Krov je prva obrambena linija kuće, on je oduvijek bio njen svojevrstan simbol. I to ne samo estetski, pri čemu bismo beskonačno mogli raspravljati o značajkama pojedinih krajeva − znate već, etno arhitektura, upotreba lokalnih materijala i tome slično.
Postava krova na kući simbolizira i početak završetka gradnje. To je čin kojeg se u različitim dijelovima svijeta različito slavi. U našim se krajevima uz obavezni barjak na krov stavlja i zelena grana, kao simbol života. S time u vezi, krov je od davnina povezan s osnovnim ljudskim nagonima, i to nagonom za preživljavanjem i sigurnošću.
Za sve dodatne informacije kontaktirajte gđu. Tanju Herr putem telefona 091/ 46 66 015
Povijest civilizacije nam kroz sačuvane objekte priča priče o ulogama krovova. Unatoč tome što se način njihove izgradnje promijenio tijekom stoljeća – za bolju su odvodnju dodani oluci, proširene su strehe, oblikovani različiti nagibi, a krovovi su prije svega pokušali prkositi prirodi.
S tim u vezi, mijenjali su i svoj karakterističan oblik, koji se vremenom utkao u prepoznatljivu simboliku graditeljskog nasljeđa pojedinog kraja. Kosi krovovi, kojima je pokrivena većina lijepe naše, imaju oblik slova "A", kako bi se kuće zaštitile od kiše i snijega, jer takav oblik omogućava lakšu i bržu odvodnju.
Kosina krova čini zračni prostor pod samim krovom, koji je svojevrsna ventilirana i izolacijska tampon zona iznad stambenih prostora, koja štiti stanare od temperaturnih gubitaka i dodatnih troškova za grijanje ili hlađenje, ovisno o vremenskim uvjetima.
Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, ovaj se neiskorišteni zračni prostor pod krovom, zbog potrebe za dodatnim životnim prostorom, spavaćim ili dječjim sobama, pretvarao u stambeni, pri čemu se prvo pokazao problem pregrijanog prostora ljeti, kao i pojačane potrebe za grijanjem, zimi.
Ovaj, nedvojbeno najljepši dio kuće, nije uvijek bio i najudobniji za stanovanje, što se danas može lako riješiti dobro osmišljenim slojevima krova.
Kako se u potkrovlju zimi gubi toplina, a ljeti je ima i previše?
Kosi krov je, zbog svoje velike površine i oblika, te zbog lagane montažne drvene konstrukcije, direktno izložen vanjskim temperaturama. Stoga neispravnu izvedbu krova lako možemo osjetiti na vlastitoj koži – visoki troškovi hlađenja ljeti, jer na veliku površinu krova, veći dio dana, direktno griju sunčeve zrake.
S druge strane, veliki gubici topline zimi, nastaju kada se topli zrak diže i gubi kroz slojeve nedovoljno izoliranog krova. Ako se sami odlučimo za gradnju ili obnovu krova kako bismo živjeli pod njim i sačuvali željenu udobnost, trebamo ga dobro toplinski izolirati.
Toplinska izolacija u krovnom sustavu pomaže spriječiti već spomenute temperaturne posljedice. I kao i svuda i ovdje učinak ovisi o načinu izvedbe i vrste upotrebljenih materijala.
Da bismo stvorili idealne uvjete za život pod krovom, možemo ga obnoviti potpuno zamjenjujući sve slojeve – unutarnju oblogu, izolaciju, krovnu oblogu – a možemo ga prilagoditi i samo iznutra ili izvana.
Odluka u velikoj mjeri ovisi i o našim željama, potrebama i mogućim vremenskim ograničenjima. Stoga je najbolje, prije same sanacije, proučiti krov u cijelosti pa i razgovarati sa stručnjacima te, ako je moguće, sanirati ga jednom zauvijek.
Ako se odlučimo za obnovu potkrovlja i ne namjeravamo ukloniti postojeći krovni pokrov, jer još nije dotrajao, rješenje možemo djelomično pronaći u izolaciji s unutrašnje strane. Takvo rješenje je mnogo jeftinije i potrebno je samo osigurati njegovu ispravnu izvedbu.
U slučaju da je krovna obloga dotrajala i da je potrebna njena zamjena, svakako je vrijedno razmisliti o potpunoj obnovi krova i ugradnji toplinske izolacije s obje strane. Pogotovo jer se na taj način krov približava trendu gradnje gotovo nulte energije, koja će od 2020. godine postati obavezna za sve nove zgrade, a postupno će ju morati pratiti i svi postojeći objekti.
Kako do krovnog prozora bez gubitaka energije?
Ako izolacija današnjih prozora više nije upitna, jedini problem može predstavljati njihova nepravilna ugradnja. Na spoju prozora i krovne konstrukcije često nastaju pogreške, koje utječu na energetsku učinkovitost čitavog građevnog sklopa.
Bilo zbog tanke ili loše izvedene izolacije ili nepravilno zabrtvljenih spojeva oko prozora, može doći do curenja u prostor, ali i vlaženja toplinske izolacije unutar krovne konstrukcije.
Vlaga ne utječe samo na smanjenje izolacijskih svojstava, nego može utjecati na truljenje materijala, što dalje dovodi do pojave neugodnih mirisa, ali i smanjenja izolacijske učinkovitosti krovnog sendviča.
U slučaju kada želimo ugraditi krovni prozor, moramo za to predvidjeti dovoljno veliki otvor, za preciznu ugradnju izolacije, kako ne bi nastajali toplinski mostovi, koji također mogu uzrokovati pojavu vlage, a posljedično i plijesni, na prozorskim špaletama.
Naime, vlaga iz prostora se na hladnim površinama kondenzira, i onda ili kaplje natrag u prostor (sa staklenih površina) ili vlaži materijal oko prozora (gips kartonske ploče, drvenu oblogu i sl.)
Da li debljina toplinske izolacije krova zaista nije važna?
Ako bi Vas netko pitao kakav biste krov napravili za sebe, vjerojatno biste najprije razmišljali o njegovom obliku. Možda biste na prvom mjestu razmišljali samo o krovu koji neće curiti ili o krovu koji je jednostavan za izvedbu. Kakav je, u stvari dobar krov?
Da li je to neupadljiv krov koji se ne ističe se od okolne gradnje? Ili je to krov koji prije svega ima estetsku vrijednost, a zaštita mu je u drugom planu?
Pored estetske vrijednosti, koja odlučuje kakav će biti izgled krova, njegova je osnovna funkcija ostvariti zaštitu od atmosferskih utjecaja: kiše, snijega, sunca, vjetra, promjene temperature… Pri tome sve više težimo ostvariti gradnju gotovo nulte energije, koja nas štiti podjednako štedljivo i od vrućine i od mraza.
Naročito ako ispod takvog krova gradimo stambeni prostor. Zato je nužno krov dobro izolirati i toplinski i od prodora vode. Nekad su krovovi tavanskih stanova prema zahtjevima pravilnika od uštedi toplinske energije stambenih zgrada predlagali cca 14 cm toplinske izolacije, što je za današnje zahtjeve svakako premalo, posebno ako imamo na umu, da temperatura na krovu može narasti i do 80°C.
Danas preporučujemo na kose krovove ugraditi i do 40 cm toplinske izolacije. Ako je materijal dobar izolator, debljina može biti i nešto manja ali su takvi materijali obično i skuplji. Budući da tako debelu toplinsku izolaciju nije moguće smjestiti unutar rogova krovne konstrukcije, čija je visina više nego dvostruko manja, dodatnu je toplinsku izolaciju najučinkovitije izvesti iznad ili ispod rogova.
U slučaju da već imamo ugrađenu toplinsku izolaciju koja nije dovoljna, na ovaj ju način lako možemo dopuniti. Takva investicija u krovnu izolaciju se vrlo brzo isplati, ne samo financijski, u vidu nižih troškova grijanja i hlađenja, već i u vidu ugodnijeg osjećaja bivanja u prostoru. Što je vjerojatno i najvažnije.
Izvedbu prostora pod krovom nemojte raditi na pamet
Kad odlučimo iskoristiti prostor pod krovom, trebali bismo pri novogradnji, kao i pri obnovi postojećeg tavana, posvetiti pažnju detaljima i cjelovitim rješenjima. Upravo o tome ovisi kako ćemo ostvariti trajnu udobnost stanovanja.
Sastav krova, raspored svih potrebnih slojeva, prilagođavanje postojećem stanju predstavljaju ponekad izazove čak i za stručnjake. Zato umjesto da radimo na pamet, možemo potražiti besplatan savjet stručnjaka. Opišite nam Vaš problem i rado ćemo Vam pomoći.
- 1. Krovni pokrov
- 2. Zračni kanal – kontra letva, pod njom sekundarna membrana, paropropustna folija, po mogućnosti reflektirajuća
- 3. Tvrda toplinska izolacija
- 4. Toplinska izolacija od kamene vune između rogova, ispod koje ugradimo membranu za sprječavanje prodora zračne vlage (tzv.parnu branu)
- 5. Toplinska izolacija ETICS, koju obradimo tankoslojnom fasadnom žbukom.
