Ovom prilikom pokazat ćemo vam detalje izvedbe jedne suvremene lamelirane drvene lijepljene krovne konstrukcije dvorca koji se prema izvornom obliku obnavlja u zagrebačkim šestinama. Riječ je o Kulmerovu dvorcu, koji obnavlja tvrtka Agrokor. Autor arhitektonskog rješenja replike dvorca prema podacima iz prve polovine 20. stoljeća jest prof. Branko Kinzl s Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Krov dvorca: drvena konstrukcija trozglobnog sustava
Krovna konstrukcija dvorca izvorno je vjerojatno bila drvena visulja na rasponu od 14 m. Takve konstrukcije danas se uglavnom manje izvode, eventualno još na manjim stambenim objektima. Ovdje se željelo maksimalno iskoristiti potkrovni prostor, pa je primijenjeno jedno suvremeno rješenje koje zadovoljava zahtjeve Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Naime vanjski izgled dvorca mora biti potpuno isti kao prije II. svjetskog rata, a dopuštene su samo promjene nosive konstrukcije samog objekta.
Tako je na krovu primijenjena lijepljena lamelirana drvena konstrukcija trozglobnog sustava koja se na razini parapetnog zida visine 90 cm iznad poda tavana oslanja na čelične papučice sidrene u armiranobetonsku serklažnu gredu. Nagib je krova 40 stupnjeva, a pokrov će biti dvostrukim biber-crijepom. Tlocrtna veličina glavnog broda potkrovnog prostora bez aneksa iznosi 13.5 × 50 m. Glavni nosivi elementi od lijepljenog lameliranog drva, visine poprečnog presjeka 45 cm, postavljeni su na razmaku od 155 cm. A između njih projektirana je sekundarna konstrukcija od monolitono piljene drvene građe zbog polaganja podložnih OSB-ploča, koje služe za postavljenje zaštitnih slojeva u krovu prema zahtjevima projekta fizike zgrade.
Zaštita drva
Provedene su sve potrebne zaštite drva – antiinsekticidna i antifungicidna. Protupožarna zaštita drva provedena je prema važećem propisu HRN DIN 4102, koji zahtijeva odrečene dimenzije poprečnog presjeka drva za protupo-žarnu zaštitu od F30. Treba naglasiti da u eventualnom požaru drvo samo sebe štiti stvaranjem pougljenjenog sloja na vanjskoj površini koja gori. Taj pougljenjeni sloj ima iznimno nizak koeficijent provodljivosti temperature i tako se prirodno stvara zaštita. Postoje relevantni podaci da drvo četinjača gori brzinom oko 0,6-0,8 mm/min, a pri povišenoj temperaturi drvo ne gubi elastomehanička svojstva. To je vrlo bitna činjenica koja drvu, protupožarno gledano, daje prednost u odnosu na ostale građevne materijale. Drvene lamelirane konstrukcije samogasive su ukoliko ne postoji izvor plamena koji pospješuje gorenje. Poznata je narodna izreka: Nitko kladama nije kurio vatru.
Novost u lameliranim konstrukcijama: FRP
Želimo ponovno naglasiti da je lijepljeno lamelirano drvo suvremeni proizvod drva četinjača jele i smreke, rjeđe bora. Prednosti su mu u kontroliranoj proizvodnji – drvene se daske suše na zahtijevanu vlažnost, zatim se kontroliraju i izbacuju greške drva u procesu proizvodnje i pomoću zupčastih nastavaka lijepljenjem dobivaju beskonačno duge daske. Takve beskonačno duge daske međusobno se lijepe i tvore lijepljeno lamelirano drvo oblika prema zahtjevima u projektu. U našim uvjetima moguća je proizvodnja ravnih i u jednoj ravnini zakrivljenih lijepljenih lameliranih nosača, dok se u svijetu osim spomenutih proizvode i prostorno zakrivljene drvene lijepljene lamelirane konstrukcije.
Ovdje nije na odmet spomenuti da se posljednjih godina intenzivno istražuju mogućnosti ojačanja lijepljenog lameliranog drva trakama ili platnima od niti na bazi ugljika, aramida, stakla i poliestera, poznatije kao FRP (fibre reinforced plastics). Kod nas se takve ojačane drvene konstrukcije zasad još ne primjenjuju, no budućnost će pokazati da na prodor suvremenih drvenih konstrukcija kojima se mogu svladavati veliki rasponi ni kod nas neće trebati dugo čekati. Na ovim stranicama možete vidjeti nekoliko detalja izvedbe ove iznimne drvene lamelirane krovne konstrukcije, koju je izvela tvrka Haiman-Baljkas d.o.o. iz Zagreba. Autori ovog članka ujedno su autori rješenja konstrukcije. Montaža je provedena tijekom siječnja 2004. godine.
dr.sc. Miljenko Haiman,dipl.ing.građ., Građevinski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Kačićeva 26
Prof. Boris Baljkas, dipl.ing.građ., Graditeljski odjel,
Tehničko veleučilište u Zagrebu, Av. V.Holjevca 15
Autor: Miljenko Haiman & Boris Baljkas
Izvor: Časopis Drvo
