Akustičko projektiranje objekata ili arhitektonska akustika zahtijeva vrhunsku tehnologiju i radni tim s visokom razinom znanja.
Ako bismo u nekoj prostoriji uspjeli anulirati neželjene zvukove, a naglasiti željene, tada bismo mogli reći da je u toj prostoriji dobra akustika. Koji su zvukovi željeni ovisi o namjeni prostorije, a dobra akustika postiže se ugrađivanjem potrebne akustičke opreme. Dobro izvedena akustika dokazuje se usporedbom rezultata finalnog mjerenja i ispitivanja (pomoću specijaliziranih instrumenata) s definiranim kriterijima.
Akustički kriterij prostorije sastoji se od niza kriterijskih vrijednosti, koje ovise o namjeni prostora (vrijeme reverberacije, slabljenje zvuka s kvadratom udaljenosti, kriterij razumljivosti govora, koji se opet sastoji od indeksa prijenosa govora i rapidnog prijenosa zvuka te razreda artikulacije…).
U prostorijama za održavanje govora (najčešće manje prostorije) kratke refleksije treba usmjeriti na slušatelje pravilnim nagibom površina za odbijanje zvuka, a one koje se o površinu reflektiraju sporije, te tako stvaraju jeku i govor čine nerazumljivim, treba anulirati materijalima za apsorpciju zvuka.
U prostorijama namijenjenima za slušanje glazbe (najčešće veće prostorije) stvar je puno kompliciranija. Refleksije blizu izvora zvuka treba pravilno prepoznati i iskoristiti. Njihov zakašnjeli prijenos mijenja karakteristike zvuka, što u slušatelja stvara osjećaj loše kvalitete glazbe.
O vrsti glazbe ovisit će i akustički kriteriji prostorije. Kako bi se takva prostorija uspješno opremila, potreban je puno širi spektar analiza, proba, mjerenja, a ponekad i izrada makete akustičkog opremanja, što dodatno komplicira cijeli postupak.
Gdje je potrebna arhitektonska akustika
Iako se na prvi pogled ne čini tako, arhitektonska akustika potrebna je gotovo svugdje oko nas – u prostorima u kojima se radi bolje koncentracije, odmora i sl. zahtijeva tišina (zdravstvene ustanove, osobito operacijske dvorane i prostorije za oporavak pacijenata, uredi, prostorije za sastanke, kina, knjižnice, crkve i religijski prostori, muzeji, galerije), ondje gdje je iz zdravstvenih ili kojih drugih razloga potrebno kontrolirati jačinu i širenje zvuka (radionice, glazbene dvorane, diskoteke i noćni klubovi, sportske dvorane, stadioni), ondje gdje se želi osigurati što ugodniji boravak (restorani, hoteli, barovi)…
Akustička oprema
Ugradnjom potrebne akustičke opreme djelujemo na zvučni val i postižemo ciljane rezultate. Oprema može biti projektirana za jednu namjenu ili multifunkcionalna. Difuzori su akustička oprema koja ima takvu površinu da reflektirani zvuk raspršuje u mnogo smjerova.
Takvom se površinom sprečava stvaranje jeke i jednosmjerno koncentriranje zvuka, što ima veliku ulogu u prostorima namijenjenima za slušanje glazbe. Najčešće se izvode od drvenih ploča, a izbočine se izrađuju prema proračunima u koje se uključuje željena valna duljina zvuka koji je potrebno raspršiti.
Većina tvrdih materijala reflektira zvučni val koji udara o njegovu površinu. Manji dio tog vala materijal upije, a količina apsorpcije ovisit će o vrsti materijala ili njegovu svojstvu akustičke impedancije. Što materijal ima manju akustičku impedanciju, to je gubitak energije zvučnog vala tijekom reflektiranja veći. Površina od koje se zvučni val odbija mora biti ravna kako bi kut ulaza vala bio jednak kutu izlaza. U suprotnom događa se difuzna refleksija. Svaka je tvar, pa tako i zrak, neka vrsta apsorbera.
Riječ je o slaboj apsorpciji, ali i nju treba uzeti u obzir u akustičkom projektiranju. Najbolji primjer djelovanja apsorpcije zvuka jest usporedba prazne i namještene stambene prostorije. U praznoj prostoriji javljat će se jeka. Materijali na tržištu izrađeni za efikasnu apsorpciju užeg ili šireg frekvencijskog pojasa zvučnog vala nazivaju se apsorberi. To su obično mineralna vlakna, specijalne spužve, drvena, staklena ili kamena vuna, postavljeni na mrežastu žičanu ili perforiranu drvenu konstrukciju. Postoje i apsorpcijske žbuke od prskanih minerala ili celuloznih vlakana.
Izrada akustičke opreme
Izrada elemenata akustičke opreme zahtijeva najsuvremenije strojeve. Ovdje doista vrijedi izreka "Bez alata nema zanata". Naime, dok je za ručnu izradu jednog perforiranog nosača apsorbirajućeg materijala od MDF-a veličine 2000 × 900 mm i sa 7000 izvedenih rupa potrebno 2 dana rada trojice radnika, pravilno odabran i konfiguriran stroj taj posao obavi za manje od pola sata.
Ako vrijeme pomnožimo s 1000 potrebnih komada (može ih biti i više ako je riječ o velikim dvoranama), sve je jasno. Bez specijalnih strojeva nije moguća izrada takvih nosača. Za proračun akustičke opreme nužno je imati veliko znanje o akustici, ali i skupocjene mjerne instrumente i računalne programe za analize. Analiza je ujedno i najzahtjevniji dio posla od dolaska na teren do montaže. Ukoliko je riječ o zahtjevnijim izvedbama, ponekad je prije ugradnje potrebno i izraditi maketu opremljenog prostora.
Razumljivo je stoga da je cijena takvog posla vrlo visoka, no zato je malobrojnim entuzijastima koji se njime bave dobra zarada zajamčena. Ukoliko se dosad niste bavili takvim opremanjem, a vidite u njem poslovnu priliku, nemojte krenuti s prikupljanjem i proučavanjem gomile literature. Svakako se o akustičkim problemima najprije konzultirajte sa stručnjacima, koji će nakon potrebnih izračuna i analiza predložiti kvalitetna rješenja, a vi zaradite na ugradnji.
Izvor: Časopis Drvo
Autor: Zoran Zečević
