Prije nekoliko godina gostovala sam u live radio emisiji, u direktnom prijenosu sa Sajma cvijeća u Zagrebu. Pripremajući se za intervju, simpatična me je novinarka ispitivala o ozelenjenim krovovima i kao što je to često slučaj, nakon par službenih rečenica ljudi krenu pričati o svojim temama. I tako je moja sugovornica započela svoju priču: "Znate, ja živim u kući koja nema krov!" i pritom je rukama u zraku nacrtala trokutasti oblik… nema krova… Najprije sam mislila da je kuća nedovršena, pa da ne znaju kako bi formirali krov, a onda je objasnila crtajući ravne crte rukama u zraku: "Nema krov, ravno je!!!" Kuća je, naravno, bila završena i imala je ravni krov!
Za sve dodatne informacije kontaktirajte gđu. Tanju Herr putem telefona 091/ 46 66 015
U percepciji geometrije jedne kuće, ima začuđujuće mnogo ljudi koji kuću doživljavaju kroz dva arhetipska oblika: „kocku" – koja predstavlja kuću i „trokut" koji predstavlja krov.
Upravo temeljeno na tom razmišljanju, danas je sve češća situacija da hodamo po krovovima za koje niti ne slutimo da je to njihova osnovna funkcija – pokriti podzemne dijelove zgrade, a pri tome ostvaruju novu uporabnu kvalitetu: šetnice, parkove, sportska igrališta ili parkirališta.
Prije
Poslije
Često hodamo po krovovima, za koje niti slutimo, da je to njihova osnovna funkcija
Brojni su primjeri „kuća koje nemaju krov", najčešće su to trgovački ili sportski centri koji trebaju velik broj parkirališnih mjesta koja je najlogičnije staviti pod zemlju. Bilo da su takvi krovovi podzemnih dijelova zgrade u razini s terenom ili podignuti koju etažu iznad zemlje, oni predstavljaju višestruki izazov za nekoliko struka istovremeno: statičare koji moraju osigurati povećanu nosivost ukoliko krov mora podnijeti opterećenje vozila ili intenzivnog zelenila; arhitektima ovakvi prostori služe za funkcionalno povezivanje različitih sadržaja koji se nalaze ispod ili pokraj ovakve strukture, a tu su i krajobrazni arhitekti, koja sve više zauzimaju ravnopravno mjesto s arhitektima i građevinarima. Nasadi zelenila, koji uključuju travnjake, grmlje, parkovni mobiliar, vodene elemente, pa čak i nekoliko metara visoko drveće, sve su to elementi koji svoje mjesto nalaze i na jednom krovu, koji za prolaznika tako postaje integrirani dio prostora, srašten s okolinom, sve dok ne naiđe na prolaz koji ga vodi ispod ozelenjene površine. Tek tada postaje svjestan da hoda po krovu, ravnom, ali ipak, krovu.
Prije desetak godina svjedočili smo valu izgradnje sportskih objekata u Hrvatskoj i Sloveniji, gdje se ovaj princip nametnuo kao sastavni dio arhitekture. Jedan takav projekt je i sportski kompleks Stožice u Ljubljani, kojeg uz arhitekte Sadar i Vuga, potpisuju i krajobrazni arhitekti AKKA iz Ljubljane.
Projekt sportskog kompleksa Stožice u Ljubljani su uz arhitekte Sadar i Vuga potpisali i krajobrazni arhitekti AKKA iz Ljubljane
Izazov projektiranja jednog ravnog krova nije samo oblikovanje površina i konstrukcije, nego i onih nevidljivih dijelova, koji su bitan dio njegove osnovne funkcije: hidro i toplinske izolacije.
Kod ravnih krovova razlikujemo dvije osnovne grupe: klasične i obrnute ravne krovove. Do izuma toplinske izolacije koja ne upija vodu, struktura jednog klasičnog krovnog sendviča sastojala se od parne brane, toplinske izolacije i završnog sloja hidro izolacije. Kod obrnutih krovova, hidro i toplinska izolacija su zamijenile mjesta, pa se tako na nosivu konstrukciju prvo ugrađuje hidro izolacija, a tek na nju toplinska izolacija koja može zadržati svoju funkciju i u uvjetima vode i vlage. U tu svrhu koristimo extrudirani polistiren, tvrde ploče iznimne tlačne čvrstoće koje zadržavaju otpor prolasku topline i više od 50 godina, u uvjetima pod zemljom ili ispod raznih završnih slojeva jednog ravnog krova:
- šljunak na neprohodnim površinama
- betonski opločnici na prohodnim površinama
- ekstenzivno ili intenzivno zelenilo
- asfalt na parkiralištima ili provoznim površinama
- bazeni i umjetna jezera
- baze temelja za teške krovne uređaje (solarni ili foto naponski paneli, komore za hlađenje)
- helidromi i sl.
Opterećene površine zahtijevaju materijale koji mogu izdržati takvo opterećenje i tu se XPS (ekstrudirani polistiren) pokazuje kao nezamjenjivo rješenje. Standardni proizvodi tlačne čvrstoće 300, 500 i 700 kPa podnose opterećenja 30, 50 odnosno 70 t/m2!!!
Povijest obrnutih krovova seže u rane 50-te godine prošlog stoljeća, kada je materijal, koji je prvobitno bio korišten za plutače američkih marinaca, svoje mjesto našao na prvim obrnutim ravnim krovovima u USA.
Sve veći zahtjevi za uštedom energije zahtijevaju nova rješenja. EU regulativa je donijela zakone prema kojima već od početka ove godine svi javni objekti moraju biti projektirani prema standardima Zgrada gotovo nulte energije (NZEB), što će se primjenjivati i na privatne objekte od početka 2020.
Prevedeno u centimetre toplinske izolacije, to će značiti 20-tak cm na zidovima i više od 30-tak cm na krovovima, ovisno o osnovnoj strukturi zidova i krovova.
Prije
Poslije
U Fibranu imamo rješenja za sve zahtjeve koji se postavljaju na cijelu toplinsku ovojnicu zgrade. Kada govorimo o ravnim obrnutim krovovima, tu su XPS ploče debljine 20 cm – za brzu i učinkovitu ugradnju u jednom sloju. Uz membranu za redukciju vode, FIBRAN SkinSeal, možemo na obrnutom krovu ugraditi 2 i više slojeva XPS-a. Rješenje DUO krova uključuje XPS ploče ispod i iznad hidro izolacije. Na taj način štitimo hidro izolaciju i time joj praktično produžujemo životni vijek. Uz FIBRAN Incline, XPS ploče u nagibu, koje se po svojoj funkciji postavljaju ispod hidro izolacije, dobivamo istovremeno dodatne centimetre toplinske izolacije, nagib u željenom postotku (1 – 4%) i mehaničku zaštitu hidro izolacije. Uz osnovnu toplinsku izolaciju iznad hidro izolacije, ovu varijantu obrnutog krova nazivamo OPTIMO-DUO krov.
Na projektu sportskog centra Stožice, ugradili smo FIBRANxps ploče na ravnom krovu iznad trgovačkog centra koji je poveznica sportske dvorane i stadiona. Park koji je nastao na tom krovu nije samo njihova funkcionalna poveznica, već pridonosi uklapanju i mimikriji dva ogromna volumena u gradsku cjelinu, istovremeno omogućavajući da se na toj površini pojavilo zelenilo, šetnice, klupe za odmor, ali i sportski sadržaji na otvorenom.
Autor: Tanja Herr, dipl. ing. arh.
