Što je to hortikultura? Što je to pejzažna arhitektura? Ima li razlika? Je li perivoj umjetničko djelo? Je li dio arhitekture grada, ili je tek šumarak zalutao među zgrade?
Kao i u svim područjima ljudske djelatnosti, tako i ovdje postoji i mora postojati raspon dostignuća od loših preko zanatskih/solidnih do pravih umjetnina. Kao što svaka stambena zgrada u novom Zagrebu ili na Splitu 3 nije umjetničko djelo, tako nije niti "zelena površina" pored nje. Zelene površine osim estetsko umjetničke imaju i bitnu ekološko psihološku svrhu. Kako bi izgledale betonske mase u velikim gradovima da nisu ublažene drvoredima i travnjacima? Standarde oblikovanja urbanog prostora treba stalno podizati, kako što se tiče građevinske, tako i pejzažne arhitekture. Sa druge strane vrijedna dostignuća pejzažne arhitekture iz prošlosti treba obnavljati i održavati. To ipak ne znači da park treba postati muzej. Obnavljati neki spomenik samo održavanja radi trajni je teret za bilo koje društvo, a pogotovo za naše, ne previše bogato. To je moguće samo za mali broj spomenika najviše vrijednosti. Kada kulturni spomenik ima svoju svrhu, to je najbolja garancija da će biti održavan i očuvan. Pogotovo radi li se o parku, okućnici, vrtu ili perivoju.
Oplemenite svoj prostor!
Kad se nađemo u vrtu, ili u parku, slobodno možemo zaboraviti na poslovni život i povući se u mir zelenila. Bez obzira koji je motiv uzrokovao prvu iskru našeg zanimanja, ona može vrlo lako prerasti u strast koja će trajati cijeli život i postati izvor istinskoga zadovoljstva. Projektiranje, izgradnja i održavanje zelenih površina, kamenjara i ostalih prostora je zahtjevno i podliježe pravilima struke. Na osnovu pregleda terena (vrta, zelenih površina) i analize uvjeta (klima i tlo) te razgovora sa stručnjakom, projektant daje idejno rješenje ili detaljan projekt sa planom sadnje i ponudu za uređenje. Projekt je osnova za hortikulturnouređenje. U njemu je prikazan detaljan prostorni razmještaj biljaka (plan sadnje) sa specifikacijom i količinom biljaka po vrstama i sortama. Kvalitetan projekt je osnova lijepog i funkcionalnog hortikulturnog uređenja. Bitan preduvjet za lijep i funkcionalan izgled vrta i zelenih površina je njihovo stručno i kvalitetno održavanje.
Travnjak
Travnjaci, kao i cvjetne gredice predstavljaju važan dekorativni element u uređenju javnih površina. Cvjetne gredice zahtijevaju puno truda i posla, no, i najljepše cvijeće u tren oka zasjeni posušeni travnjak, s mnogo pijeska ili pak blatnjava šljunčana površina bez imalo trave.
Travnjak, čini okosnicu većine gradskog zelenila, stoga je njegovo održavanje iznimno važno. Od pripreme površine, preko sijanja trave, a osobito redovitog zalijevanja. Oni su temelj humanog odgoja djece na prostorima koje se zove dječje igralište. Na žalost takvih igrališta u našim četvrtima je nedovoljno ili su zapuštena, ili što još gore, betonirana, radi lakšeg održavanja.
Park
Parkovi su posebni hortikulturni zahvati. Traže poseban prostor i vrijeme. Njihov značaj je šireg značaja za grad. Novija stambena naselja, na žalost, rijetko imaju unaprijed planiran park. Zbog štednje i gradnje na brzinu mnoge javne površine su nestale u interpoliranoj stambenoj izgradnji. U borbi za prostor, osvajanje novih stambenih kvadrata, uvijek prednjači pred „plućima grada". Arhitekti posljednjih godina sve više naglašavaju povezanost prirode i čovjeka, kao nužnog za kvalitetan život. Ocjena kvalitete i udobnosti počinje sa smještajem građevine u prostoru, te načinu kako cijeli objekt komunicira sa prirodom oko sebe.
Ostale zelene površine
Ovdje uglavnom podrazumijevamo kombinirane zelene površine, travnjaka sa cvijećem ili niskim grmljem koje najčešće vidimo oko naših stanova. Bilo da se radi o javnim površinama, ili okućnicama treba voditi računa koje biljke sadimo. Pri izboru sadnica drveća i grmlja pogodnih za planiranu sadnju važno je odrediti slijedeće stvari: Gdje će sadnica biti posađena, kakva je kvaliteta zemlje gdje sadnicu želimo posaditi, razlog sadnje određene sadnice i na kraju vrstu sadnice koju želimo zasaditi.
Svakako napomenimo da je čest slučaj posebno kod individualnih obiteljskih zgrada da je hortikulturno, vrt, okućnica, uređen tako da ima cvijeća, povrća i voća… jabuka, kruška, dunja…ali i naranča, limun, smokva, kapari…. Zavisno od podneblja. U ovom tekstu smo više pozornosti dali uređenju površina u kontinentalnom dijelu. U slijedećem broju biće više riječi o sredozemnim hortikulturnim rješenjima. Posebno je biljka kapar, česta u mediteranskim naseljima, ambijentalni ukras starih građevina, ali i u novijim uređenjima okoliša primorskih objekata je dio arhitektonsko urbanističkih sadržaja. O tome je cijelo poglavlje posvećeno u knjizi „Kapar", autora Ratka Kovačevića.
Izvor: STAMBENI VJESNIK
