Slika 1. Niskoenergetska Ytong kuća
Aktivni toplinski mostovi na toplinsko-izolacijskom plaštu zgrade veliki su problem za udobnost stanovanja, a istodobno znatno povećavaju toplinske gubitke. Rješavanju toplinskih mostova kod vrlo dobrih niskoenergetskih i pasivnih kuća potrebno je pristupiti planski i već u samoj fazi izrade projektne dokumentacije. Veliku pozornost potrebno je posvetiti i nadzoru njihove izvedbe. Porasti je beton zbog svojih odličnih toplinskih karakteristika više nego pogodan kao masivni materijal za zidanje spomenutih građevina. Uporabom sustavnih elemenata od porastoga betona toplinski se mostovi rješavaju jednostavnije i brže te se njihov utjecaj znatno smanjuje već u samoj nosivoj konstrukciji zgrade.
Toplinski je most mjesto na plaštu zgrade gdje je prolaz topline povećan zbog promjene materijala, debljine ili oblika konstrukcije. Pri projektiranju i gradnji niskoenergetskih i pasivnih kuća potrebno je poštivati kriterije izvedbe vanjskog ovoja zgrade bez toplinskih mostova: koeficijent linijske toplinske provodljivosti jest ¥ ≤ 0,01 W/m1K. Propisani kriterij osigurava da se na spojevima površinski ne kondenzira vlaga iz zraka. Koliko je bolja kvaliteta toplinske izolacije, toliko se razmjerno povećava i značenje toplinskih mostova te njihov utjecaj na toplinsku bilancu.
No isto tako, bez obzira što je zgrada vrlo dobro toplinski izolirana, a bez riješenih toplinskih mostova, može udio toplinskih gubitaka zbog toplinskih mostova predstavljati više od trećine svih transmisijskih gubitaka. Potrebno je posebno upozoriti na protok unutarnjeg, vlažnog zraka u konstrukcijski sklop što je uzrokovano propusnošću spojeva ili njihovim prekidanjem. Ta se pojava naziva konvekcijskim toplinskim mostom (opasnost kondenzacije vodene pare u konstrukcijskom sklopu zbog slabe zrakonepropusnosti spojeva). Navedene činjenice upozoravaju na to da je u fazi projektiranja građevine posebnu pozornost potrebno posvetiti kritičnim mjestima plašta zgrade gdje mogu nastati toplinski mostovi, pažljivo ih planirati te precizno izvesti pri samoj gradnji.
Na primjeru gradnje dvolitarske niskoenergetske Ytong kuće Moja u Sloveniji prikazat će se pravilno projektiranje za rješavanje toplinskih mostova. Već je u fazi pripreme projektne dokumentacije posebna pozornost posvećena kritičnim mjestima gdje bi moglo doći do pojave toplinskih mostova. Nabrojit ćemo samo neka mjesta: spoj vanjskog zida i ploče iznad kata, spoj vanjskog zida i trakastog temelja, spoj međukatne ploče i vanjskog zida, spoj terase i vanjskog zida, mjesto sidrenja kliznih sjenila na jugozapadnom pročelju, mjesto sidrenja segmentiranog žlijeba na istočnome i zapadnome pročelju građevine, mjesto ugradnje prozora po sustavu RAL. Navedeni toplinski mostovi nisu numerički obrađeni i termografski simulirani već je prikazan princip njihova planiranja i izvedbe.
Spoj trakastog temelja i vanjskog zida
Spoj trakastog temelja i vanjskog zida kod masivne je gradnje toplinski most. No, u slučaju gradnje porastim betonom ta je situacija drukčija. Naime, porasti beton kao konstrukcijski materijal ima odličnu toplinsku provodljivost, λ = 0,096 W/m1K, pri gustoći materijala 300400 kg/m3 i tlačnoj čvrstoći 2,5 MPa. Polaganjem prvog reda termoblokova na trakasti temelj prekida se toplinski most, odnosno postiže takozvana toplinska peta. U ekonomskom i tehničkom pogledu, to je najbrže i najjednostavnije rješenje spomenutog problema. U slučaju kuće Moja proveden je upravo takav postupak. Trakasti temelj izoliran je termoizolacijskom oblogom od XPS-a (ekstrudiranog polistirena) debljine 12 cm, koja se produžuje u toplinsku izolaciju vanjskog zida debljine 14 cm. Podovi na tlu izolirani su toplinskom izolacijom od XPS-a koja je križno položena u četiri sloja, ukupne debljine 21 cm. zgrade.
Slika 2. Detalj trakastog temelja i vanjskog zida
Konstrukcijska osnova zgrade homogena je konstrukcija od porastoga betona koja prelazi iz vanjskih zidova u armiranoporastobetonsku ploču koja graniči s negrijanim potkrovljem. Zbog vrlo dobrih toplinsko izolacijskih svojstava porastoga betona već sama nosiva konstrukcija osigurava osnovno smanjenje toplinskih mostova, naime sve vertikalne i horizontalne armirano-betonske veze obložene su porastim betonom. Vrlo dobra toplinska provodljivost nosive konstrukcije povećava se dodatnom toplinskom izolacijom do proračunskih vrijednosti. Toplinska izolacija vanjskih zidova završno prelazi u toplinsku izolaciju ploče iznad grijane etaže. Svi izračuni izrađeni su programskim paketom PHPP 2007 .
Spoj terase s vanjskim zidom i trakastim temeljem 
Jugozapadno pročelje s velikim staklenim površinama i prostornom terasom izloženo je suncu. Terasa, koja osim stambenog ugođaja kuću obogaćuje, odvojena je konstrukcijski i termički od toplinskoizolacijskoga plašta zgrade. Odvajanje terase izvedeno je prema detaljima sa slike 6. Za podlogu, na koju su ugrađeni klizni prozori, upotrijebljen je podložak od porastoga betona λ = 0,096.
Spoj vanjskog zida i krova
Za vrlo dobru niskoenergetsku kuću Moja karakterističan je oblik bez izraženih streha što je uobičajeno za pasivne i niskoenergetske kuće. Takav oblik zgrade olakšava izradu završnog toplinskoizolacijskog ovoja tog betona. Iz detalja na slici 7. vidi se da su se za međukatnu konstrukciju rabili armirana ploča, nosivi nadvoji te L elementi za izvedbu oplate horizontalne veze između kojih je ugrađena i dodatna toplinska izolacija. Kao podloga za pravilnu montažu opreme zgrade upotrijebljen je podložak od porastog betona (λ=0,096 W/m1K).
Slika 4. Detalj krovnog spoja
Sidrenje kliznih sjenila na jugozapadnom pročelju
Sukladno smjernicama pasivne i niskoenergetske gradnje, jugozapadno je pročelje kuće u velikim staklenim površinama. Taj dio pročelja potpuno je otvoren i bez nadstrešnica. U ljetnom razdoblju teško bi se bez prikladnog zasjenjenja sačuvala ugodna klima stanovanja u unutrašnjosti kuće.
Slika 5. Spoj terase i vanjskog zida
Za sprječavanje ljetnog pregrijavanja na pročelju su ugrađena klizna sjenila na vodilicama kojima se automatski upravlja motorom. Klizna sjenila kreću se po posebnim vodilicama koje su kutnicima sidrene u zid. Kutnici su pričvršćeni na posebne kockaste elemente koji su W/m1K) u cijeloj debljini vanjskog zida do kojeg se ugradio i estrih. Podložak porastoga betona u širini prozorskog otvora obložen je keramičkom podnom oblogom, a prethodno je izravnan masom za izravnavanje.
Spoj međukatne ploče i vanjskog zida
Spoj međukatne konstrukcije i vanjskog zida također je toplinski most koji je potrebno pažljivo planirati. Spomenuti detalj u slučaju kuće ugrađeni istodobno s izradom pročelja. Ti sidreni elementi imaju jednaku toplinsku provodljivost (λ = 0,096 W/m1K) kao i sama toplinska izolacija. Na taj je način spriječen nastanak točkastih toplinskih mostova kojih bi inače na tom pročelju bilo čak trideset. Na slici 8. prikazano je kako su riješeni ti ključni detalji.
Sidrenje segmentiranog žlijeba (ureza) u vanjski zid zapadnoga i istočnog pročelja
Tlocrtno je kuća podijeljena na stambeni, komunikacijski i servisni dio. Arhitektonski taj je plan raščlanjen s isticanjem istočnog i zapadnog pročelja sa segmentiranim žlijebom od alu prečki. Sidreni elementi s kojima se segmentirao žlijeb pričvršćen je na pročelje u obliku slova L i ima jednaku toplinsku provodljivost kao i materijal za toplinsku izolaciju (λ = 0,04 W/m1K).
IZVORI:
[1] Černjak M., 2007-2009. Spletni dnevnik, blog hisaytong.wordpress.com
[2] Pavčič V., D.i.a.log, 2007. Projektna dokumentacija PGD, PZI Nizkoenergijska Ytong hiša »Moja«.
[3] www.dosteba.de
