U današnjem investitorsko-građevinskom okruženju najčešće se grade nove moderne energetski učinkovite obiteljske kuće, preuređuju postojeće ili ono najaktualnije kupci su u potrazi za skupim kvadratima stana. Rijetko se imamo priliku susresti s pothvatom preseljenja i preuređenja tradicijske drvene kuće.
Kako ste se odlučili na kupnju, preseljenje i nemali zahvat obnove tradicijske posavske drvene kuće? Da li ste imali ideju i krenuli u potragu za tim tipom kućom ili je kako se ono kaže "kuća našla Vas"? Da li je to kuća za stalni boravak ili odmor?
U kuću sam preselila prije nešto više od dvije godine. Tu živim, ali se i odmaram. Od kad sam se preselila, pojavio se do tada nepoznat osjećaj, da „ljubomorno" čuvam slobodno vrijeme kako bih što više boravila u kući.
Što se tiče potrage, mogu reći da je kuća našla mene, ali sam i ja našla nju. Došavši iz Slavonskog broda na studij u Zagreb i dugogodišnjeg podstanarstva, bilo je došlo polako i vrijeme za imati nešto svoje.
Do tada sam živjela na relaciji između dvije „kutije": stana i ureda. Želju za promjenom inicirala je naslijeđena stara bakina kuća, u okolici Samobora. Osim što mi je bila mala, do vremena kad sam ju htjela obnoviti i dograditi modernijim dodatkom, relacija Samobor-Zagreb postala je naporna za svakodnevno putovanje.
U međuvremenu su se desila dva presudna momenta: Prijateljica Marina, također arhitektica, je tada radila na projektu slične kuće u Penezićima pokraj Pisarovine. Lokacija nam se svidjela i kao što u filmu „Što je muškarac bez brkova" glavna junakinja kupi brdo, tako smo i nas dvije na toj lokaciji zajedno kupile brdo. Podijelile smo ga na dvije parcele i krenule tražiti kuće. Ja sam, kao i Marina, tražila prizemnicu, ali me je našla katnica.
Za sve dodatne informacije kontaktirajte gđa Tanju Herr putem telefona 091/ 46 66 015
Koliki izazov je bio preseljenje kuće? Što sve zahtijeva preseljenje posavske tradicijske kuće i postavljanje na novu lokaciju?
Unatoč želje za prizemnom kućom, koja bi bolje „sjela" na naše brdo, ova je kuća jednostavno bila predobra da bih ju mijenjala. I tako je krenula avantura. Iskreno, nisam imala pojma što me čeka.
A čekalo me je najprije sravniti dio brda, formirati plato i temelje, a onda preseliti kuću uz pomoć majstora Đure iz Letovanića. Prvi je šok bio vidjeti rastavljenu kuću, složenu na paletama, kao da sam ju kupila na pilani. No kuća je uz pomoć Đurinih tajnih brojki i slova, kao čarobnim štapićem preseljena.
Odlučili ste se za korištenje sredstva za energetsku obnovu kuća, u prvom valu natječaja. Koliko je zahtjevna bila prijava i cijela administracija, te da li je bilo nekih ograničenja, obzirom da je kuća tradicijska?
Iskreno, iznenadila sam se da uopće nije bilo ograničenja. U početku nisam uopće znala da se mogu kvalificirati za energetsku obnovu, jer se po definiciji sufinancirale mjere obnove fasade, krova i prozori.
Pod ovojnicom zgrade, poima se, prije svega toplinska izolacija s vanjske strane zida. Budući da mi nije padalo na pamet da zidove od hrastovih planjki oblačim bilo čime iz vana, onda me je savjetnica u Fondu za energetsku obnovu, poučila da je toplinska ovojnica i ona koja se ugrađuje s unutarnje strane i tu se klupko počelo odmotavati.
Energetski razred B, za kuću koja je izvan svake energetske kategorije je sjajan rezultat. Mogao je biti i A, da sam ugradila rekuperatore i dizalice topline, ali to nisam željela. Prije svega zato što smatram da ovakva kuća ne treba imati prisilne izmjene zrake, već da ju jednostavno treba prozračivati otvaranjem prozora i grijati na drva (uz dogrijavanje pojedinačnim grijalicama na struju, kad je to nužno potrebno).
U kakvom stanju je bila kuća? Koji zahvati su bili nužni?
Čisti „rohbau". Zidovi su „zidani" od 10 cm debelih hrastovih planjki. Otvore sam bila privremeno zatvorila jednostrukim ostakljenjem, jer sam postojeće prozore proširivala, pa nisam mogla koristiti stare.
Drveno krovište je bilo pokriveno novim „biber" crijepom i to je sve. Ni struje, ni vode, ništa osim zajedničke bio-septičke jame, na koju se je Marina već bila priključila. Bilo je nužno napraviti toplinsku izolaciju poda, zidova i krova, provesti instalacije vode, struje i kanalizacije, izvesti novo unutarnje stubište i završne obloge.
Biranje prekidača, lampi i namještaja kojeg je trebalo dopuniti, ne spada u energetsku, već kvalitativno-kvantitativnu obnovu. Stvari koje su došle iz 50 m2 stana, vrlo su rahlo popunile 150 m2 novog stambenog prostora u kući…
Za sve dodatne informacije kontaktirajte gđa Tanju Herr putem telefona 091/ 46 66 015
Koje materijale i rješenja ste koristili pri obnovi? Da li je bilo nekih specifičnih zahtjeva obzirom da se radi o tradicijskoj drvenoj kući?
U pod sam prije glazure stavila toplinsku izolaciju od XPS-a. Premda nemam podno grijanje, cjelovita toplinska ovojnica zgrade počinje dobrom toplinskom izolacijom u podu. U zidove sam, prema proračunu fizike zgrade, ugradila 18 cm staklene vune (prema unutarnjem prostoru zaštićene jakom parnom branom).
Završno je izvedena dvostruka gipskartonska ploča. Kolega Biluš je tako proračunao, i tako se zaista i izvelo. To me sjeća jedne male anegdote: Prva zima, po useljenju, je bila žestoka (-15 oC), i u kupaonici na katu mi se smrznula voda u vodovodnoj cijevi.
Unatoč tako debeloj toplinskoj izolaciji?! Ne, voda u cijevi se smrznula, jer je majstorima bilo jednostavnije pričvrstiti vodovodne cijevi direktno na vanjski drveni zid, a ona ih „ušuškati" toplinskom izolacijom s unutarnje strane, tako da zapravo nisu uopće bile zaštićene od vanjske temperature. No to se brzo ispravilo.
Nakon obnove kuća je niskoenergetska. Koji sistemi grijanja i hlađenja su ugrađeni? Obzirom na sve ugrađene sisteme, kakvi su troškovi održavanja?
Donji kat grijem pomoću peći na drva, koja je ujedno i štednjak. Retro stil, peć malih dimenzija, ali izuzetno efikasna. Kad grijem pomoću peći na pelete, koju pali upravljačka jedinica.
Kad zima jače stisne, ispod 5 °C, uključe se elektro-ploče koje su ugrađene ispod prozora. No to se uglavnom uključuje na sjevernom zidu u kupaonama. Sustav hlađenja je tradicionalni – ujutro ili kasno navečer, kad padne vanjska temperatura, prozračim kuću i zatvorim ju preko dana.
Uz dvostruko staklo na novim drvenim prozorima, koristim tzv. „zamračnice", odnosno unutarnje „škure" od pune daske. Tradicijska kuća inače ima tzv. kapke, koji su isto od punog drveta, ali se nalaze s vanjske strane, što ih čini podložnim vitoperenju i pucanju.
Tvrtka od koje sam naručila prozore, bavi se i restauratorskim radovima, pa su mi predložili ovaj detalj, koji se pokazao izuzetno efikasan. Obzirom da nisam htjela ugaditi sustav hlađenja, kuća je pala s A na B razred.
Unatoč tome što nemam klimu, u kući je ugodno i ljeti. Kad živite u prirodi, onda zelenilo čini da je temperatura znatno niža nego u gradu. Naseljenost je rahla, a zabetonirane su plohe svedene na minimum, tako da je općenito na selu temperatura znatno niža ljeti nego u gradu.
Isto doduše vrijedi i zimi. I tu se stanovanje u kući pokazalo kao prednost, jer možete sami regulirati kad i koliko ćete grijati kuću. Budući da sam preko dana na poslu, uključim „timer" na peći na pelete da upali vatru sat-dva prije nego ustanem ili dođem kući s posla.
Sad nakon dvije godine, mogu reći da za grijanje 150 m2 prostora, trošim cca 6 m drva, uz mjesečnu ratu struje od cca 300 kn – što je ukupni trošak za pripremu tople vode i dogrijavanje.
Za pelete ne mogu reći točnu potrošnju, jer još uvijek isprobavam kvalitetu raznih proizvođača, pa kupujem na malo. Mogu samo reći kalorijska vrijednost peleta jako varira, a trgovci nemaju uvijek raspoloživ izbor različite kvalitete.
Koja faza ovog projekta je financijski najzahtjevnija?
Financijski je odnos cijene preseljenja kuće i predradova, bio najveći izazov, koji iznosi cca 60% od ukupne investicije. No ništa manje nije bilo zahtjevno biti nadzor na vlastitom gradilištu.
Jednostavno je bilo nemoguće sve vidjeti i ispraviti majstore na vrijeme. Tome svjedoči ii spomenuta anegdota sa smrzavanjem vode. No ne treba zanemariti i financiranje koje je uz novac od fonda, trebalo dopuniti za potpuno provođenje kuće svrsi.
I tu je u mojoj matičnoj banci nastao problem –nisu htjeli dati kredit za drvenu kuću. U drugoj banci, je službenica bila kreativnija. Drvena se kuća dodatno osigurala od požara, što mi je omogućilo dopunski kredit.
Za sve dodatne informacije kontaktirajte gđa Tanju Herr putem telefona 091/ 46 66 015
Obzirom da je kuća stara i drvena, da li imate problema s crvotočinom?
Ne, drvo je suho i tvrdo. Crvi žive u vlažnoj okolini. Stari, suhi hrast je toliko tvrd, da teško zabiješ čavao, tako da pretpostavljam da je crvima još teže, pa onda ni ne probaju.
S obzirom na to da je kuća nakon ponovnog sastavljanja imala nešto preostale građe, to je drvo iskorišteno za nagazne plohe, kuhinjsku ploču, i to je jedino drvo koje je tretirano, zbog habanja i lakšeg održavanja. Vanjski drveni dijelovi su samo oprani vodom pod pritiskom i nisu ničim tretirani.
Kuća je tako preživjela preko stotinu godina, pa će vjerojatno i još toliko. Nakon pranja je hrast opet poprimio zlatno-žuto boju, a nakon par godina je drvo ponovo posivilo i tako će ostati. Hrast lužnjak dobro podnosi vodu, ako se ima mogućnosti osušiti, jer raste na vlažnim tlima, i otporan je na vlagu.
I za kraj jedno osobno pitanje:"Živite sami u kući od 150 m2. Da sad kupujete stan, da li bi kupili stan od 150 m2?
Ne, naravno da ne bih. U kući se drugačije živi i ovo u tom smislu uopće nije velika kuća za životni i radni prostor. Osim toga, kriva je predrasuda da je život u gradu bogatiji sadržajima. Ljudi na selu žive raznolikije, druže se međusobno, žive aktivnije nego u „kutiji" u gradu. Kad požele otići u kino, sjednu u auto i odu u kino.
Obnova kuće, bilo da je zidana ili drvena, moguća je uz pažljiv odabir materijala i tehničkih rješenja. Kombinacijom materijala koji štede energiju za grijanje i hlađenje, moguće je ostvariti ugodan boravak uz minimalne troškove energenata.
Kako je iz ovog primjera vidljivo, nije potrebno primijeniti sve mjere koje se danas nude na tržištu. Ugradnja kvalitetne stolarije i dostatne toplinske izolacije, svakako je najbrže isplativa investicija, a uštede su odmah vidljive.
U Fibranu volimo izazove i nudimo rješenja za svaki građevinski izazov. Primjena FIBRANxps ploča moguća je od temelja do krova.
Ako toplinsku izolaciju ne možete primijeniti izvana, možete ju staviti u sendvič između vanjskog nosivog zida i unutarnjeg koje možete ožbukati i završno obložiti pločicama, drvetom ili ciglom, ili pak obraditi gletom i disperzivnom bojom. Mogućnosti su velike, treba samo pustiti mašti na volju, a mi smo tu da vam pomognemo.
