Svake godine prosječne temperature zraka sve su više, a tijekom ljeta dosežu i kritične vrijednosti potrebne za normalan rad klima uređaja. Isijavanje topline krovova i ostalih površina povećava temperaturu zraka koji prolazi kondenzatorom za dodatnih 5 do 15°C. Time dolazi do znatno veće potrošnje električne energije pri radu klima uređaja, većeg opterećenja pojedinih dijelova uređaja, a samim time i skraćenja njihovog radnog vijeka, kao i blokade rada uređaja iznad temperatura deklariranih od strane proizvođača.
Naravno da se to događa onda kada su klima uređaji najpotrebniji, u vrijeme najvećih ljetnih vrućina. Prekapacitiranje klima uređaja ne može ukloniti navedene probleme. Jedino rješenje je smanjiti ulaznu temperaturu zraka koji prolazi kondenzatorom, čime se efikasno povećava kapacitet kondenzatora. Postavljanje sistema predhlađenja kondenzatora direktno utječe i na smanjenje potrošnje energije potrebne za rad kompresora, koja može biti smanjenja čak do 30%. Jedini način da se smanji temperatura okolnog zraka, kojim će se hladiti kondenzator, je adijabatsko hlađenje pomoću vode.
Postoje dvije, konceptualno različite metoda da se to postigne – raspršivanje vode u zrak pod niskim tlakom (2,5 – 5,5 bar) i raspršivanje vode u zrak pod visokim tlakom (55 – 70 bar). Niskotlačni sistem ima veliku manu – voda se raspršuje u struji zraka i pada na površinu kondenzatora s kojeg se zatim ishlapljuje. To uzrokuje taloženje kamenca i koroziju, kao i smanjenje efikasnosti i skraćenje trajanja kondenzatora. Visokotlačni sistemi stvaraju trenutno ishlapljivanje vode u zraku. Mješavina vode i zraka koja dolazi do kondenzatora je plinovita i niže temperature. Ne dolazi do ishlapljivanja sa površine kondenzatora, te se stoga ne pojavljuje taloženje kamenca i korozija.
Sistemi adijabatskog hlađenja zraka vodenom maglom
Proizvedena magla sastoji se od vodenih kapljica mikronske veličine, koje nastaju raspršivanjem vode pod visokim tlakom kroz sitni otvor sapnica. Neophodan pritisak (55 – 70 bara) postiže se pomoću visokotlačne pumpe. Voda se distribuira prema sapnicama kroz posebne visokotlačne cijevi. Jednom kada voda dođe do sapnice, pomoću visokog pritiska pretvara se u čestice vodene magle veličine 3μ – 5μ.
Kada kapljica vode mikronske veličine dođe u dodir s vrućim zrakom, veoma brzo ishlapljuje apsorbirajući pritom i toplinu, što rezultira hlađenjem zraka. Ishlapljivanje i hlađenje je veće što je viša temperatura zraka. Troškovi održavanja sistema su mali, a sam sistem je dugovječan zbog svoje jednostavnosti te izrade od kvalitetnih materijala.
Tablica adijabatskog hlađenja zraka
Prikazuje teoretski moguće temperature zraka korištenjem sistema Normist, kod različitih vanjskih uvjeta relativne vlage i temperature zraka.
Primjer rada kvalitetnog klima uređaja japanske proizvodnje bez sistema predhlađenja:
- Kapacitet hlađenja: 5.94 kW kod 30°C; 5.05 kW kod 43°C (smanjenje od 15%)
- Utrošak energije: 1.91 kW kod 30°C, 2.50 kW kod 43°C (povećanje od 30%)
Koristi sistem predhlađenja klima uređaja:
- Znatne uštede u potrošnji energije (preko 20%)*
- Sigurnost rada (uređaji se neće blokirati uslijed visoke vanjske temperature)
- Nesmetan rad kondenzatora smještenih u prostorima sa slabom prirodnom cirkulacijom zraka
- Veći kapacitet hlađenja i tiši rad
- Znatno duži vijek trajanja uređaja uslijed manjih tlakova
- Uštede u održavanju
- Velike uštede u potrošnji vode naspram niskotlačnih sistema ili improvizacije ručnim polijevanjem kondenzatora
- Uređaji postaju ekološki još prihvatljiviji
*ovisno o vanjskoj temperaturi i rel. vlazi zraka, poziciji i izloženosti suncu kondenzatora, i dr. uvjetima.
Primjer kalkulacije na rooftop uređajima (5 komada):
- Rashladni učin rooftopa: 183 kW
- Snaga rooftopa: 88,5 kW
- Cijena el. energije: 0,80 kn/kWh
- Cijena vode: 20 kn/m3
Ukoliko uređaji rade pod najvećim temperaturnim opterećenjem samo 6 sati dnevno, uz pretpostavku uštede energije rooftopova od 20% korištenjem sistema predhlađenja, kalkulacija je slijedeća:
- Ušteda u energiji: 17,7 kW/h x 0,8 kn/kWh x 6h x 30 dana = 2.548,80 kn/mjesec 2.500,00 kn x 5 rooftopova = 12.744,00 kn/mjesec
- Potrošnja sistema adijabatskog prethlađenja:
- Potrošnja vode: 0,9 m3/h x 20 kn/m3 x 6h x 30 dana = 3.240,00 kn/mjesec
- Potrošnja el. energije: 3,5 kW x 0,8 kn/kWh x 6h x 30 dana = 504,00 kn/mjesec
- Ukupna potrošnja sistema adijabatskog predhlađenja zraka: 3.744,00 kn/mjesec
Dobivena ušteda uz rad rooftopova od 6 sati dnevno:
12.744,00 kn – 3.744,00 kn = 9.000,00 kn mjesečno
Sukladno tome, dobivena ušteda uz rad rooftopova od 13 sati dnevno:
27.612,00 kn – 8.112,00 kn = 19.500,00 kn mjesečno
Uz navedenu uštedu i brzu isplatu investicije očituju se i druge koristi sistema, poput sigurnosti rada uređaja (nema blokada uslijed previsokih temperatura) uz povećani kapacitet uređaja, produljenje trajnosti uređaja i dr.
Navedene uštede mogu biti više ili niže, ovisno o vremenskim i ostalim uvjetima (temperaturi zraka, utjecaju sunca, položaju uređaja, itd.)
Učinkovitost sistema Normist uvjerile su se brojne tvrtke poput VIPneta, Hrvatskog Telekoma, Plive, Ericsson Nikole Tesle, Reiffeisen banke, Hrvatska narodna banka, Međubankarska unija, Zračna luka Split, Ministarstva financija RH, Magme, Nova TV, hotela Osijek u Osijeku i dr.
Normist
Normist je turska tvrtka specijalizirana u proizvodnji sistema adijabatskog hlađenja zraka vodenom maglom. Kao rezultat visoke kvalitete i povoljne cijene Normist izvozi svoje proizvode u više od 60 zemalja svijeta. Sa velikom proizvodnom linijom, Normist ima odgovor na svako pitanje i rješenje za svaki problem područja hlađenja vodenom maglom.
Više informacija potražite na stranicama zastupnika www.ema.hr.