Kompostiranje, što je to?
Kompostiranje je razgradnja biootpada uz pomoć niza živih organizama pri čemu nastaju ugljikov dioksid, voda, toplina i kompost. To je najstariji i najprirodniji način recikliranja otpada! Biootpad koji se može kompostirati uključuje kuhinjski otpad (ostatke od pripreme hrane) i vrtni ili zeleni otpad.
Zašto kompostirati?
Štedimo novac
- Kompost je kvalitetnije organsko gnojivo koje je potpuno besplatno!
Štitimo okoliš
Kompostiranjem se količina otpada koja završava na odlagalištu može smanjiti čak za 1/3! Time pomažemo rješavanje gorućeg problema zaštite okoliša Republike Hrvatske.
Odvajanjem otpada smanjujemo onečišćenje podzemlja procjednim vodama s odlagališta, smanjujemo stvaranje stakleničkog plina metana koji doprinosi klimatskim promjenama te smanjujemo opasnost od požara! Izbjegavamo upotrebu umjetnih gnojiva koja smanjuju kvalitetu voda i tla te ugrožavaju zdravlje ljudi, biljaka, životinja.
- Kompost poboljšava strukturu tla i sprečava isušivanje.
Što nam je potrebno?
- Biootpad bogat dušikom (ostaci povrća i voća, talog kave i čaja, trava…)
- Biootpad bogat ugljikom (suho lišće, granje, sijeno, slama, piljevina, iglice četinjača)
- Voda, zrak
Nekoliko praktičnih savjeta:
Ostaci crnogorice se zbog sadržaja smole s kompostiraju tako da treba umiješati malu količinu. Kora nekih agruma, posebno limuna, usporava kompostiranje, stoga je treba umiješati u maloj količini. Nikad u kompost ne stavljati zaražene i bolesne dijelove biljaka te korov.
IZBJEGAVATI MESO, KOSTI l MLIJEČNE PROIZVODE – privlače ostale životinje i uzrokuju neugodne mirise!
Što učiniti kada sve ne ide po planu?
Šest koraka do komposta
Sav materijal usitnimo (približno na veličinu palca) kako bi se lakše razgradio.
U jednakom omjeru pomiješamo biootpad bogat dušikom (brže se razgrađuje i osigurava vlagu) i biootpad bogat ugljikom (sporije se razgrađuje i osigurava prozračnost).
Materijal stavimo na hrpu koju možemo i dodatno ograditi žicom, drvetom ili ciglom (na dno hrpe poželjno je staviti sloj granja da se osigura prozračivanje!). Kompostnu hrpu zaštitimo od prejakog sunca i oborina (npr. nadstrešnicom ili slamom – izbjegavati pokrivanje plastičnim vrećama!).
Hrpu povremeno (bar jedanput – mjesečno) preokrenimo kako bi osigurali prozračivanje i nikad ju ne zbijati – zrak je neophodan za rast i razvoj organizama u kompostu i sprječava pojavu neugodnih mirisa.
Provjeravajmo vlažnost tzv."metodom knedle". Uzeti šaku kompostnog materijala i lagano ga stisnuti. Ako iz šake curi tekućina, previše je vode. Ako se u stisnutoj šaci ne osjeća vlažnost voda nedostaje. Kada materijal u šaci ostaje zbijen u grudi, vlažnost je primjerena.
Kad kompost postaje rastresit, tamne boje i poprimi specifičan miris „šumske zemlje", umiješamo ga u zemlju svog vrtnog ili kućnog bilja (otprilike nakon 9 mjeseci).
Kompostište uredimo sami…
- ..ili nabavimo posudu u vrtnim centrima i sličnim prodajnim mjestima.*
Kompostirati je jednostavno ukoliko se pridržavate nekoliko osnovnih pravila. Ipak, zapažanjem i praksom ćete najbolje uvidjeti što je djelotvorno u vašem slučaju. Za daljnje informacije kontaktirajte ODRAZ.
Pripremila: Silvija Kipson
Ilustracije: Ivana Vidović
ODRAZ
Ljudevita Posavskog 2/1V; 10000 Zagreb
Tel 1: 01/ 46 55 202
Tel 2: 01/ 46 55 203
E-mail: odraz@odraz.hr
Internet stranica: www.odraz.hr
