U Hrvatskoj pojam održiva gradnja još nije zakonom definiran, ali kada bi ga se počelo definirati, definicija bi morala obuhvatiti načela održivog razvoja primijenjenog na graditeljstvo. U tom smislu trebao bi obuhvatiti načela na kojima se baziraju temeljni zahtjevi za građevine prema novoj Uredbi o građevnim proizvodima, osobito zahtjev održive uporabe prirodnih izvora te načela prostorne održivosti razvitka, opisanog u važećem Zakonu o prostornom uređenju i gradnji, pojasnio nam je načelnik sektora za graditeljstvo Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja Lino Fučić.
Svi su obveznici
Mnoge odredbe postojećih zakona i propisa već su prepoznatljive kao zahtjevi za građevine koji imaju karakteristike održivosti. U takve odredbe, kako je naglasio Fučić, svakako se ubraja i obveza pristupačnosti građevina osobama smanjene pokretljivosti, koji kao zahtjev u Hrvatskoj postoji već dugi niz godina, a jako uporište dano mu je pravilnikom iz 2005. koji uređuje to područje. Nakon donošenja toga pravilnika ostvaren je znatan pomak u tom aspektu održive gradnje.
Prema tome, iz velikog broja zahtjeva za građevine koji imaju karakter održivosti gradnje, premda ih mi možda ne prepoznajemo kao takve (uobičajena je situacija da se održiva gradnja poistovjećuju samo s energetskom efikasnošću zgrada), proizlazi da se država već odlučila donošenjem odgovarajućeg propisa.
Obveznici primjene propisa su svi sudionici u gradnji – investitori, projektanti, izvođači, nadzorni inženjeri i revidenti. Međutim, kako se propisima postavljaju zahtjevi koje možemo smatrati nekom donjom granicom društvene prihvatljivosti u tehničkom, ekonomskom, održivom smislu, investitor uvijek ima mogućnost tražiti da građevina koju gradi ima i povoljnije karakteristike od onoga što traži propis. Na projektantima i ostalim sudionicima u gradnji je da slijede takav projektni zadatak, naravno, usklađujući tehničko rješenje sa svim ostalim zahtjevima koje građevina mora ispuniti.
Profesionalne osobe u graditeljstvu trebale bi educirati svoje investitore, ponajprije o zahtjevima ili ograničenjima iz propisa, a svakako o mogućnostima koje su investitoru na raspolaganju i izvan strogo reguliranog područja. Naravno, da bi mogle ostvariti takvu ulogu i profesionalne osobe moraju biti educirane – razvoj struke, pogotovo u dijelu održive gradnje je intenzivan pa znanja koja se steknu u redovitom obrazovnom procesu s vremenom prestaju biti dostatna. S obzirom na skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju, slijedi izmjena Zakona o prostornom uređenju i gradnji. Zakon u cijeloj EU stupa na snagu 1. srpnja 2013. godine.
Naravno, i cjelokupan korpus podzakonskih akata toga zakona, osobito tehnički propisi, morat će doživjeti određenu prilagodbu, a morat će se donijeti i novi propisi(kakve danas nemamo, npr. o kvaliteti zraka u zatvorenim prostorima). No to je proces koji stoji i pred mnogim zemljama članicama EU.
Europske direktive
Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama na tragu je svih zahtjeva koji se postavljaju pred zgrade kao potrošače energije, ali i kao mjesta u kojima njihovi korisnici imaju pravo ostvariti ugodno boravljenje i zadovoljavajuću kvalitetu zraka.
Postavljeni uvjeti u odnosu na racionalno korištenje energije rezultiraju smanjenjem emisija ugljičnog dioksida, a dodatni uvjeti na toplinsku zaštitu zgrade (koja osobito obuhvaća građevne dijelove ovojnice zgrade) pridonose trajnosti zgrade, što smanjuje potrebu razgradnje zgrade i odlaganja građevnog otpada. Projektiranje koje vodi računa o korištenju prirodne ventilacije, orijentaciji zgrade, uporabi solarnih sustava, solarnoj zaštiti i sličnom pridonosi održivosti gradnje.
Sljedeće aktivnosti u razvoju toga temeljnog propisa iz područja energetske učinkovitosti u zgradama odnosit će se prije svega na zahtjeve koji se postavljaju u europskim direktivama, od potrošnje primarne energije, uporabe obnovljivih izvora energije do primjene proizvoda koji imaju odgovarajuća svojstva, gdje će se naći i njihov utjecaj na okoliš, i to od proizvodnje do upotrebe i recikliranja.
Gorden Knezović
Izvor: Business.hr