Vrlo često nakon smrti člana obitelji dolazi do nejasnoća kod podjele imovine, pa čak i do sukoba u obitelji, posebice ako vlasnik za vrijeme života nije precizno odredio nasljednike.
Upravo zbog takvih situacija u životu važno je znati koje su vaše obveze i prava u slučaju nasljeđivanja u ostavinskom postupku.
Ostavinski postupak
Ostavinski postupak pokreće se nakon što sud primi smrtovnicu, ili izvadak iz matice umrlih koju ste prethodno podigli u nadležnoj ustanovi.
Sam postupak vodi općinski sud, ili vrlo često javni bilježnik koji je najčešće određen prema zadnjem mjestu prebivališta ostavitelja.
Nakon što se pokrene postupak javnobilježnički ured kojem je dodijeljen slučaj zainteresiranim osobama, i onima koji po zakonu stječu pravo nasljedstva šalju obavijest o danu ročišta, odnosno danu ostavinske rasprave.
Sam postupak čini određivanje nasljednika, sastav ostavine i prava koja pripadaju pojedinim nasljednicima i drugim osobama. Ako ne postoje sporni elementi postupak traje vrlo kratko, ali ako se dogodi osporavanje oporuke tada postupak može trajati i godinama.
Ako ostavitelj nije ostavio oporuku, pravo nasljeđivanja imaju zakonski nasljednici, i to prema nasljednim redovima.
Pritom vrijedi da nasljednici iz bližeg reda isključuju daljnji red. Predmet nasljeđivanja mogu biti pokretnine, nekretnine i novac.
Potrebni dokumenti za upis u zemljišne knjige
Kada je riječ o nekretninama u ostavštinu ulaze sve nekretnine ostavitelja bez obzira jesu li one uknjižene i bez obzira na mjesto gdje se nalaze.
U slučaju uredno upisane nekretnine dovoljan je vlasnički list kao dokaz, ali u slučaju ne upisane nekretnine važno je imati vjerodostojne dokumente.
Nakon što se donese Rješenje o nasljeđivanju i pravomoćnosti javni bilježnik ili sud koji je vodio postupak ostavinske rasprave po službenoj dužnosti uputit će pravomoćno Rješenje na provedbu u zemljišne knjige nadležnog Općinskog suda kako bi se vlasništvo prenijelo na vlasnike.
Dakle, važno je znati da niste dužni samostalno podnositi dokumente za upis prava vlasništva ako ste nekretninu naslijedili.
Ako je nadležno tijelo propustilo učiniti taj korak, ili se vama žuri, možete i samostalno podnijeti prijedlog za uknjižbu prava vlasništva, odlaskom u zemljišne knjige, ili putem web portala.
Uz prijedlog za uknjižbu važno je priložiti Rješenje o nasljeđivanju i platiti pristojbu.
Nažalost u nekim slučajevima naslijeđene nekretnine nisu upisane u zemljišne knjige, te se vode kao izvanknjižno vlasništvo, odnosno osoba je bila posjednik nekretnina u Katastarskom uredu. Tada ćete sudskim ili drugim putem morati urediti stanje u zemljišnim knjigama kako biste mogli mijenjati upise u Katastru.
Tužbe i žalbe
Rješavanje izvanknjižnog nasljedstva sudskim putem moguće je putem tužbe za utvrđenje prava vlasništva ili putem zemljoknjižnog ispravnog postupka.
Radnje za upis važno je pokrenuti što prije s obzirom na to da se pravo vlasništva stječe tek upisom u zemljišne knjige.
U ovim slučajevima čekanja upisa postoji opasnost od gubitka nekretnine koja može biti ovršena zbog duga. Preporučljivo je staviti zabilježbu spora u zemljišne knjige kako bi vaš sudski postupak bio vidljiv.
Kao i u svakom sudskom postupku u slučaju ostavinske rasprave dopuštena je žalba, ako zakonom nije drugačije propisano, a podnosi se u roku od 15 dana od dostave prvostupanjskog rješenja.
Žalba mora biti obrazložena. Ako je vaš postupak vodio javnobilježnički ured tada se prigovor podnosi uredu, 8 dana od dostave rješenja.
Javni bilježnik dužan je bez odgode vašu žalbu dostaviti sudu.
