Šipak, plod divlje ruže (Rose canine) cijenjena je biljka jer ima široku primjenu u medicini i gastronomiji. Poznat je i pod nazivima kao što su šipkovina, pasja ruža, šip, plotna družica, ruža, ružaljka…
Izgled biljke
Grm divlje ruže naraste oko dva metra i vrlo je dekorativan. Ima listove jajolikog izgleda koji su oštro nazubljeni i cvjetove bijelo roze boje.
Plod su crvene bobice koje sadrže mnogo sjemenki i dlačice koje mogu biti prava gnjavaža odlučite li, na primjer, raditi pekmez jer ćete izgubiti mnogo vremena na njihovo uklanjanje. Osim toga, dlačice čak mogu uzrokovati i jak svrab.
Ljekovita svojstva
Šipak obiluje vitaminom C koji ima dobar učinak protiv umora i malaksalosti. Zbog vitamina C proizvodi od šipka posebno se preporučuju ženama koje doje kako bi dojenčad putem majčinog mlijeka također dobila potrebnu dozu vitamina.
Sadrži i vitamin D, B, P, željezo, provitamin A, tanin, bogat je mineralima…
Odličan je za imunitet i kao sredstvo protiv raznih bolesti. Na primjer, šipkov čaj preporučuje se kod bubrežnih bolesti ili problema s mjehurom gdje pomaže boljem izlučivanju mokraće (diuretsko djelovanje).
Djelotvoran je protiv prehlada, virusnih infekcija, mučnina, pročišćava krv, olakšava disanje tako što čisti dišne puteve, pomaže protiv reume, gihta, osteoartritisa, poboljšava cirkulaciju…
Latice cvijeta dobre su za ispucalu kožu, mišiće, kosti i liječenje opeklina. Preporučuju se i za želučane tegobe.
Gdje pronaći šipak?
Želite li biti "sam svoj majstor" i umjesto kupnje otići u berbu šipka kako biste sami napravili pekmez, sirup ili čaj za hladne zimske mjesece trebate znati kada traje berba i gdje uopće pronaći šipak.
Za berbu se preporučuju rujan, listopad i studeni. Šipak se počinje brati kada dozri, dok su plodovi još svijetlo crvene boje. No, nećete pogriješiti niti ako pričekate mraz koji će ga učiniti mekšim. Plodove berite bez stapki.
Ako vam trebaju cvjetovi njihova berba traje tijekom lipnja i srpnja.
Divlji šipak potražite u najbližoj šumi, na rubovima livada i pašnjaka. Odgovaraju mu sunčana staništa, a budući da se većinom nalazi u šikarama gdje ima puno trnja savjetujemo da za berbu odjenete staru odjeću i da na ruke obavezno stavite rukavice.
Također, savjetujemo da u ovaj pothvat idete za vrijeme suhih i sunčanih dana.
Kako sušiti šipak
Nakon berbe šipak je potrebno sušiti. Možete ga sušiti cijelog (uz prethodno odstranjivanje peteljki) ili tako da plodove odrežete na pola (uzdužno). Odlučite li se na rezanje morat ćete maknuti sjemenke i dlačice.
Najbrži način je sušenje u pećnici na 40 ili 50 stupnjeva. Veća temperatura se ne preporučuje jer bi šipak mogao potamniti.
Ako vam se ne žuri ostavite plodove da se par dana suše vani na suncu ili osunčanom mjestu u prostoriji.
Osušene plodove najbolje je držati u vrećicama koje ne propuštaju zrak, platnenim vrećama od lana ili pamuka, staklenim ili porculanskim posudama, limenim kutijama. Mogu se usitniti ili samljeti. Smjestite ih na hladno, tamno i suho mjesto.
Imajte na umu da je rok trajanja oko godinu dana, pa šipak nastojite iskoristiti do iduće jeseni.
Primjena
Od divlje ruže mogu se iskoristiti listovi, cvjetovi i njihove latice, plodovi i sjemenke. Šipak se koristi za pravljenje rakija, vina, sirupa, ulja, likera, kompota.
Najčešće se bere kako bi se koristio za čaj jer kao što smo ranije spomenuli bogat je vitaminom C i samim time odličan u borbi s prehladama. Čaj od šipka može se praviti od sušenih listova, latica cvijeta ili od sjemenki.
Na 2,5 dl hladne vode dovoljna je jedna žlica šipka. Kuhajte ga deset minuta, procijedite i po želji zasladite medom. Čaj se može konzumirati nekoliko puta na dan.
Pekmez od šipka
Nakon čaja ova biljka se najčešće koristi za izradu domaćeg pekmeza. Postoje različiti recepti, a mi donosimo jedan od najčešćih!
Nakon što ste šipak dobro oprali i ocijedili stavite ga u lonac u koji ste prethodno natočili malo vode. Neko vrijeme kuhajte u manjem loncu, a zatim premjestite šipak u dubok lonac s vodom. Dok traje kuhanje oba lonca moraju biti poklopljena.
Kada primijetite da je šipak kuhan trebate ga propasirati. Na kilu šipka ide otprilike 70 dag šećera (kuhan u malo vode). Miješajte smjesu sve dok ne postigne dobru gustoću. Savjetujemo da svako malo provjerite gustoću – pripremite tanjurić na koji ćete žlicom vaditi smjesu. Prilikom kuhanja dobro pazite da vam smjesa ne zagori.
Unaprijed pripremite staklenke ili teglice, dobro ih operite, zagrijte i u njih sipajte vruć pekmez. Stavite ih u toplu pećnicu da odstoje tijekom noći kako bi se uhvatila korica. Tek u jutro na staklenke stavite poklopce.
Marmelada od šipka na glasu je kao vrlo ukusna, a u to smo se i sami uvjerili!
Fotografije: Ana Perković
