Aja Sofija primjer je kako arhitektura prelazi granice i spaja civilizacije. Ova „velika crkva" i ponos Carstva građena je prema Konstantinovoj želji, a pretpostavlja se da je završena za vrijeme vladavine njegova sina Konstantina II. Posvećena je Božanskoj mudrosti (Hagia Sophia) i smatrala se određenom vrstom božanskog utjelovljenja.
Pogled unatrag
Ova fascinantna građevina nije građena u današnjem obliku, već je dorađivana tijekom godina. Prvotni oblik sastojao se od bazilike s drvenim krovištem. Kroz povijest je čak dvaput uništena u požaru i od nje su ostali samo dijelovi trijema.
Aja Sofija konačno je obnovljena u vrijeme kada je car ponovno preuzeo vlast. U želji da izgradi najljepšu crkvu Carstva angažirao je tadašnje najpoznatije arhitekte – Antemija iz Trala i Izidora iz Mileta.
Posebnost građevine
Antemije i Izidor uspjeli su izgraditi izvanrednu baziliku. Aja Sofija posebna je po kupoli promjera 31 metar koja izgleda kao da je „obješena u zraku". Pravokutnik baze ima 700 metara širine i malo manje od 75 metara dužine. Unutrašnjost je izgrađena od kamena, a za određene dijelove koristila se i cigla.
Teško je odrediti tlocrt jer nije ni centralni ni bazilikalni. S obzirom da je prostor odlično organiziran čini se kao da se vizualno povećava. Iako se nakon dvadeset godina kupola urušila i ponovno se obnavljala ostala je i dalje remek djelo arhitekture i inženjerstva.
