Polaganje prirodnog kamena

Slika 1: Izlučivanje salitre iz cementnog morta

Sustavi za polaganje obloga od kamena

Pored izbora odgovarajućeg prirodnog kamena pri popločavanju je važan i pravilan izbor sustava za polaganje kamena. Način polaganja, između ostalog, ovisi o mjestu ugradnje, vrsti prirodnog kamena, mehaničko-fizikalnim karakteristikama kamena, raspoloživoj visini za ugradnju kamena i vrsti veznog materijala.

Klasično polaganje na cementni mort sve se manje koristi prvenstveno zbog nedovoljne čvrstoće i neravnomjernog kompaktiranja.

Slika 2: Kamena obloga s ostacima ljepila na poleđini nakon godinu dana

Najstariji način polaganja prirodnog kamena je polaganje direktno na cementni mort. Sloj debljine od 3 do 5 cm vlažne mješavine riječnog pijeska 0 do 4 mm i cementa zalijemo cementnim mlijekom te na njega polažemo kamene ploče. Premda se ovaj sustav do prije desetak godina najčešće upotrebljavao i za polaganje kamena na vanjskim površinama, sada ga više ne preporučujemo.

Kako se oblogom samo od kamena ne postiže hidroizolacija vanjskih površina, u dužem kišnom periodu dolazi do prodiranja vode u mort, a voda koja se zimi smrzava izaziva degradaciju vlažnog morta. Na spojevima kamenih ploča često dolazi do iscvjetavanja, a salitra se iz cementnog morta izlučuje na nižim površinama (slika 1). Osim toga, ovaj sustav ne osigurava dovoljno čvrst spoj cementnog mlijeka i kamenih ploča koje manje upijaju kao što su npr. škriljevac ili umjetni kamen.

Polaganje u ljepila osigurava potrebnu prionjivost na podlogu

Danas se najčešće koriste ljepila na bazi specijalnih hidrauličnih veziva ili ljepila na osnovi reakcijskih smola za polaganje prirodnog kamena u unutarnjim i vanjskim prostorima. U kupaonicama, na terasama i na vanjskim površinama, kod kojih bi vlaga mogla prodrijeti ispod obloge od prirodnog kamena, na podlogu od estriha nanosi se hidroizolacijski sloj na polimercementnoj osnovi.

Ljepilo se odabire s obzirom na:

• mjesto ugradnje kamena (unutarnji prostor, vanjski prostor)
• podlogu na koju se lijepi kamen (npr. cementni estrih, metal)
• opterećenje površine
• vrstu prirodnog kamena.

Slika 3: Kamen na trgu u Jesenicama položen na drenažni beton

Cementna ljepila razreda C1 pogodna su za polaganje kamena samo u unutarnjim, manje opterećenim površinama. S obzirom da podloga od estriha često nije ravna, prije polaganja kamena treba je izravnati samoizravnavajućom masom ili upotrijebiti debeloslojno ljepilo za polaganje. Pri polaganju kamena od svijetlog pješčenjaka može doći do bojanja kamena na površini, zbog čega treba upotrebljavati bijela, brzovezujuća ljepila. Ako su kamene ploče na poleđini ojačane mrežicom i poliuretanskim premazom (slika 2), prije polaganja na cementno ljepilo razreda C2/S2 treba nanijeti temeljni premaz na poleđinu kamena ili kamen polagati na poliuretansko ljepilo.

Polaganje na drenažni sloj estriha sprječava zadržavanje vode na površini

Sustav polaganja na drenažni sloj estriha koristi se pri polaganju kamena na vanjske površine ispod kojih nema prostorija. Na drenažni nosivi sloj od betona ili asfalta polažemo kamen na jednozrnati estrih od drobljenog kamena ili od okruglih zrna.

Slika 4: Izdignuti pod od prirodnog kamena na terasi

Sustav je najpogodniji za polaganje na vanjskim površinama (slika 3) zato što:

• optimalno prenosi opterećenje, budući da zrna u estrihu naliježu jedno na drugo
• odvodi vodu koja se ne zadržava u estrihu
• omogućuje otpornost na sol koja se koristi protiv zamrzavanja jer se voda ne zadržava u podložnom betonu.

Fugiranje se izvodi cementnim mortom po cijeloj dubini fuge. Ako se zimi površina posipa solju protiv zamrzavanja, mort treba biti otporna na sol kako ne bi došlo do prodora klorida te posljedičnog ljuštenja i raspadanja morta. Zbog temperaturnih promjena i skupljanja betona kod ploča položenih na drenažni estrih uvijek dolazi do manjih pukotina na cementnoj masi za fugiranje (Lannica, 2002).

Izdignuti pod

Sustav izdignutog poda je pogodan za manje opterećene gazeće površine (npr. terase stambenih zgrada ili poslovnih objekata) kada želite premostiti visinsku razliku između estriha u padu i ravne površine kamena. Na nosivoj betonskoj ploči izvede se odgovarajuća hidroizolacija i zaštiti se estrihom u padu. Nakon toga se nanese hidroizolacijski sloj na cementnoj osnovi, npr. MAPELASTIC, dok se klinovima regulira finalna visina kamenog poda (slika 4). Kroz otvorene proreze između ploča voda se slijeva na estrih u padu i odlazi u sustav za odvođenje meteorske vode. Kamene ploče po potrebi mogu se ojačati kako bi postigle zadovoljavajuću krutost.

Slika 5: Pogrešno izvedena fuga

Odgovarajuće dilatacije kamenih obloga

Prilikom planiranja polaganja obloga od kamena potrebno je pokloniti veliku pažnju planiranju i pravilnoj izvedbi dilatacijskih fuga kojima se sprječava kasnije odstupanje ili pucanje ploča zbog skupljanja, očvršćivanja ili savijanja. Na svim mjestima na kojima se očekuju naprezanja u estrihu na koji se polažu obloge potrebno je izvesti dilatacijsku fugu. Osim konstrukcijskih spojeva i spojeva kamene obloge duž zidova ili stupova potrebno je izvesti dilataciju estriha ako je površina veća od 25 m².

Danas se za izradu dilatacijskih fuga najčešće upotrebljavaju elastične jednokomponentne poliuretanske brtveće mase koje vežu na osnovi vlage iz zraka i podloge. Za postizanje optimalnog rada dilatacije (zbijanje i rastezanje elastične mase za brtvljenje), potreban je pravilan odnos između širine i dubine izvedene fuge koja mora prianjati samo na bočne stranice fuge (shema 1). Zato prije izvođenja fuge na dno treba postaviti okruglu traku od pjenastog polietilena. Pogrešno izvedena fuga (slika 5) ne preuzima širenje položene obloge.

Shema 1: Pravilno dimenzioniranje dilatacijske fuge

Dilatacijske fuge moraju biti pravilno dimenzionirane (tabela 1). Širina dilatacijske fuge ovisi o karakteristikama mase za brtvljenje, izloženosti građevinskih elemenata mehaničkim i kemijskim opterećenjima, koeficijenta širenja položenog prirodnog kamena i udaljenosti između dva dilatacijska spoja. Širina fuge treba biti od 10 mm do 30 mm. Dilatacijska masa preuzima do najviše 25% rada fuge. Ako je širina fuge premala ili nije korišten temeljni premaz za bolji spoj s kamenom, dolazi do pukotina između kamena i mase za brtvljenje ili njenog kidanja (slika 6). Osim pravilnog dimenzioniranja dilatacijske fuge važno je i kada smo je izradili i ispunili brtvećom masom. Pri visokim vanjskim temperaturama širenje kamena je najveće, zato brtveća masa često ne može izdržati skupljanje u hladnijim danima (slika 7).

Slika 6: Pogrešno dimenzionirana i ispunjena dilatacijska fuga
Slika 7: Oštećenja preuske dilatacijske fuge zimi

Dilatacijsku fugu moramo izvesti točno iznad dilatacije na podlozi od estriha. Već i najmanje odstupanje kasnije može dovesti do pucanja kamene obloge na mjestu na kome se nalazi dilatacija podloge od estriha (slika 8).

Tabela 1: Dimenzioniranje dilatacijskih fuga

1. Osnovna dimenzija za planiranje
2. Minimalna dimenzija u trenutku izrade fuga brtvećom masom
3. Projektirane vrijednosti moraju odgovarati konačnoj dimenziji fuge

Autor: mr Silvo Pivk član Uprave za tehničko područje Marmor Hotavlje d.d.

Literatura i izvor:

• Lannica, Erich. 2002. Pflasterdecken und plattenbelange rictig planen und ausfuhren. Borchen: FNP.
• Otto-Chemie. 2004. OTTO Professional Guide. Fridolfing: Otto-Chemie.

Slika 8: Pukotina u kamenu iznad dilatacije podloge od estriha

Lijepljenje i polaganje kamena se po svojim zahtjevima i karakteristikama može usporediti s polaganjem parketa. Predstavljamo najčešće korištene sustave i proizvode Mapei koji služe za polaganje prirodnog i umjetnog kamena.

Osnove za izbor pravog sustava

Vezano uz prethodni članak, istaknuli bismo važne činjenice koje utječu na pravilan izbor sustava. To su vrsta, debljina i veličina, odnosno format kamena ili kamenih ploča.

Ovisno o karakteristikama kamena treba uvažavati zahtjeve za sprječavanje:

• gubitka boje zbog kemijskih promjena
• gubitka boje zbog boje ljepila
• deformacija
• klackanja

Gubitak boje zbog kemijskih promjena

Smanjivanje lužnatog potencijala u cementnoj podlozi moguće je upotrebom čistih pucolanskih veziva kao što su trascement, mikrosilika ili elektrofilterski pepeo u kombinaciji sa super- plastifikatorom DYNAMON SX za smanjivanje potrebne količine vode. Na taj način smanjuje se učinak na određene anorganske i organske sastojke kamena koji mogu izazvati kemijsku reakciju, a čije su posljedice promjene u strukturi i boji kamena. U slučaju potrebe za vezivima s kristalastim vezanjem suvišne vode potrebno je upotrijebiti brzovezujuće i brzosušeće hidrauličko vezivo MAPECEM, odnosno već pripremljenu suhu mješavinu MAPECEM PRONTO. Ljepila s kristalastim vezanjem su GRANIRAPID ili ELASTORAPID.

Gubitak boje zbog boje ljepila

Gubitak boje koji nastaje zbog boje ljepila više se primjećuje na svjetlijim, poluprozirnim kamenim pločama od mramora (npr. Bianco Carrara), za koje treba upotrebljavati ljepila bijele boje (npr. KERAFLEX). Na taj se način sprječava efekt tamnije boje koji se javlja zbog prelamanja svjetlosti u slučaju korištenja sivog ljepila. Gotovo sva Mapei ljepila su na raspolaganju kako u sivoj tako i u bijeloj boji.

Sprječavanje deformacija

Ako uzmemo u obzir promjene koje nastaju u kamenu, treba upozoriti na deformacije koje nastaju zbog vlage. Međutim, ne smijemo zaboraviti ni termičko djelovanje koje ovisi o vrsti samog kamena i formatu ploče. U Mapei laboratorijama obavljeni su mnogi testovi kako bi se odredila osjetljivost raznih vrsta kamena.

Ovisno o deformaciji u prvih šest sati na mramornoj ploči, kamen možemo podijeliti u tri klase:

• u klasu (A) svrstane su vrste kamena koje su prilično stabilnih dimenzija, s pomakom do 0,3 mm (kao npr. granit Blue Impala, mramori Botti- cino, Carrara, Rosa Portugalo, Bianco Thassos). Kamen koji nije kemijski osjetljiv može se lijepiti ljepilom KERAFLEX ili KERAFLEX MAXI S1. dok osjetljiv kamen treba lijepiti brzim ljepilima kao što je npr. KERAQUICK;
• u klasu (B) svrstane su vrste kamena koje su u određenoj mjeri osjetljive na vlagu, s pomakom između 0,3 i 0,6 mm (kao npr. Ardesia Nera, Ardesia di Carona, mramori Amethist, Pietra Cappelania, Trachyt Weidenhahn). U ovom slučaju uvijek treba upotrebljavati brzovezujuća ljepila, kao što su GRANIRAPID i ELASTORAPID;
• u klasu © svrstane su sve vrste kamena osjetljivog na vlagu koji u prvih 6 sati ima pomak veći od 0,6 mm (kao npr. porfuri Rosso Predazzo, Grigio Verde, Marron, mramori Verde Alpi, Verdi Guatemala). Za ovu se klasu kamena može upotrijebiti isključivo ljepilo bez vode, zbog čega se koriste samo ljepila na bazi reakcijskih smola kao što su KERALASTIC ili KERAPOXY ADHESIVE.

Premda smo ovdje spomenuli samo prirodan kamen, iste se deformacije zbog vlage pojavljuju i kod umjetnog kamena. Prije lijepljenja preporučujemo da se konzultirate s proizvođačem obloga i tehničko-prodajnim odjelom Mapei.

Sprječavanje »klackanja«

"Klackanja" je moguće spriječiti korištenjem ljepila s dodatkom umjetnih smola (KERAFLEX, KERAFLEX MAXI S1, GRANIRAPID i ELASTORAPID…) koja osiguravaju veliku ljepljivost čak i na površinama nepropusnih kamena čija je prionjivost problematična, kao što su npr. škriljac, kvare i umjetni kamen. Specijalni dodaci u ljepilima (KERAFLEX EASY, PLANOBOND, ADESILEX P4) omogućuju bolju raspodjelu ljepila ispod kamene obloge i osiguravaju potpuno popunjavanje poleđine kamena bez praznih mjesta. Poboljšano klasično polaganje korištenjem proizvoda Mapei – u praksi

Kako biste poboljšali klasično polaganje kamenih ploča, posebno debljih ploča koje nisu osjetljive na vlagu, smanjili iscvjetavanje salitre topive u vodi i spriječili gubljenje boje kamena zbog prevelikog ostatka vlage, kao vezivo umjesto običnog cementa upotrijebite TOPCEM. Na taj će način količina vode u estrihu biti znatno manja, a vrijeme sušenja kraće. Smjesa se priprema od mješavine TOPCEM-a, PLANICRETE-a i vode u omjeru 3:1:1, čime se dodatno osigurava bolja prionjivost na površinu nepropusnog, manje upojnog kamena. U slučaju polaganja kamena iz klase B umjesto TOPCEM-a treba upotrijebiti MAPECEM.

Polaganje kamena »porfuria«

Za polaganje vrlo omiljenog kamena "porfuri" na odgovarajuće pripremljenu i suhu podlogu, zbog nepropusnosti kamena odnosno male upojnosti, preporučujemo lijepljenje debeloslojnim ljepilom SE KERAFLEX MAXI S1. Za polaganje na vlagu osjetljivih vrsta »porfuria« (kao što su npr. Rosso Predazzo, Grigio Verde, itd.) potrebno je upotrijebiti poliuretansko ljepilo KERALASTIC. Zbog nepravilnih i širokih fuga treba upotrijebiti mješavinu riječnog pijeska 0 do 4 mm i veziva STABILCEM kojim se značajno smanjuje mogućnost pojave pukotina u masi za fugiranje.

Fugiranje kamena

Odgovarajuća masa za fugiranje bira se prema širini fuga i očekivanom opterećenju Gore je već opisana upotreba STABILCEM-a. Za fugiranje površina izloženih velikom mehaničkom opterećenju i solima preporučujemo upotrebu brzovezujuće pucolanske mase za fugiranje KERACOLOR PPN, dok se za mehanički opterećene fuge veće od 5 mm preporuča fugirna masa MAXIFUGA. Prilikom fugiranja kamenih ploča i mramora, pogotovo kada se zahtijeva obojena fuga, upotrebljava se ULTRACOLOR PLUS koji svojim sastavom sprječava pojavu salitre, koja se inače javlja kada se upotrebljava obična cementna fugirna masa. Za namjenske površine, kao što su npr. kuhinjske površine, preporučujemo korištenje epoksidnih fugimih masa kao što su KERAPOXY, KERAPOXY CQ ili KERAPOXY DESIGN. U tom je slučaju potrebno biti posebno pažljiv, stoga preporučujemo da prethodno izvršite impregnaciju kamena (pri čemu ne smijete impregnirati fuge) i probno fugiranje.

Dilatacije

Dilatacije je, prema pravilima struke, potrebno ispuniti trajno elastičnim masama. Kako biste osigurali pravilne omjere, upotrijebite traku od polietilenske ekstrudirane pjene zatvorene strukture ćelija – MAPEFOAM, odgovarajućeg promjera. Ni u kom slučaju nije dozvoljena upotreba acetatnih silikonskih kitova! Iz tog razloga treba upotrijebiti neutralan silikonski kit MAPESIL LM ili poliuretanske kitove MAPEFLEX PU40 i MAPEFLEX PU45 koji su na raspolaganju u sivoj, bijeloj i crnoj boji. Kako biste osigurali bolju priojivost silikonskog kita MAPESIL LM, potrebno je nanijeti temeljni premaz PRIMER FD, dok za poliuretanske kitove treba upotrijebiti temeljni premaz PRIMER AS.

Izvor: MAPEI CROATIA d.o.o.