Često se susrećemo sa zahtjevom za dogradnju dimnjaka iza zida, bilo da položaj postojećega ne odgovara za novospojenu plinsku instalaciju, bilo da je stari dimnjak dotrajao. Obično se stvara ideja o prislonjenom dimnjaku od složivih elemenata vanjskog omotača i središnjih šamotnih dimovodnih cijevi. Najčešće se zahtijeva izvedba vertikale prislonjene uz pročelje. I opet najčešće, uz sjeverno pročelje. Udarano sjevernim vjetrom i hladnoćom. Nije li to dovoljan podatak da će dim od prve jutarnje vatre uletjeti u izuzetno hladnu dimovodnu cijev, od kompaktnog, izlivenog šamota.
Topli dim u dodiru s ledenom cijevi dimnjaka neminovno će kondenzirati svu vlagu koju sobom nosi kao produkt procesa izgaranja, odnosno oksidacije. A što je kondenzacija nego stvaranje vodenih kapljica, koje će zemljina sila teže pokrenuti niz stjenke dimovodne cijevi nadolje.
Sad ćete se sigurno prisjetiti dileme dok ste zidali: kako okrenuti složive cijevi dimnjaka? Karakterističan spojni žlijeb na rubovima cijevi ima uvučeni ili istureni rub. U vertikalnom položaju cijevi, jedan način slaganja omogućava prodiranje crne čađave vode iz središnjeg dijela dimnjaka prema vani na svakom spoju cijevi. Drugi, ispravan položaj, gornjeg užljebljenog, a donjeg izbočenog ruba cijevi, osigurat će da sva kondenzirana vlaga sjuri niz cijevi, sve do početnog elementa s vratašcima. A dolje bi dobro bilo da pronađe odvodnu cjevčicu , koja će odvesti kondenzat s temelja prema vani. Jeste li upravo tako i napravili?
A znate li sigurno, da ste napravili dovoljno velik temelj za dimnjak od 9-10 metara visine, koji teži 1300-1800 kg? Još ako planirate dodati obzid od opeke (koju naručitelj ima složenu negdje na tavanu kao ostatak od gradnje kuće), da biste učinili utjecaj sjeverca na dimnjak što slabijim, morat ćete težini tereta na temelju pridodati još 1000 – 1500 kg. To je ukupno oko 3000 kg tereta, što ga treba sigurno osloniti na zemlji, koja obično može primiti 0,5-1,5 kg/cm 2. Naravno, postoji i lakši materijal: siporeks i stiropor. Dajte se malo u računanje, ali svakako ne zaboravite temelj završiti s hidroizolacijom.
Još jedan savjet: usidrite svoj dimnjački stup u zid i serklaže kuće, na 3-4 mjesta minimalno, kako ga potres ne bi slučajno cjelokupnoga prizemljio. A nemojte zanemariti ni jačinu udara pokrenute lavine na krovu, jer Vi ste izgradili dimnjak na mjestu koje je 6-7 metara udaljeno od sljemena krova. Sav snijeg na krovu nalazi se na položaju iznad vašega dimnjaka. Ugradite snjegobrane!
Kad smo već kod toga, znate li koliko bi trebao biti visok otvor vašega dimnjaka u odnosu na sljeme? Preporuča se ne niže od donjeg kraka kuta koji polazi od sljemena, drugi je krak horizontala iz sljemena, a vrijednost kuta iznosi 10°. Ako to niste postigli možda Vam baš zbog toga dimnjak slabije vuče i zato "plače"! Nadamo se da ćete usvojiti bar dio od ovih savjeta.
Željko Rukavina
