Ivo Skelin je direktor projektantskog ureda Izvan Okvira, u kojem pored ostalih, zapošljava i 6 arhitekata, gdje se uz "klasične" projekte, bavi i prirodnom gradnjom. Završivši 72-satni tečaj permakulture produbljuje znanje o održivim načinima djelovanja u prostoru. No puno zanimljivije od samih vještina prirodnog graditeljstva, su poznanstva koja ne rijetko prerastaju u prijateljstva, pa i poslovnu suradnju.
Arhitekt po struci, znatiželjnik po vokaciji, s 25 godina iskustva u struci i još toliko onih životnih. Znanje i iskustvo stjecao je na raznim poslovima, od uređenja interijera do projekata stambenih zgrada, ali i elektrana na pogon obnovljivim izvorima energije. O projektu takozvane hobbit kuće, s arhitektom Skelinom razgovarala je Tanja Herr, dipl.ing.arh.
Odakle interes klasično obrazovanog arhitekta za gradnju prirodnim materijalima? Danas nove generacije uče ponešto o tome na fakultetu. U vrijeme kad ste Vi studirali, to nije bilo niti poznato, niti prepoznato kao ozbiljan način graditeljskog djelovanja u prostoru.
Svi mi nosimo neke težnje u sebi, koje prije ili kasnije dođu u naš fokus. Tako sam i ja, u ovoj zrelijoj dobi, dospio na tečaj permakulture, u kojoj sam stekao prijatelja, s kojim se, kroz druženja tijekom sljedećih par godina, rodio ovaj projekt kuće od slame.
Posebno senzibiliziran na organske forme, moj je prijatelj Kruno Ladišić, u stvari autor ovog projekta, ili najmanje jednako, kao i arhitekt. Zapravo, ja sebe ovdje vidim više kao artikulatora njegovih želja uz poneku "podvalu" struke, kako projektantsku, tako i funkcionalnu.
Da li je ovo prva takva kuća u Vašem portfoliju?
Meni ovo nije prva kuća od slame, i svakako je izazov na putu da se ovakvim načinom gradnje bavim sve više i češće. Ova je kuća najprije bila zamišljena kao spremište za usjeve i voće, jer je investitor na djedovom imanju udaljenom svega par kilometara već bio započeo transformaciju starog imanja, u prostor za život, ali i okupljanja i edukacije o načinu života u skladu s prirodom.
Zajedno s entuzijastima, graditeljima udruge ZMAG (Zelena mreža aktivističkih grupa) zaživio je ne samo ovaj projekt, nego i ideja da se kroz Akademiju prirodnog graditeljstva, izvede jedna ovakva kuća od temelja do krova. Primarno je bilo važno da su većina graditeljskih resursa iz bliže okolice, te da se u najvećoj mogućoj mjeri ugrađuju materijali koji se nalaze u neposrednom prirodnom okruženju.
Za sve dodatne informacije kontaktirajte gđa Tanju Herr putem telefona 091/ 46 66 015
Ova je kuća, zapravo, školski projekt?
Ne, ova je kuća prije svega životni projekt čovjeka koji je silno želio vlastitim rukama sagraditi svoj san. Desilo se da je sama kuća, čija je prva faza izgradnje, dio razvoja već spomenutog imanja, a koja je bila zamišljena kao praiskonsko sklonište.
Koja je onda, zapravo, bila Vaša uloga u projektu?
Moja uloga arhitekta je bila u taj san nenametljivo utkati pravila struke. Kuća koja tlocrtno ima oblik puževe kućice, naoko slobodne forme, nije prostoručno nacrtana spirala, već je pravilno izvedena prema omjerima Fibonaccijevog reda. Kako njezin volumen buja, tako se na sličan način prostori u njoj gradiraju od intimnih malih, kupaonice i spavaćih soba, do većih: boravka i kuhinje s blagovanjem, koja se otvara prema vanjskom prostoru velikom staklenom stijenom.
Za ovu je kuću karakterističan veliki trijem. Koja je njegova svrha?
Natkriveni trijem se, kao drugi sloj osnovnog prostora kuće, obavija oko nje i prema van je omeđen polu-transparentnom stijenkom tankih stabala graba, tvoreći prostor koji u ovisnosti o poziciji na tlocrtu i potrebi za suncem i pogledom, ima više ili manje nejasnu, maglovitu granicu između unutarnjeg i vanjskog prostora, punu treperave igre svjetla i sjene. Srce kuće je otvoreno, puštajući svjetlo kroz procjepe između stupova u unutrašnjost.
Za sve dodatne informacije kontaktirajte gđa Tanju Herr putem telefona 091/ 46 66 015
Osim organizacije prostora, koji se sjedinjuje s neposrednim okolišem, zanimljiva je i konstrukcija kuće.
Nosiva konstrukcija je drvena, s ispunom od bala slame, ožbukanih glinom. Krov je ravnan, ozelenjen, a pod zemljani, od sabijene gline, ojačane sječkom od slame. Duboki trijem je bio potreban zbog zaštite od kiše, koja nije dobro došao gost na glinom ožbukanim zidovima.
Time više što su zidovi ukrašeni maštovitim reljefima u zemljanim tonovima. Konzolom trijema, konstruktivno je krov dobio prepust, koji je statički koristan za preraspodjelu opterećenja primarnih krovnih nosača, masivnih bagremovih balvana, koji se oslanjaju na isto takve stupove.
Potrebno je naglasiti da je sva masivna drvena građa dopremljena iz vlastite obližnje šume. U tom činu oblikovanja prostora pomoću prirodnih materijala iz neposredne okoline, uz zajednički rad, intuitivno razmišljanje i građenje srcem, te uz pomoć vlastitih ruku, nastao je prekrasan proces u kojem su svi sudionici Akademije pridonijeli povratku u normalniji i prirodniji svijet.
NOVI SLOJEVI KROVA:- Sedumi
- Zemlja u jutenim vrećama 10-15 cm
- Čepasta folija s integriranim geotekstiom 1 cm
- Fibran xps 300 L – 12 cm
- Bitumenska ljepenka u dva sloja od kojih je gornji otporan na korijenje
- Daščana oplata d=2 cm
- Mekana toplinska izolacija 8 cm (celuloza, drvene izolacijske ploče, postavlja se između štafli d=8 cm
- Parna brana – preporuka: Airguard reflective postavlja se do primarnih nosača i brtvi butilnom trakom
- Zračni prostor – 1 – 2 cm
- Završna obloga – glinene ploče (slično kao Knauf, samo od gline i slame) d=12 mm
Da li postoje razlike u projektiranju i planiranju gradnje objekta klasičnim sustavima gradnje u odnosu na gradnju ovakve "prirodne kuće"?
Kuća građena na prirodan i održiv način, bira materijale i tehnologiju gradnje u ovisnosti o lokaciji i resursima koji se nalaze na licu ili blizu mjesta gradnje. Nakon odabira sustava gradnje, proces projektiranja mora poštivati datosti materijala, kako bi kuća bila istinita i logična i to se ne razlikuje od bilo koje druge tehnologije gradnje.
Za sve dodatne informacije kontaktirajte gđa Tanju Herr putem telefona 091/ 46 66 015
Drugi aspekt je što je potreba za gradnjom na prirodan i održiv način na neki način svjetonazorska i uvjetovana karakterističnim senzibilitetom, koji uvjetuje odgovarajući pristup svim drugim projektantskim odlukama i stremljenjima.
Kolika je tlocrtna površina kuće i što čini njen funkcionalni raspored? Da li se radi o kući za stalni ili povremeni boravak?
Korisna površina iznosi cca 80 m2 i dijeli se na, dvije sobe, kupaonu, boravak s kuhinjom i blagovanjem. Prvobitno zamišljena kao skladišni prostor, nije sadržavala elemente za stanovanje, već za nužni boravak. Procesom gradnje, koja je dovoljno polagana da dozvoljava usputno promišljanje, pa onda i promjene, kuća je opremljena instalacijama koje će omogućiti da u krajnjoj namjeni bude osposobljena i kao stambeni prostor.
Na koji je način regulirano grijanje i hlađenje, te koje toplinske karakteristike zida ste postigli odabranim materijalima. Kakvi će biti troškovi grijanja i hlađenja?
Kombinacija zidova od 40 cm balirane slame (ovisno o specifičnoj gustoći koeficijent otpora prolasku topline, λ=0,0400,050 W/mK), te u kombinaciji s obostranom glinenom žbukom debljine 5 cm, svrstava ovakav sustav u niskoenergetski.
Grijanje je predviđeno raketnom peći (rocket mass heater). Uz to smo prepustima i polu-transparentnom opnom trijema oko kuće, te velikim otvorima na jugu i manjim prozorima na sjeveru, te obrnutim ozelenjenim krovom, na pasivan način stvorili uvjete za energetski visoko učinkovitu kuću.
Kakva je mikroklima u prostoru s obzirom na način gradnje, da li se kuća pregrijava ljeti?
Umjetno hlađenje prostora nije planirano. Ako ste jednom boravili u kući od slame, razumjeli bi i zašto. Glina stalno održava idealne uvjete vlage u prostoru, što je iznimno važno za subjektivni osjećaj temperature u prostoru. Uz ovako masivnu toplinsku zaštitu, te uz dnevno provjetravanje prostora ujutro i navečer, kuća zadržava konstantnu, ugodnu temperaturu i ljeti.
Osim na krovu, nigdje drugdje u kući nema hidroizolacije i gotovo je cijela ovojnica kuće paropropusna. Velika glinena masa na zemljanom podu i zidovima na prirodan način reguliraju vlažnost zraka i omogućuje gotovo potpuno „disanje" kuće.
Na kući je izveden obrnuti zeleni krov. Na koji je način izveden, koje ste materijale koristili, kako ste ga ozelenili?
Na sekundarne nosače drvenog krova, koji su položeni u nagibu od 4% je položena daska i postavljena zavarena bitumenska hidroizolacija, na koju je postavljena glatka, toplinska izolacija FIBRAN xps 300 L, debljine 8 cm, čepasta folija s integriranim geotekstilom i cca 10 cm plodne zemlje iz okoline.
Tako je prirodno ozelenjeni busen s livadnim biljem preseljen na krov i dopunjen žednjacima (Sedum sp.), koji su uobičajena vrsta biljnog pokrova za ovu vrstu zelenog krova.
Za sve dodatne informacije kontaktirajte gđa Tanju Herr putem telefona 091/ 46 66 015
Moram napomenuti da ovo nije standardna izvedba ekstenzivnog zelenog krova, premda sadrži sve funkcionalne slojeve: zaštitu hidroizolacije, drenažu, filtriranje isperivih čestica iz zemlje, plodnu zemlju i bilje. Kao što ZMAG-ovci kažu, to je krov na njihov način. Ovisno o pretenzijama investitora, ovaj krov se ponaša u očekivanim okvirima.
Kad je u prirodi suša, na krovu je još malo više suho, pa i bilje privremeno povene, ali i obrnuto, kad priroda obiluje kišom, i krov je više natopljen vodom i bilje je bujnije. Ovakva je izvedba svakako jeftinija od standardne, koja uključuje posebno miješane supstrate, filterske slojeve i drenažno-akumulacijske kadice za zadržavanje vode, ali niti ne zahtijeva previše kritično oko.
Bitumenska hidroizolacija i ekstrudirani polistiren na krovu kuće od slame???
Hoćete reći, od kud sad umjetni materijali u gradnji prirodnim materijalima. Moj je stav da u svemu trebamo zadržati granicu zdravog razuma. Ako krov ne smije curiti, a to je jedno od temeljnih svojstava građevine, da osigura higijenske uvjete za zdravo stanovanje, onda taj zahtjev treba zadovoljiti na najkvalitetniji mogući način. Isto vrijedi i za toplinsku izolaciju.
Investitor je želio vidjeti svoje balvane na stropu, dakle za moje rješenje da prostor krovne konstrukcije ispunim celuloznom toplinskom izolacijom, nije bilo mjesta. Jedina tolinska izolacija koja ne upija vodu i može se ugraditi u sustavu obrnutog krova, gdje je stalno izložena utjecaju vlage, je ekstrudirani polistiren. FIBRAN je ponudio rješenje svih slojeva zelenog krova iznad daščane konstrukcije.
Uz konstruktivni razgovor o reciklabilnosti materijala, te njegovu utjecaju na globalno zatopljavanje (GWP<5) i emisiji CO2 (ODP=0), zajedno smo zaključili da je utjecaj ovih materijala na okoliš zenemariv.
TRANSFORMACIJA PRIRODNIH MATERIJALA U KUĆU
Na kraju, sve što postoji na kugli zemaljskoj, je došlo iz prirode. Udio čovjekovog rada u transformaciji tih materijala, te utjecaj na okoliš pri njegovoj proizvodnji, reciklaži, ali i produljenom životnom vijeku cijelog građevinskog sklopa, prevagnuo je u korist odabranog rješenja. Preostaje nam samo dočekati da se ova kuća u svom prirodnom procesom nastajanja, pokaže u punom sjaju.
Za sve dodatne informacije kontaktirajte gđa Tanju Herr putem telefona 091/ 46 66 015
Uz tematske radionice Akademije prirodnog graditeljstva puno smo naučili o gradnji, ali i kreativnim procesima vezanim za nju – glinena žbuka postala je malo kiparsko djelo, a zeleni krov oaza za bilje i kukce kojima je čak i ovakva nenametljiva gradnja uzela dio livade na kojoj je nastala.
Možemo se samo nadati da ćemo odabirom rješenja koja su u najvećoj mogućoj mjeri neškodljiva po okoliš, graditi bolje i trajnije kuće. Pri tome je univerzalna deviza, dobra mjera zdravog razuma.
Za Fibran, razgovor vodila: Tanja Herr dipl.ing.arh.
