Morski akvarij je za razliku od slatkovodnih akvarija malo zahtjevniji za uređenje, ali je zato njegova specifičnost i bogatstvo flore i faune nagrada za veći trud prilikom njegova uređenja. Najznačajniji element morskog akvarija je voda koja mora zadovoljiti neke osnovne zakonitosti.
Morski akvarij puni se hladnom vodom. Poželjno je izbjegavati vodu iz slavine jer ona sadržava klor i manje količine teških metala, no ako se ipak koristi voda iz slavine u suvremenim ZOO dućanima se mogu nabaviti pripravci koji neutraliziraju klor i teške metale.
Nakon punjenja akvarija vodom, potrebno je vodu zagrijati na temperaturu od 25 C° i nakon toga joj dodavati sintetsku sol. U akvarij se ne stavljaju odmah ribice i bilje jer je soli potrebno barem 24 sata da se dovoljno otopi, a vodi da postane optimalna za korištenje. Zadovoljavajuća temperatura vode u morskom akvariju je od 23 do 26 C°, pH vrijednost vode treba biti između 8,0 i 8,5, a slanoća koja se mjeri hidrometrom (moguće ga je nabaviti u bolje opremljenom ZOO dućanu) trebala bi iznositi od 1.020 do 1.025 saliniteta vode.
Nakon spravljanja zadovoljavajuće kakvoće vode, potiče se cirkulacija vode kroz filtar. Cirkulacija vode iznimno je važna za stvaranje i dotok hrane živim stajaćim organizmima poput koralja, morskih zvijezda i stanovnicima živog kamenja. Navedena cirkulacija vrši se pomoću pumpe sa potisnom glavom koja vraća i cirkulira povrat vode iz filtra i sumpa (sump je dno okna spremnika koji prikuplja višak vode u akvariju).
U morskim akvarijima često se koristi živo kamenje kao prirodni filtar. Ono u svojim šupljikavim porama nastanjuje organizme koji razlažu fekalije riba i time "pročišćavaju" vodu. Kod cirkulacije vode važno je paziti na mlaznost cirkuliranja jer vrste poput koralja i morskih spužvi ne podnose nagle mlazove vode i "žestoka" strujanja. Svakako je dobro prilikom nabave opreme i stanovnika morskog akvarija potražiti i mišljenje stručnjaka iz ZOO dućana koji će za svaki element akvarija (pumpu, filtar, rasvjetu) dati najbolje upute za korištenje.
Većina ljudi poimanje morske dubine povezuje sa hladnijom vodom, no to ne znači da morski akvarij ne treba imati grijač, već upravo suprotno, morski akvarij je nezamisliv bez prikladnog grijača koji će cijelo vrijeme držati prethodno predstavljenu temperaturu vode. Prilikom nabave grijača treba voditi računa da se kupi grijač koji je otporan na slanu vodu jer će u protivnom grijač zahrđati i onečistiti vodu. Osim što grijač treba prilagoditi vrsti vode, potrebno ga je prilagoditi i veličini akvarija. Veći akvarij zahtjeva jači i veći grijač.
Kada je zadovoljen element vode, potrebno je akvarij urediti i opskrbiti biljem i ribicama. U morski akvarij isključivo se stavljaju biljke i ribice morskog podrijetla ili vrste koje obitavaju u slanoj vodi. Tropski morski akvariji mogu se razvrstati na tzv. fish only akvarij, što podrazumijeva samo ribice koje nisu u kombinaciji sa koraljima i tzv. reef safe (siguran greben) akvarije koji predstavljaju prekrasnu simbiozu koralja i morskih ribica. Velika je greška donositi u akvarij ribice iz prirodnog staništa (mora) jer ne samo da će to biti šok za ribicu sa tragičnim ishodom, nego može postojati vjerojatnost donošenja zaraze u akvarij. Stanovnike i biljke za morski akvarij nabolje je i jedino preporučljivo nabaviti u specijaliziranim dućanima u kojima se mogu kupiti "morske" ribice i biljke.
Kako je morski akvarij zapravo umanjena replika morskih dubina, većina akvarija sadržava gotovo sve stanovnike koji se mogu pronaći u morskom carstvu: od morskih zvijezda do vlasulja i morskih spužvi. Što se tiče ribica, najviše se u morskoj akvaristici susreću sljedeće vrste: Tangs, riba Klaun, riba Kardinal, Mandarinfish, Gobies i Grammas. Svijetlost koja obasjava morski akvarij trebala bi biti dobra imitacija sunčeve svijetlosti. U suvremenim ZOO dućanima mogu se naći neonske lampe koje imitiraju sunčevu svijetlost odnosno spektar svijetlosti koji je usklađen sa jačinom svijetla koja se može naći u morskoj dubini ili prirodnom staništu većine morskih ribica.
Kod rasvjete je najvažnije da se koliko toliko zadovolji prirodni spektar svijetla, što znači da će koralji bolje uspijevati i preživljavati u jače rasvijetljenom prostoru akvarija, dok će neke ribice i alge zahtijevati malo diskretniju rasvjetu. Kod estetskog uređenja morskog akvarija nema nekih većih zakonitosti, stvarno se ostavlja na volju svakom pojedincu da uredi akvarijski prostor sukladno svojim željama i interijeru u kojem se akvarij nalazi. Zanimljivost morskog akvarija je u tome što on sadržava brojne interesantne stanovnike (koralje, morske zvijezde, školjke, puževe, morske spužve itd.) koji svojim izgledom dodatno obogaćuju akvarijski prostor.
Osim ribica koje će dodatno biti predstavljene u članku Morske ribice, vrlo česti stanovnici morskih akvarija, a ujedno i ukrasi su koralji. Koralji, kako je već navedeno uzgajaju se u akvarijima koji se još nazivaju siguran greben u kombinaciji sa koraljnim ribicama. Što se tiče izgleda koralja treba se zadovoljiti onime što se nudi u legalnoj ponudi ZOO dućana, a njihov dalji razvoj i grananje ovisi o predanosti i brzi uzgajivača. S obzirom da su koralji zaštićena vrsta, nikako ih se ne smije odvajati iz njihovog prirodnog boravišta.
Morske spužve vrlo su česti dekorativni organizmi morskog akvarija. Iako naizgled morska spužva izgleda kao jednostavan stanovnik akvarija, ona je vrlo zahtjevna po pitanju vode, zahtijeva pomno doziranu slanoću i čistoću te dobar protok vode. Morske vlasulje su kao i spužve zapravo iznimno nježne životinjice. Prilikom nabave morske vlasulje najbolje je nabaviti onu koja je vezana za kamen jer se odvajanjem od kamena vlasulja može oštetiti. U ZOO dućanima treba se dobro raspitati koje ribice su kompatibilne sa vlasuljama jer ova bića ne podnose sve vrste riba i obrnuto. Bez morske zvijezde, najčešćeg morskog simbola, jednostavno je nemoguće zamisliti morski akvarij.
Na prvi pogled kada pogledate neki akvarij, upravo će vam ova prekrasna morska vrsta otkriti o kakvom je akvariju riječ. Zvijezde spadaju u red beskralježnjaka i vrlo ih je teško nabaviti u ZOO dućanima. Kako nemaju glave, usta im se nalaze na donjem djelu tijela, a hranu vare izvan tijela izbacujući želudac na površinu trupa. Ne podnose prenapučene akvarije i vrlo su osjetljive na nečistoću akvarija, stoga ih je bolje uskladiti sa manjim brojem ribica. Hranjenje im je jednostavno, krakovima detektiraju hranu, a zadovoljit će se većinom hrane kojom će se hraniti ostali stanovnici akvarija. Nakon „zvijezde„ akvarija važno je navesti i jednog od najneuglednijih, ali i najzanimljivijeg stanovnika morskog akvarija, morskog ježa.
Ovaj bodljikavi stvor može narasti i do 29 cm. Prilikom odabira ježeva mora se voditi računa da se u akvarij ne stavi vrsta koja se hrani ribicama nego ona koja se hrani algama. Ovi hiroviti stanovnici, koliko su ponosni na svoje bodlje, toliko nekada upravo njima prikazuju svoje (ne) zadovoljstvo akvarijskim prostorom. Ako ježu neće odgovarati flora i fauna akvarija u većini slučajeva će ogoliti svoje tijelo. Akvaristi također moraju paziti da u uzgoju nemaju otrovnu vrstu ježa jer on ne samo da će biti pogibeljan za ribice, nego može i samom uzgajivaču stvarati problem pogotovo prilikom čišćenja akvarija.
Ljepota akvarija nije samo u dekoraciji, prava ljepota je u čistom i pomno uređenom akvariju. Morski akvarij svakodnevno zahtjeva doziranje vode, minimalno dvije litre. Slanoća se ne mora dozirati svakodnevno, nego na mjesečnoj bazi i to 20 % od ukupne količine vode u akvariju. Kako se u morski akvarij stavljaju žive biljke koje se sade u šljunku jer se većina stanovnika hrani algama i biljem, važno je dva puta tjedno očistiti staklo akvarija od algi koje se lijepe na njega. Kvartalno bi trebalo promijeniti kamen u pumpi za zrak, aktivni ugljen te obaviti detaljno čišćenje rasvjete i provjeriti električne vodove. Ljepota morskog akvarija specifična je upravo zbog svojih jedinstvenih stanovnika, stoga prilikom uređenja morskog akvarija treba što više izbjegavati "umjetne dekoracije" (plastiku, staklo) jer svi ti dodaci samo narušavaju čistoću vode. Kod uređenja interijera morskog akvarija treba imati na umu "manje je više" i zadovoljiti se prirodnim ljepotama i šarenilom njegovih stanovnika.
Nastavci:
Akvarij, melem za oko i dušu
Slatkovodni akvariji
Morski akvarij, veliko plavetnilo u kutku sobe
Morske ribice
Marija Šinković Bečić
