Lamelirano drvo ima široku primjenu, među ostalim i u mostogradnji – za pješačke ili cestovne mostove raspona do 20 m i više, ovisno o statičkom sustavu. Podsjetit ćemo na neke od prednosti građenja lameliranim drvom, koje se sve više pokazuju i u našem okruženju. Lamelirano je drvo suvremeni proizvod od drva četinjača ili listača. Rabi se već osamdesetak godina, a njegovu je izvedbu osobito potaknuo razvoj kemijske industrije ljepila.
Proces proizvodnje u današnjim tvornicama kontroliran je i vođen suvremenim saznanjima o lijepljenom drvu. Osim za građenje krovnih konstrukcija, gdje zbog svoje lakoće i čvrstoće lamelirano drvo nalazi najčešću primjenu, u svijetu se ono vrlo često upotrebljava u mostogradnji. Zašto baš drveni mostovi? Drvo je obnovljiv materijal, trajan i lagan.
Mostovi izgrađeni od njega mogu se brzo zamijeniti, i tu je njihova velika prednost. Usporedivo je to s odjećom koju nosimo dok je ne iznosimo ili nam ne dosadi, a potom zamjenjujemo novom. Koristimo se prilikom da na osnovi iskustva u projektiranju drvenih mostova ovdje prikažemo dva mosta čija izgradnja tek slijedi. Jedan, raspona 11 m, bit će izveden u Samoboru preko potoka Gradne, a drugi, pješačko cestovni (za laka vozila, traktori, kombajni) raspona 29,20 m, u Stažnjevcu kraj Ivanca.
Predviđena je trajnost kolovoza mosta također oko 30 godina, a lukovi i sekundarna konstrukcija trebali bi izdržati i preko 50 godina. Glede izvedbe i montaže treba primijetiti da je cijela konstrukcija mosta teška oko 26 t, pa je most moguće montirati na obali i jačom dizalicom odjednom postaviti na upornjake. U svakom slučaju možemo zaključiti da su drveni lagani mostovi u prednosti kad je riječ o manjim rasponima i treba ih primjenjivati što više. Nije nebitno da su takve konstrukcije i vizualno vrlo prihvatljive.
Most u Samoboru preko potoka Gradne
Pri projektiranju se, u cilju produljenja vijeka mosta, posebno vodilo računa o zaštiti. Za hodnu plohu, koja će biti široka 2 m, upotrijebit će se vodootporne OSB ploče. One će biti postavljene na sustav sekundarnih lameliranih nosača, koji se oslanjaju na glavne nosače. Na OSB-ploče postavit će se završne vodootporne furnirske ploče T-FX tvornice Javor, koje se inače zbog protukliznog hrapavog sloja upotrebljavaju kao podne ploče u tvorničkim prostorima. Te ploče mogu trajati preko 30 godina, pa je projektirani vijek mosta jednak tom vremenu ili veći. Vrlo je pozorno projektirana i ograda budućeg mosta, između čijih će dvodijelnih drvenih stupića biti smještene svjetleće diode (LED). Ostali dio ograde bit će od stakla, koje ima dovoljnu nosivost, a prozirnošću osigurava pogled na vodu i uklapanje mosta u okoliš.
Most u Stažnjevcu kraj Ivanca
Most kraj Ivanca bit će veći (dužina 29,20 m, širina hodne i kolovozne plohe 3,66 m) i služit će za pješački i laki cestovni promet. Lučnog je trozglobnog sustava. Preko sustava sekundarnih nosača koji s lukova vise na čeličnim nosačima bit će položena hodna ploha od hrastovih greda presjeka 16/16 cm. Dio je konstrukcijske zaštite i kvalitetno rješavanje detalja koji će utjecati na vijek mosta. Tako će između greda biti ostavljen 1 cm razmaka kako bi se drvo moglo zračno sušiti, što će povećati njegovu trajnost. Elementi kolovozne plohe bit će impregnirani i premazani lazurama s UV-zaštitom za drvene konstrukcije na otvorenom, a gornja strana lukova bit će zaštićena limenim opšavom.
Izvor: Časopis Drvo
Autor: Miljenko Haiman
