"Što je boja? Nijedno tijelo samo po sebi nema boju. Znamo, da i najživopisnije obojana tijela, ako ih ostavimo u potpunoj tami, nemaju boju. Ako je stoga boja tijela ovisna o svjetlosti, tada sama boja mora biti osobina svjetlosti. I zaista je tako."
Paul Outerbridge, fotograf (1896–1958)
Da bi pojavu matamerizma, koji je svakako zanimljiviji od svog kompliciranog imena, lakše razumjeli, moramo se najprije upoznati s osnovama boje i svjetlosti. Boja je osobni, osjetilni doživljaj, kojeg u mozgu stvara svjetlost kod ulaska u oko. Iz toga proizlazi da je raspoznavanje boje zahtjevan proces u kojem sudjeluju objekt, svjetlost, oko i mozak.
U ovom članku ćemo se ograničiti samo na različite izvore svjetlosti, njenu temperaturu i utjecaj svjetlosti na raspoznavanje boje. Izvora svjetlosti ima više: glavni izvor je sunce, u bitno manjem obimu to su i vatra/plamen, bljesak munje itd. Noć u pravilu osvjetljavamo s umjetnim izvorima svjetlosti, koje u grubo možemo podijeliti na žarulje i sijalice.
Među žarulje ubrajamo dobro poznate »klasične« žarulje te halogene žarulje, kod svjetiljki svjetlost nastaje isijavanjem svjetlosti po principu pražnjenja, slično kao kod bljeska munje po nevremenu. Među njih ubrajamo fluorescentne i štedne svjetiljke te metalhalogenidne, živosrebrne i natrijeve svjetiljke.
Sve više se pojavljuju i LED svjetla, koja usprkos svemu za sada još nisu u širokoj upotrebi za sve načine osvjetljavanja.
Osnovne karakteristike pojedinih žarulja odnosno svjetiljki su:
- svjetlosna iskoristivost (lm/W),
- temperatura boje svjetlosti (Kelvin odnosno K)
- faktor raspoznavanja boje (od 0 do 100)
Većina potrošača se prilikom kupnje žarulje ili svjetiljke ne bavi njihovim osobinama, kao što je npr. temperatura boje svjetlosti. Bavi se samo uštedom energije, zato su navike usmjeravaju prema štednim svjetiljkama. Na žalost temperatura svjetlosti je nepravedno zapostavljena, iako u velikoj mjeri utječe na to kako ćemo doživljavati naš boravišni prostor. Vjerojatno ste već primijetili, kako vaša spavaonica drugačije izgleda prilikom jutarnjeg sunčevog izlaska, te na popodnevnom i večernjem sunčevom zalasku. Razlike među različiitm vrstama žarulja ili svjetiljki su skoro u jednakom rasponu.
Za usporedbu: klasična žarulja ima temperaturu boje svjetlosti 2000 K, fluorescentna svjetiljka 4000 K, LED svjetiljka do 6000 K. Ako spomenute vrijednosti usporedimo sa svjetlošću prirodnog izvora, možemo izvući zaključak:
- svjetlost klasične žarulje je najbliža prijepodnevnoj svjetlosti,
- svjetlost LED ili ksenon svjetiljke je najsličnija svjetlosti neba bez oblaka,
- svjetlost najboljih fluorescentnih svjetiljki se približava svjetlosti podnevnog sunca, koja je između 4800 do 5300 K; zanimljivo kod ovog tipa svjetiljki je i to da njihova temperatura boje ovisi o temperaturi prostora.
Temperatura boje svjetlosti nam također opisuje boju proizvedene svjetlosti, koja se kod svjetlosnih izvora kreće između 2000 K i 6500 K. Što je vrijednost niža, svjetlost je više tople odnosno žute boje. Vrijedi i obratno pri višim vrijednostima boja svjetlosti je hladnija, više bijele boje odnosno plavkaste boje. Takva s visokom vrijednošću temperature boje sve do 10.000 K je i prirodna odnosno dnevna svjetlost.
Tri interijera s tri različita osvjetljenja (samo primjeri!)
1. klasična žarulja
2. fluorescentna svjetiljka
3. LED svjetiljka
Budući da temperatura boja svjetlosti ima skoro toliko koliko je i promatrača, trebalo je izvore svjetlosti standardizirati. Samo na taj način je moguće bilo gdje na svijetu u nadziranim uvjetima ocjenjivati boje i nijanse boja. Jedna od standardiziranih svjetlosti je i »Standard Illuminant D65«, koja se u Grupi JUB upotrebljava za standardiziranu dnevnu svjetlost s temperaturom boje 6500 K.
Sada znamo što znači temperatura boje svjetlosti i kako vezano s njom različito doživljavamo boje. Da bi poimanje boja bilo još zanimljivije, pobrinula se metamerizma.
Metamerizama ima više vrsta. Navodimo dvije, koje u svakodnevnom životu najčešće susrećemo:
- metamerizam uzoraka; pojava kada su boje dvaju objekata u određenim uvjetima odnosno pri određenoj svjetlosti vizualno jednake, a pri drugoj svjetlosti različite. To je najčešće prisutan oblik metamerizma i nemoguće ga je potpuno ukloniti.
1. klasična žarulja
2. fluorescentna svjetiljka
3. LED svjetiljka
- geometrijski metamerizam: identični uzorak boje optički djeluje različito pod različitim kutom promatranja, osvjetljenja ili udaljenosti od promatranog predmeta. Ta pojava dokazuje da imamo različite ženske i muške poglede na istu stvar i da je drugačije interpretiramo. Razlog je logičan; općenito vrijedi da žene i muškarci imaju različit razmak među zjenicama i zbog toga lagano promijenjen kut stereoskopskog vida.
U uvodu smo napisali da je boja osobina svjetlosti. Obratite pažnju na to kod izbora i kupovanja boje za svoj dom. Metamerizam je zbog upotrebe kvalitetnih pigmenata i njihove pažljive kombinatorike u JUB-ovim proizvodima skoro neprimjetan. Na izvor osvjetljenja na žalost nemamo utjecaj, no kao ekološki usmjereno poduzeće svakako preporučamo upotrebu štednih svjetiljki.
Autor: Miha skvarč, produktni vođa
Izvor: JUB d.o.o.
