Tijekom povijesti događali su se mnogi razorni potresi koji su za posljedicu imali materijalnu štetu, ali i, na žalost, ljudske žrtve. U Europi je, osim talijanskog poluotoka, u opasnosti od potresa jugoistočno područje kontinenta, točnije Grčka, Bugarska, Turska i Balkan, posebno Albanija.
Hrvatska također pripada jednoj od najaktivnijih potresnih zona po broju i snazi potresa. Postoje i druga ugrožena područja poput Islanda s visokom seizmičkom aktivnošću uzrokovanom prisutnošću nekoliko velikih vulkana, određena područja Rumunjske, područje Pirineja između Španjolske i Francuske te neka područja u južnoj Španjolskoj i južnom Portugalu. S druge strane, Njemačka i skandinavske zemlje su bez seizmičkog rizika.
Spomenimo ovdje i Nizozemsku, zemlju koja bi iz geoloških razloga teoretski imala vrlo nizak seizmički rizik. Međutim, zbog proizvodnje metana na području Groningena posljednjih se godina tamo dogodilo mnogo potresa.
Karta potresnih područja Hrvatske
Napetost uz rasjede ploča uzrokuje potrese
Seizmički događaji u dijelu Europe u kojem se nalazi i Hrvatska definirani su afričkom i europskom (euroazijskom) pločom. Između njih leži još manja jadranska ploča koja se okreće u smjeru suprotnom od kazaljke na satu uzrokujući nabiranje i guranje na istočnoj i sjevernoj strani ploče, a djelomično i na sjeverozapadnoj strani.
Veći dio Hrvatske predstavlja sjeverni dio jadranske ploče koji je jako deformiran i potisnut prema njenom središnjem, manje deformiranom dijelu. Pomicanje ploča na tom području stvara napeto polje koje pokazuje kompresiju približno u smjeru sjever – jug. Napetost se oslobađa uz rasjede te na taj način uzrokuje potrese.
Oštećenja u zagrebačkoj katedrali nakon potresa 1880. godine
Opasnost od potresa u Hrvatskoj
Prošle se godine puno pisalo o potresima te opasnosti od potresa u Hrvatskoj. Tema je, naravno, postala aktualna nakon zagrebačkog potresa, a posebno nakon drugog potresa u Petrinji magnitude 6,4, prema podacima Euromediteranskog seizmološkog centra (EMSC), koji se dobro osjetio na širem području kao i u susjednim zemljama.
Trenutno se raspravlja i piše o potresima koji su nas zadesili u proteklih godinu, godinu i pol dana, no treba obratiti pažnju i na druge dijelove Hrvatske koji imaju visok rizik od pojave potresa kao što je južna Dalmacija. Sada je prilika da se nešto i nauči iz ovih nemilih događaja te da se preventivno djeluje u cijeloj Hrvatskoj, ali i da se pametno pristupi sanaciji od potresa u Zagrebu, Petrinji, Sisku.
Oštećenja na tavanskim zabatnim zidovima nastala nakon potresa u Zagrebu 2020
Podsjetimo ovom prilikom i da se po karti očekivanih maksimalnih intenziteta potresa MSK-64 (Medvedev – Sponheuer – Karnik), za povratno razdoblje od 500 godina, u Hrvatskoj svih 20 županija kao i Grad Zagreb nalaze u seizmičkom području u rasponu od VI. do IX. stupnja.
Nije zanemariva ni činjenica da se na području koje je u opasnosti od pustošnih potresa nalazi devet županija – Grad Zagreb, Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Sisačko moslavačka, Splitsko- dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska, Brodsko-posavska, Požeškoslavonska i Bjelovarsko-bilogorska županija. Naglasimo da u područjima u kojima je moguć potres intenziteta 10 po MCS ljestvici živi gotovo milijun ljudi, odnosno 21 % stanovništva Hrvatske!
Oštećeni elementi graditeljske baštine
Sigurnost od potresa možemo poboljšati samo sustavnim pristupom
Potreban je sustavan pristup ojačanju najugroženijih građevina, osobito škola i bolnica kao i revizija zakonodavstva koja će omogućiti sustavno osiguranje potrebne otpornosti najzahtjevnijih građevinskih objekata.
Najrizičnije su građevine građene prije 1964. godine kada nije bilo „kulture“ potresne gradnje i čiji su vezni materijali dotrajali. Noviji objekti nisu u kategoriji visokorizičnih, no postoji problem neodržavanja objekata kod kojih degradacija materijala tijekom vremena može uzrokovati smanjenje otpornosti na potresna djelovanja.
Kontrolirana demontaža dijela tornja kojemu je prijetila opasnost urušavanja
Zakonodavstvo o protupotresnoj gradnji
Za analizu postojećih zidanih objekata u Hrvatskoj mjerodavni su Zakon o gradnji, Tehnički propis za građevinske konstrukcije, Zakon o prostornom uređenju, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i Europska norma Eurokod 8. Naime, kako bi se slijedila određena pravila pri projektiranju i podigla razina sigurnosti izgradnje u Europi, uvedeni su referentni kodovi nazvani Eurokod.
Eurokod je skupina standarda za projektiranje konstrukcija, a sastoji se od deset dijelova koji obuhvaćaju različite teme koje se tiču gradnje. EN 1998, Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija odnosi se na proračun konstrukcija na djelovanje potresa. U normi su, uz detaljno opisan postupak projektiranja, objašnjena i posebna pravila za armiranobetonske, čelične, spregnute čeličnobetonske, drvene te zidane konstrukcije.
Potresi u Emiliji 2012. godine, u Illici 2016. godine i u L`Aquili 2009. godine
Zahtjevi Eurokoda 8-3
Sažimajući zahtjeve Eurokoda 8-3, sanacijskim zahvatima i zahvatima ojačanja potrebno je:
- na odgovarajući način ispraviti sve utvrđene pogreške
- poboljšati građevinu što je više moguće ako je pogrešno projektirana (raspodjela krutosti, nosivosti elemenata)
- odgovarajuće osigurati i spriječiti rušenje nekonstrukcijskih elemenata
- u sklopu intervencije ispuniti sve zahtjeve relevantnih Eurokodova, a posebno Eurokod 8-1 i Eurokod 8-3
- nastojati što manje mijenjati lokalne krutosti
- nastojati povećati lokalnu duktilnost kritičnih točaka i paziti da se navedeno predviđenim mjerama ne umanji
- osigurati održivost novih i postojećih objekata
Posljednji zahtjev znači da odabrane mjere uz nosivost moraju poboljšati i konstrukcijsko-fizička svojstva zidane građevine. Ako ne, barem ih se ne smije pogoršati, a njihovu održivost treba zasebno osigurati posebnim mjerama kao što su, na primjer, mjere za sprečavanje širenja vlage i poboljšanje toplinske izolacije.
Naučene lekcije iz susjednih zemalja
Kao što smo spomenuli u uvodu, Italija je jedna od zemalja koja je izrazito osjetljiva na potrese. O tome svjedoče mnogi potresi koji su se dogodili na Apeninskom poluotoku te ostavili iza sebe ogromnu materijalnu štetu i odnijeli mnoge živote.
Zbog toga možemo razumjeti zašto je talijanska vlada puno ulagala u studije i istraživanja na području protupotresnih konstrukcijskih ojačanja objekata. Pitanja koja se odnose na očuvanje, ojačanje i ublažavanje potresne ugroženosti građevina, uključujući i one od kulturnog značaja, tako postaju sve važnija i zanimljivija znanstvenoj i široj zajednici.
U tom kontekstu, potreba za održivom obnovom usmjerenom i na rješavanje nedostataka postojećih objekata dovela je do potrebe za proučavanjem inovativnih materijala i tehnologija koje će biti kompatibilnije s fizičko- mehaničkim svojstvima postojećih zidanih građevina.
U istraživanje su uključeni stručnjaci iz cijele Italije, a kao rezultat toga razvijene su nacionalne smjernice za projektiranje konstrukcijskih ojačanja. Razvoj regulatornog sustava u Italiji je usvajanjem tehničkih standarda za gradnju (Norme Tecniche per le Costruzioni) i nedavne direktive za procjenu i ublažavanje rizika od potresa građevina kulturne baštine (Direttiva del P.C.M. per la valutazione e riduzione del rischio sismico del patrimonio culturale) također predvidio mogućnost interveniranja inovativnim materijalima prilikom sanacija i ojačanja.
Među njima je i tehnika ojačanja zidanih elemenata temeljena na uporabi kompozitnih materijala. Ti materijali nude niz važnih prednosti, osobito u gore spomenutoj graditeljskoj baštini povijesno-spomeničke prirode. Njihova uporaba omogućuje povećanje otpornosti zidova, veću duktilnost i raspršivanje energije ojačanog elementa.
Laboratorijska ispitivanja
Aktivna uloga u proučavanju inovativnih materijala
Dio talijanske priče je i Mapei koji je aktivno sudjelovao u istraživanju i razvoju materijala potrebnih za sanaciju i ojačanje navedenih objekata te dao tehničku podršku projektantima i izvođačima prilikom ugradnje materijala. Tijekom cijelog tog vremena stečeno je neprocjenjivo iskustvo na području konstrukcijskog ojačanja objekata; od stambenih, preko strateški važnih građevina do objekata kulturne baštine.
Konstrukcijsko ojačanje uključuje tehnološki inovativan sustav FRG (Fiber Reinforced Grout) koji se sastoji od anorganske matrice visoke duktilnosti (morta) na bazi hidrauličkih veziva s pucolanskim djelovanjem u koju su ugrađena strukturna vlakna u obliku mreža. Cilj je ove tehnologije poboljšati mehanička svojstva zida obično izgrađenog od opeke i vapnenog morta. Kao zanimljivost i činjenicu, koju bi mogle razmotriti i hrvatske nadležne državne institucije, valja spomenuti da u Italiji postoji bonus za mjere protiv potresa nazvan Sisma bonus (Le detrazioni per gli interventi antisismici).
To je porezna olakšica za troškove nastale zbog protupotresnih mjera na građevinama koje se nalaze na područjima ugroženima potresima. Objektom se ne smatraju samo stambene nekretnine, već i one koje se koriste za poljoprivredne i komercijalne djelatnosti. Ministarstvo infrastrukture razvilo je ljestvicu rizika za procjenu rizika od potresa, a procjenu moraju izvršiti kvalificirani stručnjaci koji zatim ukazuju na to koju je vrstu posla potrebno obaviti kako bi se smanjio rizik od potresa.
Mapei sustavi za ojačanje FRP
Zašto su stare zidane građevine toliko osjetljive na potres?
Uglavnom zato što je konstrukcija izgrađena kako bi podnijela okomita opterećenja. Osnovni nosivi elementi stare zidane građevine poput zidova, lukova i drvenih stropova međusobno su povezani kako bi se osiguralo preuzimanje vertikalnih opterećenja, dok graditelji nisu razmišljali o mjerama za poboljšanje ponašanja građevine tijekom potresa.
Čak i nosivi materijal, zidovi od kamena, opeke ili miješani, koji relativno dobro podnosi tlačna opterećenja, nije u stanju izdržati naprezanja i smicanja koje uzrokuju vodoravne sile nastale zbog njihanja građevine tijekom potresa. Očekuje se da će zidana građevina, koja je u obliku kutije, u potpunosti funkcionirati čak i tijekom potresa. Naravno, ako zidovi nisu međusobno povezani, ne može se očekivati odziv konstrukcije u kojoj svi elementi sudjeluju u apsorpciji vodoravnih sila. Pri okomitim kontaktima zidovi se odvajaju jedan od drugog, počinju se zasebno njihati te su zato izloženiji savijanju i urušavanju izvan svoje ravnine.
Očekuje se da će međuetažna konstrukcija biti dovoljno čvrsta u svojoj ravnini i povezana s nosivim elementima kako bi se osigurala ravnomjerna raspodjela potresnih sila na nosivim zidovima u omjeru krutosti. Drugi važan razlog ozbiljnih oštećenja tijekom potresa je neodgovarajuće projektiranje. Pretpostavka je da će zidana građevina imati nosive zidove ravnomjerno raspoređene u oba okomita smjera i po visini građevine.
Mapei sustavi za ojačanje FRG
Povijesne građevine uglavnom zadovoljavaju ovaj uvjet osim ako su dijelovi nosivih zidova uklonjeni tijekom naknadnih adaptacija i rekonstrukcija. U tom su pogledu posebno kritične građevine u kojima su uklonjeni veći dijelovi zidova u prizemlju, zbog čega su opterećenje gornjeg dijela kuće preuzeli nadvoji i stupovi (arkade, trgovine i restorani u prizemlju). Međutim, strukturno ojačanje postojećih građevina nije ograničeno samo na oštećenja uzrokovana potresima.
Mjere ojačanja također se mogu koristiti u slučajevima:
- propadanja materijala
- promjene namjene objekta (kao što su povećana opterećenja, pogreške u dimenzioniranju itd.)
- ojačanja konstrukcija (oštećenja uslijed požara, eksplozije, sudara vozila, korozije itd.)
- geološke nestabilnosti (pomicanja tla ili klizišta)
- protupotresnog ojačanja konstrukcije
Kako osmisliti zahvate ojačanja postojećih građevina?
Koraci u dijagnostici objekta i planiranju provedbe potrebnih mjera ojačanja sljedeći su:
- prvi je pribaviti i pregledati dostupnu tehničku dokumentaciju
- nakon toga slijedi vizualan pregled i procjena stanja konstrukcije te upoznavanje s projektom nosive konstrukcije
- slijede istraživanja materijala (u ovom trenutku tim tvrtke Mapei može, na temelju bogatog iskustva i svoje baze podataka o mehaničkim svojstvima zidova, ponuditi savjete projektantima), nakon čega slijedi
- analiza nosivosti i stabilnosti konstrukcije
- pregled lokacije i topologije građevine
- analiza povijesti objekta
- odabir najprikladnijih proizvoda za sanaciju i ojačanje
Mapei sustavi za ojačanje HPC
U fazi projektiranja ojačanja također je vrlo važno uzeti u obzir lokaciju i topologiju građevine. Ovdje prije svega imamo na umu otežanu manipulaciju materijalom u gradskim središtima, nedostatak prostora za odlaganje materijala itd. Građevine u gradskim središtima nisu neovisne, u međusobnom su dodiru, pa je sanacija još teža. Zbog toga je potrebno pronaći rješenje koje će nam u najvećoj mjeri olakšati ta ograničenja. Prije negoli se primimo sanacije ili mjera ojačanja, također je potrebno dobro upoznati povijest objekta.
Naime, objekti su se tijekom stoljeća razvijali, dograđivali, nadograđivali i prilagođavali potrebama vremena, pa je pri izvođenju konstrukcijskog ojačanja građevine potrebno pribaviti podatke o mogućim građevinskim zahvatima (rušenje, adaptacija, dogradnja i sl.). Samo tako možemo odlučiti na kojim ćemo mjestima uzeti uzorke za određivanje svojstava materijala. Njihov odabir jedna je od najtežih i najodgovornijih zadaća projektanta. Na kraju dijagnoze objekta još nas očekuje odabir najprikladnijih proizvoda za sanaciju i jačanje konstrukcije.
Mapei sustavi za ojačanje: Mapewrap EQ sustav
Zahvati na objektima pod konzervatorskom zaštitom
Kada govorimo o fizičkim zahvatima kod objekata koji su pod konzervatorskom zaštitom, držimo se načela „manje je više“. Cilj je restauracije ojačanje objekta koje bi se u najvećoj mjeri trebalo izvesti tradicionalnim materijalima, sličnim onima od kojih je objekt izgrađen.
Konstrukcijska rješenja trebala bi što manje zadirati u autentičnu građevinsku strukturu te bi trebala biti reverzibilna. Treba izbjegavati cementne materijale, armiranobetonske konstrukcije, cementnu žbuku i ireverzibilne materijale.
Povezivanje zidova zidane građevine – FRP sustav
Ključne prednosti ispitanih Mapei sustava
Potresi diljem svijeta doveli su do razvoja brojnih sustava za ojačanje, razvoja standarda i tehnologija te uspješne implementacije. Sve je više slučajeva u kojima se tijekom pregleda i obnove postojećih objekata utvrđuju konstrukcijski nedostaci i/ili nedostaci u mjeri u kojoj su njihova konstrukcijska stabilnost i potresna sigurnost upitne ili ugrožene.
Sustavna rješenja temeljena na FRP i FRG kompozitnim materijalima pokazala su se jednim od najjednostavnijih i najučinkovitijih rješenja. Mapeijev sustav FRP (Fiber Reinforced Polymer) čine vlaknima ojačani polimeri koji pripadaju skupini konstrukcijskih kompozita, a sastoje se od ojačanih vlakana u polimernoj matrici. Karakteristika kompozita je da njihova međusobna svojstva pružaju „savršenija“ ili barem bolja mehanička svojstva od onih koje bi inače osigurale pojedine komponente.
U sustavnim kompozitima s polimernom matricom, poput FRP-a, osnovni je vezni materijal u većini slučajeva organskog podrijetla kao što je epoksidna smola, a kompozitni ojačavajući dio su vlakna u obliku lamele i/ili tkanine od ugljikovih, staklenih, bazaltnih i čeličnih vlakana. Namjenski su dizajnirani za obnovu i statičko te protupotresno ojačanje armiranobetonskih, prednapetih, čeličnih, zidanih i drvenih konstrukcija. FRP sustav koristi se kod zidanih konstrukcija kao mjera za osiguranje cjelovitosti ponašanja građevine tijekom potresa.
Za kompozite anorganskih matričnih sustava visoke duktilnosti, poput sustava FRG (Fiber Reinforced Grout), osnovni je vezni materijal mort na bazi hidrauličkih veziva s pucolanskim djelovanjem, a kompozitni dio za ojačanje su vlakna u obliku mreže od staklenih, karbonskih ili bazaltnih vlakana.
Povezivanje zidova zidane građevine – FRP sustav
Nedostaci tradicionalne tehnike ojačanja
Tradicionalna tehnika učvršćivanja zidanih elemenata oblaganje je zida slojem torkret morta/betona. Tehnika se sastoji od nanošenja cementne žbuke u dva sloja, ukupne debljine najmanje 5 cm. Između prvog i drugog sloja na prethodno izrađena čelična sidra postavlja se armaturna mreža.
Unatoč činjenici da ova tehnika povećava otpornost kao i duktilnost te sposobnost raspršivanja energije, njezina uporaba uzrokuje niz problema poput značajnog povećanja krutosti ojačanih elemenata zbog visokog modula elastičnosti betona (čiji je sastavni dio obično cement te stoga nije kompatibilan s podlogom), povećanja mase i korištenja armaturne mreže koja često ima problem s korozijom.
Ograničenje armaturne mreže također predstavlja tešku ugradnju, osobito na neravnim ili nepravilnim površinama. Imajući na umu ova ograničenja, Mapei je razvio tzv. FRG sustave koji zamjenjuju armaturnu mrežu alkalnootpornim mrežama od staklenih, karbonskih ili bazaltnih vlakana.
Tradicionalni cementni beton zamijenjen je mortom koji je ojačan vlaknima na bazi hidrauličkih veziva s pucolanskim djelovanjem, a mehanički je i kemijski kompatibilan s podlogom. Ovdje treba spomenuti i hidraulično vezivo s bescementnim punilima za konsolidacijsko niskotlačno injektiranje zidova.
Povezivanje zidova zidane građevine – FRP sustav
U tom slučaju govorimo o konsolidaciji vezivima MAPEANTIQUE I ili MAPE ANTIQUE I-15. Postupak je ključan prije izvedbe konstrukcijskih ojačanja jer u slučaju oštećenih zidova ovaj ih postupak učvršćuje i obnavlja, točnije, čak poboljšava izvorna mehanička svojstva. FRG sustav podijeljen je u dvije podgrupe (linije):
- CRM sustav – Composite Reinforced Mortar
- FRCM sustav – Fiber Reinforced Cementitious Matrix.
Mapeijev CRM sustav sastoji se od mreža MAPENET EM30 i MAPENET EM40 od alkalnootpornih apretiranih staklenih vlakana i MAPE-ANTIQUE STRUTTURALE NHL, visokoparopropusnog, duktilnog morta na bazi hidrauličnog vapna (NHL) i ekopucolana s vrlo niskom emisijom hlapljivih organskih spojeva.
Mapei FRCM sustav sastoji se od mreža od alkalnootpornih apretiranih staklenih vlakana MAPEGRID G 120 i MAPEGRID G 220, apretirane bazaltne mreže MAPEGRID B 250 ili karbonske mreže MAPEGRID C 170 i MAPEGRID C 200 te dvokomponentnog mikroarmiranog visoko-duktilnog cementnog morta s pucolanskim djelovanjem PLANITOP HDM MAXI i dvokomponentnog visokoduktilnog mikroarmiranog bescementnog morta na bazi hidrauličkog vapna (NHL) i ekopucolana PLANITOP HDM RESTAURO.
Mapeijev FRCM sustav ima mnoge prednosti. Ključne su:
- zanemarivo povećanje krutosti i mase konstrukcije (debljina nanošenja <2 cm)
- povećana otpornost zidova na posmik i tlačenje
- značajno povećanje duktilnosti
- zbog povećanja otpornosti na posmik i povećanja duktilnosti možemo govoriti o značajnom povećanju sposobnosti raspršivanja energije
- izvrsna kemijska i mehanička kompatibilnost s podlogom
- bescementni mort i nizak modul elastičnosti
- u nekim slučajevima nije potrebno koristiti vodoravna sidra – visoka adhezija s podlogom
- alkalnootporne mreže – nema korozije
- jednostavna ugradnja – rad i manipulacija staklenom ili karbonskom mrežom lakši su nego s armaturnom mrežom
- brzo izvođenje – osobito na neravnim površinama poput lukova
- paropropusnost
- reverzibilnost
- minimalan utjecaj na arhitekturu (debljina konačnog sloja FRCM sustava ne prelazi 20 mm)
Prisjetimo li se u ovom trenutku zahtjeva Eurokoda 8-3, možemo vidjeti da FRCM sustavi udovoljavaju svim traženim zahtjevima. Na umu osobito treba imati činjenicu da ne mijenjaju krutost i ne povećavaju masu, a povećavaju duktilnost ojačanih elemenata i građevinsko-fizička svojstva jer su paropropusni.
FRCM sustavi također ispunjavaju ciljeve građevinske restauracije koje bi trebalo što više provoditi tradicionalnim materijalima, a konstrukcijska rješenja trebala bi što manje zadirati u autentičnu građevinsku strukturu i biti reverzibilna.
U mnogim slučajevima kada je riječ o građevinama kulturne baštine, nije moguće u potpunosti ispuniti zahtjeve Eurokoda 8-3, ali zasigurno ćemo građevinu ojačati barem slijedeći načelo „bolje išta nego ništa“, u skladu s mjerama prihvatljivim za sve. Italija je čak uvela ovo načelo u svoje propise. Istraživanja i analize pokazali su da i nepotpune mjere mogu biti dovoljne da se spriječi ono najgore.
Ugradnja FRCM sustava
Tehnička dokumentacija, smjernice i norme
Od 2013. godine za potrebe izračuna nosivosti zidova ojačanih FRCM sustavom dostupan je standard ACI 549.4R-13 – Guide to Design and Construction of Externally Bonded Fabric – Reinforced Cementitious Matrix (FRCM) Systems for Repair and Strengthening Concrete and Masonry Structures koji je izdao ACI institut – American Concrete Institute.
2018. godine objavljene su talijanske smjernice CNR-DT 215/2018 – Guide for the Design and Construction of Externally Bonded Fibre Reinforced Inorganic Matrix Systems for Strengthening Existing Structures, na temelju kojih je izrađen softver Mapei FRCM za izračun ojačanja zidanih zidova.
Mapeijev softver
Mapei posjeduje FRCM program za ojačavanje zidanih elemenata. Razvijen je u središnjem Odjelu tehnike tvrtke Mapei u suradnji sa stručnjacima napuljskog Sveučilišta Federico II s Odjela za konstrukcijsko inženjerstvo. Program slijedi načela koja se temelje na preporukama posebnog odbora osnovanog u okviru talijanske istraživačke komore CNR (Il Consiglio Nazionale delle Ricerche) i nacionalnim talijanskim tehničkim standardima NTC 2018.
Analitički proračunski pristup u programu temelji se na načelima smjernica CNR-DT 215/2018 (Guide for the Design and Construction of Externally Bonded Fibre Reinforced Inorganic Matrix Systems for Strengthening Existing Structures).
Takozvani coefficient approach računski pristup radi u skladu s načelima talijanskih tehničkih smjernica NTC 2018 (Norme tecniche per le costruzioni). Program je prvenstveno namijenjen kao pomoć projektantima da dođu do brzog i jednostavnog izračuna potencijalnog ojačanja zidanog ziđa FRCM proizvodima. Umetanjem ulaznih podataka na učinkovit i brz način izračunava se i određuje vrsta i potrebna količina FRCM ojačanja te se utvrđuje nosivost svakog zida.
Tradicionalna tehnika ojačanja zidanih elemenata
Zaključak
Brz načina života i sve veća potrošnja doveli su do fenomena izumiranja starih gradskih jezgri. Mnogi se gradovi zbog promijenjenog načina života i novih društvenih trendova susreću s tim problemom te se bore s iseljavanjem stanovništva na periferiju.
Ako želimo oživjeti gradske jezgre i omogućiti građevinama da sačuvaju svoju ulogu najvažnijih dijelova urbanih struktura, povijesnim jezgrama moramo omogućiti prilagodbu suvremenim životnim i sigurnosnim standardima. Treba tražiti i pomno koordinirati kompromise između potreba stanovnika i tehničkih mogućnosti te načela konzervatorske i restauratorske struke.
Sustavi FRG kompozitnih materijala sve se više koriste u građevinarstvu za statička i protupotresna ojačanja. Njihova jednostavna ugradnja, iznimna mehanička svojstva i trajnost te sva gore navedena svojstva dovode do zaključka da je uporaba ovih sustava najbolje moguće rješenje za ojačanje konvencionalnih, zidanih i objekata kulturno-povijesne baštine.
Mapei FRG sustav sa širokim rasponom proizvoda zasigurno nudi pravo rješenje za takve zahvate. Naravno, zadaća struke nije samo pobrinuti se da se pravovremeno ojačaju zidane građevine i građevine kulturne baštine osjetljive na potres. Zadaća je struke pružiti provjerena koja omogućuju građevinama da izdrže očekivane potrese te nastaviti razvijati i istraživati materijale za učinkovito protupotresno ojačanje u budućnosti. No, odgovornost je državnih institucija da pripreme programe za preventivno ojačanje ugroženih građevina.
Svi smo svjesni da preventivne mjere nisu jeftine, ali su znatno jeftinije od obnove nakon potresa, pogotovo ako u ovoj jednadžbi uzmemo u obzir cijenu ljudskih života. Detaljnije informacije o Mapei FRG sustavu (iznimno važna priprema podloga, detaljne proceduralne upute za ugradnju, mogućnost ponovnog oblaganja površinskog sloja s dekorativnom završnom obradom) mogu se pronaći u tehničkim listovima pojedinih proizvoda. Za sva dodatna objašnjenja Odjel tehnike tvrtke Mapei stoji na raspolaganju svojim znanjem i iskustvom.
Za više informacija posjetite www.mapei.hr i www.mapei.com
Pratite nas na društvenim mrežama Facebooku i Instagramu.
Pratite Mapei Croatia TV na YouTubeu.
