Treći modul edukacije Green building professional (GBPro) nosi naziv "Upravljanje zelenim zgradama i princip Cradle-to-Cradle". U okviru spomenute teme 11. prosinca 2014. predavanje je održao cijenjeni stručnjak Michael Moradiellos del Molino, a zanimljive odgovore dao nam je i u intervjuu koji slijedi nastavku. Diplomirao je arhitekturu u Bruxellesu 2002., doktorirao održivi urbani razvoj na Politehničkom sveučilištu u Madridu, pokretač je nekoliko zapaženih inovativnih projekata i grupa.
Godine 2011. udružuje se sa Stevenom Beckersom i Mathieuom Boninom te osnivaju Lateral Thinking Factory (LTF), konzultantsku kuću koja pruža tehničko savjetovanje pri arhitektonskom definiranju objekta i urbanom planiranju. LTF u svojem radu primjenjuje Cradle-to-Cradle (C2C) dizajn koji osobitu pozornost posvećuje materijalima koji nisu štetni za okoliš i koji se mogu reciklirati, a dio je ideje cirkularne ekonomije koja se temelji na obnovljivim izvorima, gospodarenju otpadom i eliminiranju štetnih materijala.
Ime vaše tvrtke je Lateral Thinking Factory. Upućuje na to da razmišljate „izvan okvira", stvarajući inovativna i jedinstvena rješenja za svoje klijente. Što je drugačije u vašem pristupu?
Naš se pristup zasniva na pribavljanju inovativnih rješenja dok drugi vide samo probleme. Suprotstavljamo stručna mišljenja i područja kako bismo pronašli prava rješenja za određeni problem. Okruženi smo najboljim stručnjacima u svakom području i znatiželjni smo, želimo više saznati o trendovima i temama koje će promijeniti svijet kakav danas poznajemo. Na kraju ne prihvaćamo NE kao odgovor i vrlo smo uvjerljivi. Nastojimo biti pozitivni i uvijek vidjeti svijetlu stranu.
Vaš rad zasniva se na principima Cradle-to-Cradle. Koje su dobrobiti koje donosi C2C npr. za zgradu u pilot-projektu u La Lainière de Roubaixu kojem ste potpora?
La Lanière je pilot-projekt programa INTERREG IV nazvanog C2C BIZZ. Projekt treba uključivati maksimalan broj C2C proizvoda i elemenata da bi bio dobar pokazni primjer. U realizaciju projekta utrošeno je četiri godine partnerskog istraživanja i ispitivanja. Danas pružamo potporu developerima (SEM Ville Renouvelée) i arhitektima (EKOA i Carlos Arroyo) da mogu razvijati svoje ideje koliko je najviše moguće, uzimajući u obzir francuske zakone i javne tendere. Taj će projekt razviti koncept raznolikosti – jedan od triju principa C2C-a – i omogućiti maksimalnu fleksibilnost i prilagodljivost procesa. Također, vrlo je zanimljiv po pitanju potrošnje energije i kontrole klimatskih promjena.
Nova bolnica u Lensu (Francuska) imat će 750 soba u zgradi od osamdeset tisuća četvornih metara. Vaša je uloga programiranje i definiranje održivosti. Kao što stoji na vašoj stranici, usmjerit ćete se na uvođenje kružne (cirkularne) ekonomije u svakoj fazi procesa. Što to znači?
Započeli smo taj projekt s timom Društva za financijsku i tehničku koordinaciju SOCOFIT, kao stručnjaka za održivost. Nakon nekoliko radionica i prezentacije te realističnih ideja bolnica je odlučila predložiti Program cirkularne ekonomije za natjecanje arhitekata. Ovisno o izabranom prijedlogu arhitekta i o tome koju razinu žele ostvariti u okviru C2C principa poduprijet ćemo bolnicu u nastojanju da ih implementira u svakom koraku procesa. Projektiranje, nabavka, ponuda i izgradnja. Kako nikad ne znamo do koje su mjere naši klijenti spremni na promjene, posijemo neko sjeme na pravo mjesto i onda vidimo kako ono raste. U ovom slučaju uskoro ćemo imati šumu.
Vi ste lean city stručnjak. Možete li istaknuti jedan gradski projekt koji je bio uspješan i zašto?
Biti lean city stručnjak znači primijeniti pristup u kojem poduzimate male akcije u gradu kako biste mogli testirati njihovu izvodljivost i njihovo prihvaćanje od građana. Njihovim uključivanjem u taj proces možete smanjiti rizik od neuspjeha i ulaganja novca u javni projekt koji ne zadovoljava ljudske potrebe. U mojem nekadašnjem uredu Ecosistema urbano u Madridu osmislili smo proces pod nazivom Dream Hamar za grad Hamar u Norveškoj. Za vrijeme njegova uvođenja naš je tim surađivao na razvoju procesa projektiranja glavnog trga u gradu. Rezultati su sada uklopljeni u plan obnove trga i grad ima jamstvo da će njegovi građani biti sretni s novim trgom.
Za područje Molenbeeka, Saint-Jean – u Bruxellesu, LTF radi na tome da identificira šest krovova na kojima se mogu razviti aktivnosti urbane poljoprivrede, također pruža potporu lokalnim developerima koji žele postaviti staklenik veličine šezdeset četvornih metara u Bruxellesu, izradili ste studiju izvodljivosti integracije staklenika na zgradu u izgradnji s pedeset tisuća četvornih metara stanova u Louvain La Neueveu, također u Belgiji. Jesu li integrirani staklenici na krovovima zgrada naša budućnost?
Prehrana grada predmet je svjetske izložbe koja će se održati u Milanu sljedeće godine.
U godinama koje slijede, kad će svjetska populacija doseći brojku od devet milijardi, sedamdeset posto bit će građani. Pitanje je kako ih nahraniti svježom hranom. Upotreba krovova i resursa zgrade ključan je čimbenik za postizanje toga cilja. Nakon što smo izradili nekoliko studija na razini država, regija i područja odlučili smo biti developer najveće belgijske farme na krovu (četiri tisuće četvornih metara), u suradnji sa švicarskom kompanijom Urban Farmers (UF). Vidjeli smo poslovnu priliku za nas, ali i hitnu potrebu za postizanje regionalnih ciljeva održive prehrane.
Kao trend, mislimo da će veliki gradovi prvo usvojiti poljoprivredni uzgoj na krovovima, jer potražnja brzo raste. Pariz, New York, Tokyo, Bruxelles počeli su, ali svaki manji grad može definirati svoj put. Pitanje je što potrošači traže. S naše točke gledišta, smatramo da će potražnja doći od vlasnika zgrada ili developera, jer poljoprivreda na krovovima dat će dobre odgovore za definiciju zelene gradnje, dodajući ekonomsku komponentu uz te mogućnosti.
Koji su osnovni uvjeti za integraciju staklenika? Je li to primjenjivo na velike stambene zgrade i nebodere? Primjerice, u Zagrebu imamo veliku stambenu zgradu koja je nazvana Mamutica jer ima 1200 stanova za pet tisuća ljudi, dužine 240 metara i visine sedamdeset metara. Izgrađena je od armiranog betona i ima sustav centralnog grijanja toplom vodom. Što biste tamo napravili?
Zbog dizajna stanova ne možete instalirati staklenike na krovove. Ali ako imate otpad topline od sustava centralnog grijanja toplom vodom, možete iskoristiti tu dodatnu toplinu za staklenik u prizemlju. Postoji dovoljno javnog prostora za razvoj takve vrste aktivnosti.
Koliko ima integriranih staklenika na zgradama (Building Integrated Greenhouses, skraćeno B.I.G.) u svijetu? Gdje su urbani staklenici najviše prihvaćeni? Koja je njihova cijena?
Možete naći velik broj staklenika na krovovima u New Yorku, Montrealu, Tokiju, ali nijedan od njih nije integriran u zgradu kao proizvodni sustav koji ima pozitivan utjecaj na samu zgradu. Radimo na nekoliko projekata i vidjet ćete ih u idućim godinama. Potražnja je velika, timova za izgradnju je svega nekoliko. Nadamo se da ćemo biti prvi. Možemo postaviti cijenu za aktivnost staklenika na krovu (u Belgiji tražimo 2,5 milijuna eura za razvoj krova veličine četiri tisuće četvornih metara sa staklenikom od dvije tisuće četvornih metara). Ako staklenik integrirate u zgradu, cijena može biti niža jer trebate uravnotežiti uštede na krovu i ovojnici zgrade. To ovisi od projekta do projekta.
Kakva je vrsta hrane najbolja za staklenike integrirane na zgradama?
Radimo na akvaponijskim sustavima, što znači da istodobno proizvodite ribu i povrće. Naši partneri iz UF-a testirali su i razvili u razdoblju od dvanaest godina tehnologiju za proizvodnju četiristo vrsta različitog povrća i desetak različitih riba. Neke su tehnologije učinkovitije, ali to ovisi o klijentu koji će kupovati proizvode.
Postoji li zakon ili direktiva u Europske unije koja sadržava definicije C2C-a, B.I.G.-a i cirkularne ekonomije?
Odjel Europske komisije za okoliš (DG Environment) ima svojeg direktora cirkularne ekonomije. Velik broj projekata Europske unije trenutačno rade prema općeprihvaćenim kriterijima kako bi mogli kvantificirati projekte cirkularne ekonomije. Osnovali smo Implementacijski centar za cirkularnu ekonomiju (ICCE) (www.becircular.eu) u Bruxellesu kako bismo odgovorili na ta pitanja i stvorili alate koji će pomoći projektantima i dizajnerima. Nadamo se da će naš ICCE imati bitnu ulogu u tim definicijama. Imamo potporu Regije Bruxelles, različitih odjela Europske komisije i poslovnih sektora. Sada moramo postići te ciljeve uključivanjem svih ključnih sudionika.
Koja je vaša ključna poruka za naše nove stručnjake zelene gradnje?
Ne prihvaćajte NE kao odgovor i učinite da se planovi ostvare!
Izvor: Zagrebačka banka, Zelena zona i Hrvatski savjet za zelenu gradnju
