrijedi i za njegove potomke. Odricanjem nasljedstva niste odgovorni za pokojnikove dugove. Ali, ako ste već raspolagali dijelom naslijeđene imovine tada više nemate pravo na odricanje nasljedstva. Odricanje nasljedstva nije djelomično ni kratkoročno, i odluka o odricanju je neopoziva. Jednom kada prihvatite, ili se odreknete nasljedstva, odluka je konačna.
Svi nasljednici za dugove odgovaraju solidarno. Dakle, vjerovnik može zatražiti ispunjenje tih obaveza od bilo kojeg nasljednika, ili od svih zajedno u isto vrijeme ako ih više dijeli naslijeđenu imovinu, bez obzira je li napravljena podjela nasljedstva ili ne.
Kako biste izbjegli neke od ovih situacija prije ostavinske rasprave pokušajte prikupiti sve relevantne podatke o imovini i dugovima pokojnika, koliko je to moguće, posebice ako iza pokojnika nije ostala uredna dokumentacija o osobnim financijama.
