Što je to krajobrazna arhitektura? Odgovore na to i mnoga druga pitanja dao nam je međunarodno priznati stručnjak mr. sc. Nigel Thorne koji ovih dana boravi u Zagrebu kako bi održao predavanje na simpoziju „Održivost i krajobrazna arhitektura – više od dizajna!". Riječ je o britanskom ovlaštenom krajobraznom arhitektu s gotovo 35 godina iskustva. Thorne je nekadašnji predsjednik, a danas počasni član Međunarodnog udruženja krajobraznih arhitekata Europe (International Federation of Landscape Architects – Europe) te bivši predsjednik britanskog Instituta za krajobraz (LI). Predaje na nacionalnoj i međunarodnoj razini o održivosti u krajobraznoj arhitekturi, aktualni je gost predavač na pekinškom Sveučilištu za graditeljstvo i arhitekturu. Svoje bogato iskustvo stekao je radeći na projektima strateškog uređenja krajobraza i hortikulture javnih parkova i otvorenih prostora, školskih dvorišta, stambenih, komercijalnih i industrijskih prostora.
Koji je osnovni zadatak krajobraznog arhitekta u svakom okruženju? Što je pritom najvažnije za arhitekta?
Njegov je glavni zadatak razumjeti krajobraz i okoliš u kojem radi. A u to mora uključiti razumijevanje ljudi i zajednica s kojima će surađivati na projektu. Potrebno je postići dogovor oko planiranja, dizajna i programa upravljanja i izvođenja. Bitno je naime, osigurati da prijedlog rješenja ima potporu većine onih koji će željeti surađivati na projektu. To znači postaviti krajobraz u prvi plan projekta, raditi u skladu s krajobrazom i poštujući taj krajobraz u skladu s onim što on može ponuditi. Treba osigurati da završeni projekt ostvari najbolji utjecaj sada i u budućnosti a da se istodobno poštuje njegova povijest, kultura i nasljeđe. Krajobrazni arhitekt treba prepoznati druge stručnjake koji trebaju biti uključeni u projekt, surađivati s njima kako bi osigurao najprikladnija rješenja. Oni će profesionalno i nepristrano sagledati projekt poštujući krajobraz u svim njegovim oblicima, u srcu projekta. I najvažnije, krajobrazni arhitekt treba znati da je svaki projekt drugačiji i da će svaki zahtijevati individualna rješenja, premda može iskoristiti ideje i vodiče dobre prakse iz drugih projekata.
Po čemu se današnja krajobrazna arhitektura razlikuje od one prije pedeset ili sto godina?
Mnogo je toga drugačije danas kad je riječ o krajobraznoj arhitekturi. Nažalost, mnoge "razvojne" aktivnosti u struci nisu uvijek bile od najveće koristi za nužnu održivost ili uz poštivanje našeg krajobraza i okoliša za dobrobit planeta, a to je budućnost na dugi rok. Također, "pomodnost" i umjetnost često su bile pokretači promjena i manipulacija mnogim trajnim značajkama krajolika koje su često pogodnije za improvizirane i privremene intervencije (one mogu možda biti zabavne i potaknuti zanimanje, ali rijetko imaju održivu osnovu u svojoj prosudbi). Možda je jedna od najboljih promjena koje su se dogodile u krajobraznoj arhitekturi razumijevanje. Premda se razvija polagano, to je jedna od najvažnijih struka kad je riječ o izgradnji okoliša i ključna je za budući razvoj bilo kojeg krajobraza bez obzira na razmjer ili veličinu. Edukacija krajobraznih arhitekata znatno je poboljšana u cijelom svijetu i nastavlja se zajedno s rastom priznanja važnosti krajobraza kao konteksta u kojem se sve na našem planetu razvija. Rad s krajobrazom, kao što su to činili naši preci kad su ljudska bića prvi put počela kolonizirati prostor zbog prednosti koje je nudila zemlja, ponovo se polako prepoznaje kao važan, umjesto da se dopusti razvoj zbog njega samog.
Postoji li manje i više održiva, "zelena" krajobrazna arhitektura i u čemu su te razlike?
Jednostavno rečeno, razlika je u tome radimo li s krajobrazom kako bismo osigurali održivu budućnost ili protiv nje (često jednostavno za financijsku korist dijela razvojnih tvrtki i vlasti koje žele postići kratkoročnu naklonost glasača). Krajobrazni arhitekti stalno su u poslu uvjeravanja onih koji ne znaju kako bolje razviti krajobraz a da on ne radi samo za samu zemlju nego i za one koji trebaju živjeti, raditi ili se odmarati u tom krajobrazu na harmoničan i obostrano koristan način – stvarajući zajednice koje su ponosne na svoj okoliš i koje ga poštuju zbog budućih naraštaja.
Koja je razlika između vrtlara i krajobraznog arhitekta?
Obojica su profesionalci i obojica imaju važnu ulogu na raznim stupnjevima održivih krajobraznih aktivnosti. Ipak, krajobrazni arhitekt ima više stratešku ulogu – on određuje, u suradnji s drugim stručnjacima za izgradnju okoliša, kako najbolje razviti naše buduće krajobraze i s time uskladiti razvoj. Vrtlar je mnogo više stručnjak koji zapravo provodi aktivnosti prema prijedlogu krajobraznog arhitekta (koji će se zauzvrat konzultirati s vrtlarom u procesu angažiranja stručnjaka kako bi odredili što je najbolje za određeni krajobraz).
Koji su to stručnjaci s kojima surađujete i kako njihovo uključivanje u dizajn može biti korisno?
Kao što sam već spomenuo, suradnja s drugim stručnjacima za izgradnju okoliša (uz poštivanje njihovih stručnih vještina, znanja i ekspertize) presudna je za svaki uspješan i održivi razvojni projekt. To može uključivati arhitekte, inženjere (bilo koje specijalnosti), ekologe, stručnjake hortikulture, graditelje, geodete, medicinske stručnjake, stručnjake za sigurnost itd., itd. Isto tako, opća javnost (tj. zajednice koje žive na području o kojem se radi) "stručnjaci" su po svom pravu, možda su i u boljoj poziciji da potpuno razumiju krajolik u kojem žive i potrebe, zahtjeve i težnje koje trebaju biti ispunjene u prijedlozima – ne samo za sadašnje nego i za buduće naraštaje.
Ponekad je za uspješnu preobrazbu krajobraza potrebno puno mašte kako bi se iskoristilo sve što se već tamo nalazi.
Održiva (tj. uspješna) "preobrazba" uvijek će trebati jako dobro razmotriti ono što je već u krajobrazu. Treba razmotriti njegovu povijest, nasljeđe, kulturu i postojeće stanje. Istraživanje i bolje razumijevanje sve te važne "imovine" omogućit će i uspješnu preobrazbu. Nema boljeg primjera nego što je londonski 2012 QEII Olimpijski park u četvrti East-end. Brojna razmatranja koja su provedena prilikom planiranja, dizajna i implementacije u tom degradiranom krajoliku iznimna su – ne savršena, a mnoge lekcije još se uče. Ali barem su težnje i ambicije definirane prije nego što se započelo s radom. Planovi i ambicije dinamični su i omogućit će nužne prilagodbe i promjene u tijeku napredovanja projekta. Kad je riječ o većim intervencijama u Ujedinjenom Kaljevstvu, projekt Eden u Cornwallu na prijelazu stoljeća jednako je izvrstan primjer dobre prilagodbe degradiranog krajolika, promatrajući s mnogo aspekata.
High Line Park u New Yorku ističu kao primjer jedne uspješne ideje pretvaranja zastarjele prometne infrastrukture u park. Slažete li se?
"Uspješnost" koja je pripisana projektu High Line u New Yorku zahtijeva bolju kvalifikaciju. Mnogo je izvrsnih kvaliteta koje taj projekt ima, ali na dulji rok troškovi održavanja cjelokupne strukture High Linea trebat će znatna davanja na iznos investicije potreban za osiguravanje željezne i čelične strukture. To će biti gotovo kao da originalna prometna mreža i dalje radi – tako da će to zahtijevati puno više od sudjelovanja volontera i dobre volje kako bi se projekt održao. Nemojte me krivo razumjeti. Mislim da je taj projekt fantastičan primjer inventivnog sudjelovanja javnosti u ljudskom rukom izgrađenom krajobrazu koji treba promjenu. Ali razmatranje dugoročnog upravljanja i održavanja znatno nadilazi same krajobrazne i hortikulturne mogućnosti, a nisam vidio program financiranja koji omogućuje takvu strukturnu, cjeloživotnu, financijsku potporu.
Koje koristi donosi krajobrazna arhitektura?
Još jednom, jednostavno, planet koji može postati globalno održiv i koji se može prilagoditi budućem rastu populacije dok poštuje potrebe krajobraza u kojem te populacije žive, rade i odmaraju se. Bez inputa odgovarajuće educiranih, obučenih i kvalificiranih krajobraznih arhitekata teško da će se to dogoditi.
Kako je krajobrazna arhitektura uvedena u zakonodavni okvir Velike Britanije? Naime, u hrvatskom Zakonu o gradnji krajobrazni arhitekti nisu znatnije zastupljeni.
Žao mi je kad čujem da je u Hrvatskoj struka krajobraznog arhitekta tako krivo shvaćena. Sad je vrijeme za promjenu i jaka prezentacija krajobraznih arhitekata od vaših postojećih i budućih stručnjaka ključna je. Ne očekujte od nikoga drugog da to učini u njihovu korist. Ako ja mogu ikako pomoći, bilo bi mi drago da to mogu učiniti na bilo koji mogući praktičan način. U Ujedinjenom Kraljevstvu nije savršeno, ali imamo relativno jako i utjecajno stručno tijelo krajobraznih arhitekata (Institut krajobrazne arhitekture, The Landscape Institute – LI) koje predstavlja kvalificirane krajobrazne arhitekte iz cijelog Ujedinjenog Kraljevstva. S obzirom na to da je poznato kao ovlašteno tijelo (tj. pod pokroviteljstvom je kraljice), vlada je obvezna tražiti savjet Instituta o budućnosti krajobraza i okoliša Ujedinjenog Kraljevstva ako je riječ o politikama i budućem smjeru. Titula „krajobrazni arhitekt" nije zaštićena zakonom, samo titula „ovlašteni krajobrazni arhitekt". Razlika je u tome što ovo drugo znači da je pojedinac obrazovani, kvalificirani član Instituta krajobrazne arhitekture. Ta zaštićena titula pruža jamstvo i razinu kvalitete strankama i javnosti.
Koliko su krajobrazni arhitekti cijenjeni u Velikoj Britaniji? Koliko ih cijene investitori?
Dio odgovora dao sam u prethodnom pitanju, ali mogao bih dodati da struka krajobraznog arhitekta, čak i nakon sveg ovog vremena i "povijesti" naše struke u Ujedinjenom Kraljevstvu (LI je osnovan 1929.), još uvijek nije potpuno shvaćena od onih koji misle da znaju bolje. Mnogi još vjeruju da se krajobrazni arhitekti bave samo perifernim stvarima ozelenjivanja i sadnje biljaka umjesto da su im potrebni za određivanje kako projekt treba razvijati od samog početka. To se odnosi se na samo "šminkanje" projekta i vrlo je bitno (tj. treba biti izvedeno korektno i s najboljim efektom), a ne služi za pokrivanje nekih strašnih pogrešaka i bolesnih prijedloga koje arhitekti i graditelji sami određuju prije nego što zatraže savjet krajobraznog arhitekta. Krajobrazni arhitekti NE PROJEKTIRAJU prostore između zgrada! Oni pomažu odrediti kako najbolje planirati, projektirati i postaviti izgrađene forme ljudske intervencije u odgovarajućem krajobraznom kontekstu. Sve dok to neće svi u potpunosti razumjeti, uspješni i održivi krajobrazi bit će izvan naše kontrole. Krajobrazni arhitekti u cijelom svijetu trebat će uložiti napor da stalno crtaju tu sliku naše struke sve dok oni na pozicijama utjecaja koji donose odluke o našem krajoliku i okolišu to ne budu razumjeli. Sljedeći put kad čujem frazu „prostori između zgrada" umjesto „kontekst krajobraza u kojem se nalazi zgrada", mislim da ću vrištati!
Izvor:
