Što učiniti za "…najljepše more na svijetu"?
Na tržištu se u novije vrijeme pojavio čitav niz proizvođača plutajućih pontona koji koriste gužvu na tržištu i svoje proizvode pokušavaju plasirati po iznenađujuće niskim cijenama. Pomorska smo zemlja i graditeljstvo sve više stremi ka građenju po obali, pa smo za vas pokušali otkriti kakve vas to sve zamke čekaju i na što trebate paziti pri odabiru plutajućih pontona.
Martini Alfredo – jedini ekološki plutajući ponton
Tražeći ponajboljeg proizvođača plutajućih pontona vodili smo računa o ekologiji i nije nam dugo trebalo da od zastupnika Martini Alfreda za Republiku Hrvatsku tvrtke STP d.o.o. iz Zagreba dobijemo sve relevantne podatke vezane uz naše istraživanje. Pitali smo direktora tvrtke gospodina Marka Brnčića da nam malo pojasni epitet "ekološki". Vrlo je bitno koji se materijali koriste pri izradi samih pontona, kako bi se oni poslije svog "životnog vijeka" mogli reciklirati.
O tome sada nitko ne vodi računa, ali za koju godinu itekako hoće, kada će vlasnik pontona koji se ne da reciklirati, za njegovo zbrinjavanje morati platiti više nego što stoji novi ponton. 60-godišnja tradicija u proizvodnji plutajućih pontona svrstava Martini Alfredo u sam vrh, pa tako samo dobri poznavatelji uvjeta na moru mogu prepoznati kvalitetu detalja. Danas se na tržištu nudi svašta i ljudi ne želeći uložiti puno, kupuju jeftine pontone od kojih očekuju vrhunske performanse.
Kada se takva kupovina izjalovi nakon 15-minutne oluje, dolaze do zaključka kako plutajući pontoni generalno ne valjaju. To je na žalost normalno, jer se za cijenu ne pita jedino pri kupnji njemačkog limenog ljubimca…" Gospodin Brnčić nam je otkrio neke detalje o kojima treba voditi računa pri samom projektu budućih lučica i marina te nabavi plutajućih pontona.
Aluminij ili čelik kao nosiva konstrukcija?
Aluminij je svakako dobar materijal, ali ne u svim situacijama, pogotovo ne u slanoj vodi i na valovitoj morskoj površini. Kao što znate, aluminij je reaktivniji od čelika i s njim u kombinaciji (brodovi) potpomognut slanom vodom kao elektrolitom razvija galvanske struje koje izjedaju nestabilniji materijal.
Galvanska struja mu nije jedini neprijatelj, još veći problem za valovito more predstavlja krutost aluminija, koji ne podnosi torziona naprezanja, pa u određenim trenucima jednostavno puca. Martini Alfredo koristi za nosivu konstrukciju svojih plutajućih elemenata vruče cinčane čelične I-profil komponente koje su se pokazale kao najpouzdaniji materijal na valovitome moru.
Spojevi pontona: guma ili čelični zglob presvučen teflonom?
Međusobni serijski spojevi između plutajućih pontona sa betonskim blokovima se izvode preko elastičnih veza koje se sastoje od blokova tvrde gume kroz koje se u središtu provlače vijci koji efektivno spajaju pontone. Ovo rješenje ima glavni nedostatak u odnosu na pontone Martini Alfredo-a u ukupnoj strukturalnoj izdržljivosti i otpornosti koja je značajno niža i iznosi 20 tona za oba spoja među dva pontona.
Za razliku od robustnih čeličnih koljenastih vratila Martini Alfreda koja imaju na međuspoju dva pontona izdržljivosti i otpornost od 60 ili 80 tona. Uz to koljenasta vratila omogućuju horizontalne kretnje između pontona koji amortiziraju valna gibanja mora distribuirajući ih kontrolirano i homogeno po cijelom plutajućem gatu i tako dekoncentriraju štetne sile.
Dok su kod instalacija izvedenih sa elastičnim vezama opterećenja teško koncentrirana na elastične veze koje se zbog toga ukrućuju, što za štetnu posljedicu ima smanjenu sigurnost i trajnost kao i smanjenu udobnost pri hodu korisnika marine. Bitno je napomenuti kako su osovine Martini Alfredo zglobova presvučene teflonom koji ima ulogu lubrifikanta, tako da zglobove nije potrebno pomazivati. To će znati cijeniti svi oni koji su probdjeli noći zbog neobičnih zvukova i škripe.
Istisnina ili deplasman i koliko je ona važna i za što sve?
Mnogi se proizvođači oslanjaju na monoblokove betona. Većina pontona ima dva ili tri monobloka. Pri konstrukciji takvih rješenja obavezna je masivizacija glavnih okvira i ojačanja da bi se mogli učvrstiti i nositi isto tako masivni plutajući monoblokovi. Sve to dovodi do sljedećeg nedostatka u odnosu na plutajuće pontone Martini Alfreda, a to je njihova velika mrtva masa. Istisnina ili deplasman po dužnome metru se kreće od 300 do 450 kg. To za dužu vremensku posljedicu ima razvijanje kritičnih opterećenja cijele instalacije pontona kao i njegovih veza sa dnom (lanaca i sidrenih blokova).
Tome pridonosi i djelovanje valovitog mora, kao i neuredno povlačenje vezanih plovila. To rezultira znatno kraćim vijekom trajnosti u odnosu na pontone Martini Alfredo kod kojih je vrijednost istisnine ili deplasmana umjerena i iznosi kod modela St. Tropez 144 kg, kod mod. Marciana Marina 216 kg, kod mod. Montecarlo I 233 kg, Montecarlo II 274 kg, Montecarlo III 314 kg po dužnom metru. U takvim operativnim morski uvjetima uvijek bolje prolaze plutajuća rješenja koja su robusna i u isto vrijeme lakša, od robusnih ali težih. O sezonskim instalacijama i prednostima koje donose lakši pontoni pri samoj manipulaciji nije ni potrebno trošiti riječi.
Koliko je u svemu tome bitna nosivost pontona?
Tlačna nosivost pontona odnosno gornjih gaznih površina kod plutajućih pontona izrađenih od betonskih blokova dostiže maksimalne vrijednosti do 150 kg po metru četvornom, dok kod pontona Martini Alfreda ove vrijednosti počinju od 235 kg po metru četvornom i dižu se sa različitim modelima na 285 kg, 300 kg, 376 kg, 400 kg, 473 kg do 500 kg po metru četvornom. Ove su vrijednosti vrlo indikativne, jer dokazuju superiornost konstrukcije plutajućih pontona Martini Alfreda koju karakterizira vrhunska čvrstoća i savršena uravnoteženost čvrstih masa i ovješenih masa.
Kakve uzgonske elemente koristi Martini Alfredo?
Plastični plutajući elementi kakve koristi Martini Alfredo superiorniji su od 2-3 plovka monoblok betona, jer plutajući pontoni imaju po pontonu 24 ili 36 ili 56 individualnih plutajućih elemenata smještenih u uzdužne i poprečne redove sa rjeđim ili gušćim slobodnim prazninama između njih, koje tvore pravilne mreže. Te mreže razbijaju energiju vala, te je disperziraju u različitim smjerovima. Sama razgrananost mreže duž cijelog pontona za posljedicu ima visoku operativnu stabilnost pontona. Plutajući elementi imaju konstantan hidrostatičan potisak.
Izrađeni od lagane mase koja omogućuje umjerene istisnine, pa su tako ograničena opterećenja na strukturi glavnoga okvira, u korist značajno duže otpornosti i izdržljivosti. Potrebno je naglasiti i kako su sva uzgonska tijela konusne konstrukcije, pa pri leđenju bivaju istisnuta na površinu leda (kod instalacija u slatkoj vodi) što štiti, a ne trga uzgonske elemente. Ujedno, svi su elementi mobilni tako da se pri eventualnom oštećenju može promijeniti samo jedan omanji uzgonski element, a nije potrebna zamjena čitavog monobloka odnosno 1/3 pontona.
Gazna površina, drvo ili ?
Ovo je glavna karakteristika po kojoj Martini Alfredo odskače od konkurencije. Iako je kod nas ustaljeno razmišljanje kako plastika ne može nadomjestiti pravo drvo, nitko se ne pita zašto onda više nitko ne proizvodi brodove od drveta? Zašto su najelitnije mega jahte napravljene od plastike i o kakvoj se to plastici radi. Svakako ovdje nije riječ o plastici s kakvom su naši stari krpali svoje „pasare". Radi se o derivatima plastike koji izdržavaju ekstremne uvjete koje teško da bi podnio bilo koji drugi materijal, a na kraju svog životnog vijeka daju se reciklirati. Mnogi proizvođači gazne površine pontona izvode od prečki u drvu koje poslije nekoliko mjeseci primjene u morskome ambijentu gube svoju boju, primaju na sebe alge, počinju smrdjeti i propadati.
Martini Alfredo je upotrebom za trećinu lakšeg materijala uštedio isto toliko na deplasmanu dobio na nosivosti i osigurao pontonu jednak izgled kroz idućih 30 godina. SIMILTECK® je naziv iza kojeg se krije proizvod koji je unio revoluciju među podne obloge korištene na vlazi, suncu, soli i u najtežim uvjetima mehaničkog i kemijskog djelovanja. O ekološkoj obzirnosti i reciklaži i ne treba trošiti previše riječi. Svojstva su sljedeća: visoka nosivost do 200 kg po metru četvornom, armaturnost podstrukture u šest redova za mehaničku otpornost, nepostojanje odcjepaka iliti „špranji", boja sa efektom prirodne boje drva – boja je permanentna, ne klizavost površine bilo da je mokra ili suha – površina sa nejednakim sitnim istaknutim prugama po prirodnom obrascu, otpornost na djelovanje U.V. zraka sunca koje izazivaju starenje, otpornost na zagrijavanje od sunčevih zraka – raspršuje toplinu, otpornost na upijanja zaprljanja (izmet galebova), otpornost na bakterije, pljesni i truljenje, smrad, omogućavaju elastičan i tih hod, nepotrebno održavanje, ekološka alternativa protiv sječa šuma. U svakom slučaju i najboljem znalcu održavane tikovine teško je razaznati o kakvom se materijalu radi sve dok ga ne primi u ruku!
Kako se sidre i povezuju s obalom?
Svaka instalacija koje izađe iz Martini Alfredo arhitektonskog studija, radi se po unikatnom profilu svakog naručitelja, tako da se za svaki projekt može reći kako je unikatan. Ta unikatnost garantira maksimalnu prilagođenost klimi i vremenskim uvjetima na kopnu i moru. Takav pristup naručiteljima daje pouzdan i kvalitetan rezultat koji traje. Pontoni se obzirom na uvjete na moru mogu pričvrstiti na više načina. Ustaljen je način sidrenja uz pomoć tzv. corpo-morta i lanaca ili seflexa (elastične trake). Piloti (stupovi) i prstenje koriste se u mirnijim i plićim vodama. Vodilice za pontone se npr. koriste pri instalacijama uzduž postojeće rive kada se želi dobiti veća dubina uz rivu ili kod instalacija sa velikom razlikom u primi i oseci.
Bočni upirači u kombinaciji s lancima se vrlo rijetko koriste, ali najčešće pri paralelnom praćenju obalne linije, a poradi pličina. Pristup na pontone se također može riješiti na više načina. Martini Alfredo najrađe koristi tzv. samo-noseće pristupne mostiće koji osim što spajaju pontone s obalom, daju im dodatnu stabilnost kao i uporište. Takav mostić osigurava kontinuirano ravnu podlogu od kopna, pa do vrha pontona, pa je pri ovakvom spajanju korisnicima omogućen pristup kolicima. Kovencijonalne „pasarele" mogu biti izvedene na više načina, s kotačima na pontonu ili obali i s rukohvatima ili bez, dužine od 3,5 do 12m.
Kod nekih se instalacija koriste portali sa visećim ulaznim mostićima, no isto tako postoji i cijeli niz „One design" instalacija koje se rade prema željama i mogućnostima naručitelja. Bitno je napomenuti kako gotovo da nema kontinenata na kojima Martini Alfredo nije prisutan. Od instalacija možemo izdvojiti Monte Carlo, Genovu, New York, Seychelle, Cuba-u, Mozambic i sl. U Hrvatskoj je sve češći slučaj da se vlasnici ekskluzivnih Hotel & Resort naselja odlučuju baš za „One design" Martini Alfreda. Samo u susjednoj Italiji Martini Alfredo broji preko 800 instalacija.
Rezime
Nakon svega navedenog možemo zaključiti kako Martini Alfredo ekološki plutajući pontoni u isto vrijeme imaju najmanji deplasman, najveću nosivost, najplići gaz, najjače zglobne veze, najpostojaniju strukturu od koje se svi elementi pojedinačno mogu mijenjati i reciklirati. Ugradnjom ovih pontona sigurno nećete narušiti prirodnu fluktuaciju (kretanje biljnog i životinjskog svijeta) ispod pontona, te samim tim će struje koje teku kroz uvalu zadržati svoj smjer i snagu, što je neophodno za čisto more i ugodnu luku.
Nadamo se da smo vam uspjeli pomoći i upoznati vas sa nekim detaljima o kojima sigurno niste mislili voditi računa pri eventualnoj nabavi pontona za vaš restoran, lučicu ili marinu. Ako se budete držali ovih naputaka sigurni samo da nećete pogriješiti pri odabiru pontona, a samim tim, za svoj će te novac zasigurno dobiti proizvod koji će vam se dugoročno sigurno višestruko isplatiti. Sve detaljnije informacije možete pronaći na internet adresi www.martinialfredo.it ili kod njihovog zastupnika za Republiku Hrvatsku tvrtke www.stp-croatia.com
