Prilikom kupnje ili prodaje nekretnine važno i nužno je imati vlasnički list kao dokaz o vlasništvu. Neke nekretnine ne posjeduju vlasnički list, već se vlasnici nekretnina često pozivaju na posjedovni list koji nije dokaz vlasništva.
Vrlo su česti slučajevi vlasničkog lista na kojoj osoba osim svog vlasništva ima upisane i druge vlasnike nekretnine. To su uglavnom slučajevi kod starijih stambenih zgrada koje su nekada bile u zajedničkom vlasništvu.
Radi se o prijepisu iz Knjige položenih ugovora u gruntovnicu u koju su upisivani stanovi bivali otkupljeni u privatizaciji i na njih je ranije postojalo stanarsko pravo.
Preduvjeti za etažiranje
Kako bi se stanovi koji su upisani u Knjigu položenih ugovora i njihovi vlasnici mogli prepisati u gruntovnicu potrebno je utvrditi etažni udio pojedinog stana, a za cijelu zgradu površine pomoćnih prostorija, zemljišta zgrade i ostaloga što je vlasnički dio zgrade odnosno zajedničko vlasništvo stanara.
Neetažirani stanovi zbog neposjedovanja vlasničkog lista ne ostvaruju nikakva prava iz vlasništva, te je vlasnički list potreban iz više razloga. Na primjer, za dobivanje hipotekarnog kredita, kupnje odnosno prodaje nekretnine, raspodjele obiteljskog vlasništva, te utvrđivanje udjela pojedinih suvlasnika u troškovima upravljanja i održavanja objekta.
Također, važno je znati da je glavni preduvjet za etažiranje da je objekt ucrtan u katastarskom operatu. Ako to nije slučaj potrebno je prethodno angažirati ovlaštenog geodeta koji će ucrtati i upisati zgradu, te napraviti elaborate za usklađenje zemljišne čestice u katastru i u zemljišnim knjigama.
Etažiranje – definicija i postupak
Kada je čestica formirana i objekt upisan u zemljišne knjige, odnosno svi dijelovi toga objekta može se započeti postupak etažiranja.
Definicija etažiranja jest upravno-pravni tehnički postupak kojim se uspostavlja vlasništvo posebnog dijela nekretnine.
Etažirati se mogu obiteljske zgrade s dvije ili više stambenih jedinica, a postupak etažiranja pokreću povjerenici stanara, i to bez nužne suglasnosti svih stanara, ako pritom ne ometaju privatni posjed druge osobe.
Ako se odlučite na postupak etažiranja dokumentacija koja je potrebna za izradu etažnog elaborata jest kopija katastarskog plana, izvadak iz zemljišne knjige, posjedovni list s identifikacijom, građevinska i uporabna dozvola, ili uvjerenje da je objekt izgrađen prije 15.veljače 1968.
Kako do vlasničkog lista
U samom procesu postupka ima nekoliko koraka kroz koje se mora proći prije nego se konačnim rješenjem dobiva vlasnički list.
Koraci kod etažiranja su sljedeći:
- prikupiti tehničku dokumentaciju i usporediti je sa stvarnim stanjem
- izmjeriti objekt i napraviti nacrt u slučaju da ne postoji tehnička dokumentacija u grafičkom smislu (tlocrti)
- izraditi elaborate etažiranja (tabelarni prikazi veličina i prostora, vlasništva nad posebnim i zajedničkim dijelovima zgrade
- izraditi prijedlog razdiobe posebnih i zajedničkih dijelova, prijedlog podijele građevinskog zemljišta predmetne nekretnine, i također grafički dio, te prijedlog upisa u zemljišne knjige)
- izraditi "Opće uvjete" koji određuju odnose suvlasnika i korištenje nekretnine, što uvjetuje gruntovnica, te konačnog međuvlasničkog ugovora o prihvaćanju elaborata koji potpisuju svi suvlasnici, što je ujedno i uvjet za gruntovnicu.
Etažiranje izvršava sudski vještak, ili ovlaštena pravna osoba (tvrtka). Cijena elaborata ovisi o veličini i složenosti objekta, te je najčešće ona niža što je objekt veći.
Nakon postupka etažiranja vlasništvo se upisuje u zemljišne knjige, gruntovnicu, katastar, i time stanar stječe pravo na vlasnički list koji je jedini pravi dokaz o vlasništvu nad nekretninom.
